Wikipedia vewiki https://ve.wikipedia.org/wiki/Hayani MediaWiki 1.47.0-wmf.16 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Ndau 0 2103 23011 21233 2026-08-26T11:36:02Z Rogueassasin88 9774 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1370460355|Lion]]" 23011 wikitext text/x-wiki '''Ndau''' ndi tshimange tshihulwane tshi no wanala kha la Afrika Tshipembe, India na Europe . Ina muvhili wo dziaho wa mukumba wo khwathaho wa vha na nala khulu milenzheni u shumisa u bata phukha na u dzi zwima; ṱhoho yayo i tshitendeledzi nahone yo tingwa nga mavhudzi o swifhalaho i kha ṱhoho ya mutshila wayo. Ndi tshimange tshi re na mbeu yo khetheaho. Ya tshinna i na muvhili muhulu na mavhudzi nga kha thoho na mutshila. Ya tshifumakadzi ya vha thukhu kha ya tshinna. 23xl7pdi5nze7jjdq5br8duadhf63i5 Makhadzi 0 4807 22974 22792 2026-08-25T15:20:32Z Friend19 9397 Created by translating the section "Early life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1370997210|Makhadzi (singer)]]" 22974 wikitext text/x-wiki    '''Ndivhudzannyi Ralivhona''' (o bebwa nga ḽa 30 Fulwi 1996 ), a ḓivhiho nga dzina ḽawe ḽa tshiṱeidzhi '''ḽa Makhadzi''', ndi muimbi, muṅwali wa nyimbo na mutambi wa Afrika Tshipembe. O bebwa na u alutshela Ha-Mashamba, [[Limpopo]], mushumo wawe wo thoma musi e na miṅwaha ya 12 sa mutambi phanḓa ha musi a tshi tevhela mushumo wa muzika sa muimbi, musi a tshi kha ḓi dzhena tshikolo o saina thendelano ya u rikhoda na [[Rita Dee]] Entertainment nahone a bvisa ''Muhwalo Uya Ndemela'' nga 2015. Vh wana ṱhogomelo yapo nga murahu ha musi nyimbo yavho ya "Tshanda Vhuya" yo bviswa nga 2017. Albamu yawe ya vhuvhili ya studio ''Matorokisi'' (2019), yo bvelela kha nomboro ya vhuvhili Afrika Tshipembe. Album ya vhuraru ya Makhadzi studio ''ine ya pfi Kokovha'' (2020), O vha muthihi wa u bvelela huhulwane nahone a thoma u vha kha nomboro ya u thoma kha tshati dza alibamu dza iTunes dza Afrika Tshioembe . Yo vha i na nyimbo dzine dza vha nṱha ha luta "Amadoda", "Mphemphe", " Kokovha " na "Tshikwama". Album ya vhuṱanu ya studio ya Makhadzi ''African Queen 2.0'' (2022), yo swika kha nomboro ya u thoma Afrika Tshipembe. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">&#x5B; ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (May 2025)">hu ṱoḓea tshiṱirathedzhi</span></nowiki>'' &#x5D;</sup> == Vhutshilo hawe ha u thoma == == Early life == Makhadzi vho bebwa muvhunduni mutuku wa Ha-Mashamba Tshivhangani, nnda nyana ha Elim vunduni la [[Limpopo]] . Nga murahu ha musi vhabebi vhawe vho fhambana, Ndivhudzannyi na vhana vha hawe vhavhili vho mbo ḓi tea u dzula na mme avho. O fhedza gireidi ya vhufumi na vhuvhili tshikoloni tsha Mukula Intergrated School. Ndivhudzannyi o wana ndalukano yawe ya zwa Vhushaka ha Tshitshavha nahone zwa zwino u khou guda zwa ḓirama. <ref name="auto">{{Cite web}}[https://www.sowetan.co.za/entertainment/2019-08-13-songbird-makhadzi-promises-fireworks-at-royal-heritage-festival-in-venda/]</ref> <ref>{{Cite web}}[https://briefly.co.za/38723-viral-matorokisichallenge-sends-sa-a-frenzy-dance-videos.html]</ref> <ref>{{Cite web}}[https://www.ubetoo.com/artists/makhadzi-bio-top-songs-albums-music-downloads-stream-bio-age-relationships/]</ref> <ref>{{Cite web}}[https://thenation.co.za/bio/makhadzi-biography/]</ref> <ref>{{Cite web}}[https://briefly.co.za/49043-makhadzi-bio-age-songs-albums-latest-news.html]</ref> mtuidkmmyp9xfpq1uwyldlkwd7qp56a Zahara 0 5164 22975 20777 2026-08-25T16:10:39Z Friend19 9397 Created by translating the section "Early life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347140341|Zahara (South African musician)]]" 22975 wikitext text/x-wiki [[File:Zahara_Nairobi_(cropped).JPG|thumb|Zahara]] '''Bulelwa Mkutukana''' ane a divhea sa '''Zahara''' o vha e muimbi mudivhalea vhukuma kha la afurika tshipembe. lizhakandila ili ro do li dzhielwa nga ndavha ya thaidzo ya [[tshivhindi]]. https://www.theeastafrican.co.ke/tea/magazine/south-african-loliwe-hitmaker-zahara-dies-at-36-4461536 == Early life == O bebwa sa Bulelwa Mkutukana kha vhupo ha Phumlani ha East London ngei Kapa Vhubvaḓuvha, Afrika Tshipembe, <ref>{{Cite web}}[https://www.forbesafrica.com/current-affairs/2023/12/12/she-poured-her-heart-out-on-stage-south-africas-entertainment-industry-reflects-on-singer-songwriter-zaharas-passing-and-lasting-legacy/]</ref> Zahara o aluselwa henefho na vhabebi vhawe Vho-Nokhaya na Mlamli Mkutukana, ṅwana wa vhurathi kha vhana vha sumbe. <ref>{{Cite web}}[https://www.heraldonline.co.zw/zahara-arrives-today/]</ref> Zahara o thoma u imba kha khwairi ya tshikolo tshawe musi e na miṅwaha ya rathi, a vha muimbi musimi henefho, <ref name=":0">{{Cite news}}[https://www.nytimes.com/2023/12/12/arts/music/zahara-dead-south-africa.html][https://en.wikipedia.org/wiki/ISSN]</ref> nahone musi e na miṅwaha ya ṱahe, o humbelwa uri a dzhene kha khwairi ya vhahulwane nga ṅwambo wa ipfi ḽawe ḽo khwaṱhaho. <ref>{{Cite web}}[https://www.nytimes.com/2023/12/12/arts/music/zahara-dead-south-africa.html]</ref> Dzina ḽawe ḽa tshiṱeidzhi ḽi amba "luvha ḽine ḽa khou bvelela" nga tshi arabu . <ref name=":0" /> Musi a tshe ṅwana, o vha a tshi ḓivhiwa nga dzina ḽa miswaswo ḽa "Spinach" nga murahu ha lufuno lwavho lwa miroho. <ref>{{Cite web}}[https://www.news24.com/news24/zahara-strumming-to-greatness-20150429]</ref> qdrhcm2b41v7zbnm651l8gfrn61uegm Bongon Mabathe 0 5236 22970 20570 2026-08-25T15:00:37Z Friend19 9397 Created by translating the section "Personal life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1368634094|Bonang Matheba]]" 22970 wikitext text/x-wiki    Bonang Dorothy Matheba o mbembiwa nga ḽa 25 Fulwi 1987, ndi muambi wa thelevishini kha la Afrika Tshipembe u ita na zwa radio,Dirama na zwa kha vhudavhidzi kha luthingo. U ḓivhelwa vhutsila hawe ha u ola na ipfi ḽawe ḽa pfanyisedzo. O vha a tshi khou sumbedza muziamu wa SABC 1 zwine zwa vhidzwa LIVE Amp zwe zwa ita uri a vhe na tshedza tsho khwaṱhaho nga maanḓa kha zwa Telivishini, . Nga nwaha wa 2011, o vha ene mudivhalea wa u thoma u ita vhutambo ha vhutshilo hawe hopfi B*Dazzled kha thelevishini Afrika Tshipembe.Nga nwaha wa 2013 o vha ene wa u thoma u vha mudivhadzi wa zwa zwi shumiswa zwa u dola zwa Revlon nnda ha shango la US. == Personal life == Matheba o funana na muimbi wa hip-hop wa henefho, Slikour u swika nga 2009. <ref>{{Cite web}}[https://briefly.co.za/entertainment/celebrities/129876-bonang-matheba-high-profile-relationships-halala/]</ref> Nga 2012, Matheba o funana na mubveledzi wa rekhodo na mutambi wa dzidisiki Euphonik . Euphonik o hweswa mulandu wa u rwa nga murahu ha musi zwo bvelela uri o mu rwa . <ref>{{Cite web}}[https://www.news24.com/Archives/City-Press/DJ-Euphonik-faces-assault-charges-20150429]</ref> O mbo ḓi thuthisa mulandu nga murahu ha musi vho no pfumedzana. <ref>{{Cite web}}[https://www.pressreader.com/south-africa/sunday-world-8839/20120909/282080569022997]</ref> Musi a tshi thuthisa mulandu, vhathu vho vha vhe na mbilaelo dza uri Vho-Matheba vho zwifha nga ha tshiwo itshi. Matheba o hanedza hezwi, a ri: "Ndo vha ndi sa vhuyi nda lavhelela uri ndi ḓo farwa nga nḓila isi ya vhuḓi musi mafhungo a u fhandekana hanga a tshi bviswa. Ho vha hu zwiṅwe zwa zwithu zwi vhavhaho vhukuma nahone athi ḓivhi uri ndo ponyokisa hani", ṱhalutshedzo nga hae kha bugu yawe, ''From A To B'' . <ref>{{Cite web}}[https://www.timeslive.co.za/tshisa-live/tshisa-live/2017-09-18-bonang-matheba-i-hit-rock-bottom-in-2012/]</ref> O mbo ḓi bvisa ṱhalutshedzo kha sia ḽa vhuvhili ḽa bugu. <ref>{{Cite web}}[https://www.timeslive.co.za/tshisa-live/tshisa-live/2017-09-15-bonang-relaunches-book-removes-somizi-and-euphonik-references/]</ref> U bva mafheloni a 2015 u swika 2017, Matheba o vha a tshi funana na muimbi AKA . Vhushaka havho, ngauri ho vha ho thoma sa affair, ho vha ho ḓala khanedzano, zwi tshi khou itea musi AKA a tshi khou funana na DJ Zinhle we a vha o vhifha muvhilini nga tshenetsho tshifhinga , we nga murahu a bvukulula mafhungo nga ṅwedzi wa Ṱhangule 2015 nga murahu ha u fhandekana havho. <ref>{{Cite web}}[https://www.snl24.com/]</ref> U bva tsheetsho Matheba o vha a tshi dzumba zwidodombedzwa zwa vhafarisi vhawe na vhutshilo hawe. <ref>{{Cite web}}[https://briefly.co.za/27424-bonang-matheba-prefers-personal-business-life-separate.html]</ref> 6cfxsab8nimxmx8yp6b294kxy04jwzr 22973 22970 2026-08-25T15:11:06Z Friend19 9397 Created by translating the section "Personal life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1368634094|Bonang Matheba]]" 22973 wikitext text/x-wiki    Bonang Dorothy Matheba o mbembiwa nga ḽa 25 Fulwi 1987, ndi muambi wa thelevishini kha la Afrika Tshipembe u ita na zwa radio,Dirama na zwa kha vhudavhidzi kha luthingo. U ḓivhelwa vhutsila hawe ha u ola na ipfi ḽawe ḽa pfanyisedzo. O vha a tshi khou sumbedza muziamu wa SABC 1 zwine zwa vhidzwa LIVE Amp zwe zwa ita uri a vhe na tshedza tsho khwaṱhaho nga maanḓa kha zwa Telivishini, . Nga nwaha wa 2011, o vha ene mudivhalea wa u thoma u ita vhutambo ha vhutshilo hawe hopfi B*Dazzled kha thelevishini Afrika Tshipembe.Nga nwaha wa 2013 o vha ene wa u thoma u vha mudivhadzi wa zwa zwi shumiswa zwa u dola zwa Revlon nnda ha shango la US. == Personal life == Matheba o funana na muimbi wa hip-hop wa henefho, Slikour u swika nga 2009. <ref>{{Cite web}}[https://briefly.co.za/entertainment/celebrities/129876-bonang-matheba-high-profile-relationships-halala/]</ref> Nga 2012, Matheba o funana na mubveledzi wa rekhodo na mutambi wa dzidisiki Euphonik . Euphonik o hweswa mulandu wa u rwa nga murahu ha musi zwo bvelela uri o mu rwa . <ref>{{Cite web}}[https://www.news24.com/Archives/City-Press/DJ-Euphonik-faces-assault-charges-20150429]</ref> O mbo ḓi thuthisa mulandu nga murahu ha musi vho no pfumedzana. <ref>{{Cite web}}[https://www.pressreader.com/south-africa/sunday-world-8839/20120909/282080569022997]</ref> Musi a tshi thuthisa mulandu, vhathu vho vha vhe na mbilaelo dza uri Vho-Matheba vho zwifha nga ha tshiwo itshi. Matheba o hanedza hezwi, a ri: "Ndo vha ndi sa vhuyi nda lavhelela uri ndi ḓo farwa nga nḓila isi ya vhuḓi musi mafhungo a u fhandekana hanga a tshi bviswa. Ho vha hu zwiṅwe zwa zwithu zwi vhavhaho vhukuma nahone athi ḓivhi uri ndo ponyokisa hani", ṱhalutshedzo nga hae kha bugu yawe, ''From A To B'' . <ref>{{Cite web}}[https://www.timeslive.co.za/tshisa-live/tshisa-live/2017-09-18-bonang-matheba-i-hit-rock-bottom-in-2012/]</ref> O mbo ḓi bvisa ṱhalutshedzo kha sia ḽa vhuvhili ḽa bugu. <ref>{{Cite web}}[https://www.timeslive.co.za/tshisa-live/tshisa-live/2017-09-15-bonang-relaunches-book-removes-somizi-and-euphonik-references/]</ref> U bva mafheloni a 2015 u swika 2017, Matheba o vha a tshi funana na muimbi AKA . Vhushaka havho, ngauri ho vha ho thoma sa affair, ho vha ho ḓala khanedzano, zwi tshi khou itea musi AKA a tshi khou funana na DJ Zinhle we a vha o vhifha muvhilini nga tshenetsho tshifhinga , we nga murahu a bvukulula mafhungo nga ṅwedzi wa Ṱhangule 2015 nga murahu ha u fhandekana havho. <ref>{{Cite web}}[https://www.snl24.com/]</ref> U bva tsheetsho Matheba o vha a tshi dzumba zwidodombedzwa zwa vhafarisi vhawe na vhutshilo hawe. <ref>{{Cite web}}[https://briefly.co.za/27424-bonang-matheba-prefers-personal-business-life-separate.html]</ref> == Personal life == Matheba o funana na muimbi wa hip-hop wa henefho, Slikour u swika nga 2009. <ref>{{Cite web}}[https://briefly.co.za/entertainment/celebrities/129876-bonang-matheba-high-profile-relationships-halala/]</ref> Nga 2012, Matheba o funana na mubveledzi wa rekhodo na mutambi wa dzidisiki Euphonik . Euphonik o hweswa mulandu wa u rwa nga murahu ha musi zwo bvelela uri o mu rwa . <ref>{{Cite web}}[https://www.news24.com/Archives/City-Press/DJ-Euphonik-faces-assault-charges-20150429]</ref> O mbo ḓi thuthisa mulandu nga murahu ha musi vho no pfumedzana. <ref>{{Cite web}}[https://www.pressreader.com/south-africa/sunday-world-8839/20120909/282080569022997]</ref> Musi a tshi thuthisa mulandu, vhathu vho vha vhe na mbilaelo dza uri Vho-Matheba vho zwifha nga ha tshiwo itshi. Matheba o hanedza hezwi, a ri: "Ndo vha ndi sa vhuyi nda lavhelela uri ndi ḓo farwa nga nḓila isi ya vhuḓi musi mafhungo a u fhandekana hanga a tshi bviswa. Ho vha hu zwiṅwe zwa zwithu zwi vhavhaho vhukuma nahone athi ḓivhi uri ndo ponyokisa hani", ṱhalutshedzo nga hae kha bugu yawe, ''From A To B'' . <ref>{{Cite web}}[https://www.timeslive.co.za/tshisa-live/tshisa-live/2017-09-18-bonang-matheba-i-hit-rock-bottom-in-2012/]</ref> O mbo ḓi bvisa ṱhalutshedzo kha sia ḽa vhuvhili ḽa bugu. <ref>{{Cite web}}[https://www.timeslive.co.za/tshisa-live/tshisa-live/2017-09-15-bonang-relaunches-book-removes-somizi-and-euphonik-references/]</ref> U bva mafheloni a 2015 u swika 2017, Matheba o vha a tshi funana na muimbi AKA . Vhushaka havho, ngauri ho vha ho thoma sa affair, ho vha ho ḓala khanedzano, zwi tshi khou itea musi AKA a tshi khou funana na DJ Zinhle we a vha o vhifha muvhilini nga tshenetsho tshifhinga , we nga murahu a bvukulula mafhungo nga ṅwedzi wa Ṱhangule 2015 nga murahu ha u fhandekana havho. <ref>{{Cite web}}[https://www.snl24.com/]</ref> U bva tsheetsho Matheba o vha a tshi dzumba zwidodombedzwa zwa vhafarisi vhawe na vhutshilo hawe. <ref>{{Cite web}}[https://briefly.co.za/27424-bonang-matheba-prefers-personal-business-life-separate.html]</ref> oa00pd50wyn1ehsbo2jiy7jruvnm9b4 Phophi Ramathuba 0 5537 22971 22882 2026-08-25T15:05:13Z Friend19 9397 Created by translating the section "Personal life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347131243|Phophi Ramathuba]]" 22971 wikitext text/x-wiki '''Vho Phophi Constance Ramathuba''' (vho bebwa nga dzi 15 Ṱhangule 1973) ndi rapolotiki [[Afurika Tshipembe|wa Afrika Tshipembe]] na u vha dokotela wa zwa mishonga vhane vha shuma sa Muphirinia wa Limpopo u bva nga Fulwi 2024. Muraḓo wa African N ational Congress, vho aniwa kha vhusimamilayo ha vunḓu nga Shundunthule 2015. Vho Ramathuba vho shuma sa MEC wa Limpopo (Muraḓo wa Khoro Khulwane) ya Mutakalo na u bva nga Shundunthule 2015 u swika nga la Fulwi 2024. Vho-Ramathuba vho bebiwa nga dzi 15 Thangule 1973 ngei Vhuongeloni ha Elim, [[Waterval, Limpopo|Waterval]] nahone vho aluwela Ha[[Hlanganani, Limpopo|Mashamba]], kha tshipiḓa tsha Vunḓu ḽa Transvaal Afrika Tshipembe. Ndi muṅwe wa vhana vhaṱanu. Vho ita maṱiriki ngei [[Tshikolo tsha sekondari tsha Mbilwi|Tshikoloni tsha Sekondari ya Mbilwi]] nahone vha ya vha guda ngei Yunivesithi ya Saintsi ya Mutakalo ya Sefako Makgatho (ine kale yo vha i tshi ḓivhiwa sa MEDUNSA), ndi he vha wana digirii yavho ya u thoma ya zwa mishonga na digirii ya u thoma ya u ita muaro. U bva [[Yunivesithi ya Pretoria]], vho wana digirii ya vhuvhili kha zwa mishonga ya u lafha. Vho-Ramathuba vho vha vho no ḓadzisa na khoso dza mutakalo na vhurangaphanḓa ha mabindu. <ref name="TDM" /> Vho-Ramathuba vho thoma mushumo wavho sa mugudiswa vhuongeloni ha Mokopane. Musi vha sa athu tholiwa kha muvhuso wa vunḓu ḽa Limpopo, vho vha vhe mulanguli muhulwane wa Vhuongelo ha Voortrekker na mudzulatshidulo wa Dzangano ḽa zwa Dzilafho ḽa SA. == Personal life == Vho-Ramathuba vha na vhana vhavhili vha vhasidzana. <ref name="TDM">{{Cite news}}[https://www.dailymaverick.co.za/article/2020-04-15-phophi-ramathuba-a-health-mec-out-of-touch-and-out-of-place/]</ref> Nga dzi 1 Fulwana 2020, Vho-Mathabatha vho ḓivhadza uri Vho-Ramathuba vho wanala vhe na COVID-19 . <ref>[https://www.heraldlive.co.za/news/2020-07-01-limpopo-mec-tests-positive-for-covid-19/ Limpopo MEC tests positive for Covid-19]</ref> tnu29bd9eia73c8q40mnv7i8bp1ni71 User:Fentse18 2 5608 22976 22705 2026-08-25T17:19:06Z Fentse18 9396 22976 wikitext text/x-wiki Dzina langa ndi Fentse18 [[User:Fentse18/Draft 1|Draft 1]] * [[User:Fentse18/Draft 2|Draft 2]] * [[User:Fentse18/Draft 3|Draft 3]] * [[Fentse18/ Draft1|Draft 4]] * [[Draft 5]] * [[Chatunga Bellarmaine Mugabe|Draft 6]] * [[Draft 7]] * [[Mikhail Gorbachev]] [[Draft 8]] g0hz3oo6c56q20sg1wstjihikcufi2z 22977 22976 2026-08-25T17:20:19Z Fentse18 9396 22977 wikitext text/x-wiki Dzina langa ndi Fentse18 [[User:Fentse18/Draft 1|Draft 1]] * [[User:Fentse18/Draft 2|Draft 2]] * [[User:Fentse18/Draft 3|Draft 3]] * [[Fentse18/ Draft1|Draft 4]] * [[Draft 5]] * [[Chatunga Bellarmaine Mugabe|Draft 6]] * [[Draft 7]] * [[Mikhail Gorbachev]] [[Thumbu Dza Vhaswa]] 74n4qyvxeojp96saaxdtpr97vi7l7y5 Angie Motsheka 0 6020 22972 22881 2026-08-25T15:10:16Z Friend19 9397 Created by translating the section "Personal life" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1371263967|Angie Motshekga]]" 22972 wikitext text/x-wiki '''Vho Matsie Angelina "Angie" Motshekga''' (vho bebwa nga dzi 19 fulwi 1955) ndi rapolotiki na u vha mudededzi wa Afrika Tshipembe vhane zwa zwino vha khou shuma sa Minisiṱa wa Vhupileli na Vhahali vha Maswole u bva nga ḽa 3 fulwana 2024. Vho shuma sa muphuresidennde wa u shuma wa Riphabuḽiki ya Afrika Tshipembe u bva nga ḽa 17 Ṱhangule 2024, ngeno Muphuresidennde [[Cyril Ramaphosa|Vho Cyril Ramaphosa]] vho dzhenelela Samithi ya vhu 44 ya Ṱhoho dza Mivhuso na Muvhuso wa Lushaka lwa Mveledziso ya Tshipembe ha Afrika ngei [[Harare]], [[Zimbagwe|Zimbabwe]] . Vho Motshekga vho dovha vha shuma sa Minisiṱa wa Pfunzo ya Mutheo u bva nga Shundunthule 2009 u swika nga nwaha wa 2024. Vho vha vhe Muraḓo wa Khoro ya Vhusimamilayo kha muvhuso wa vunḓu ḽa Gauteng . Vho Motshekga ndi muraḓo wa Khongirese ya Lushaka ya Afrika . Ndi muphuresidennde wa kale wa ḽigi ya vhafumakadzi ya ḽihoro . == Personal life == Vho Motshekga vho malana na na vho Mathole Motshekga vhe vha vha vha muphirimia wa kale vhadovha hafhu uvha muhulwane wa ANC. Vha na vhana na vhaḓuhulu. <ref>{{Cite news}}[https://www.sowetan.co.za/sundayworld/news/2018-05-08-angie-motshekga-son-in-fight-over-lavish-property/]</ref> ad5c2seizu0nl7145yzbzp5cltavlbz User:Rotondiwa/Draft 3 2 6026 22978 22956 2026-08-25T22:21:02Z Rotondiwa 9411 Added reference list 22978 wikitext text/x-wiki Afukhada [[File:Persea americana from Canadian supermarket.jpg|thumb|Afukhada]] '''Afukhada''' ndi [[mutshelo]] mudala une wa vha na lukanda lune lwa vha uri lwo khwaṱha, na mbeu khulwane. Ḽina mapfura ane avha uri ana mutakalo, dzi vithamini na dziṅwe pfushi.Hedzi pfushi dzi ita uri afukhada ḽi vhe zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo musi ḽi tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa tsho linganelaho.[1] Afukhada ḽinga dovha ḽa tikedza mutakalo wa mbilu. Tsedzuluso i bvaho Harvard yo wana uri vhathu vhane vha ḽa zwipiḓa zwivhili zwa afukhada vhege iṅwe na iṅwe vha na khombo ya fhasi ya vhulwadze ha mbilu musi vha tshi vhambedzwa na vhathu vhane vha sa ḽi ḽe nga maanḓa.[2] Afukhada ḽi a leluwa u ḽi engedza kha zwiḽiwa. Ḽi nga ḽiwa na vhurotho, kana la shelwa kha dzi saḽadi. Naho zwo ralo, afukhada ḽi na dzi- calorie nnzhi, nga zwenezwo ndi zwavhuḓi u ḽi ḽa nga tshikalo tshi pfalaho.[3] Referentsi <references group="Referentsi" /> Harvard T.H Chan School of Public Health (2022) Avocados. Harvard Health Publishing (2022) Enjoy avocados? Eating one a week may lower heart disease risk. Harvard Health Publishing (2025) Avocado nutrition: Health benefits and easy recipes. [[Category:Mutshelo]] [[Category:Mutakalo]] mpm337a4e4efzp8cudlat4l9xo1eatv 22979 22978 2026-08-25T22:32:09Z Rotondiwa 9411 added reference 22979 wikitext text/x-wiki Afukhada [[File:Persea americana from Canadian supermarket.jpg|thumb|Afukhada]] '''Afukhada''' ndi [[mutshelo]] mudala une wa vha na lukanda lune lwa vha uri lwo khwaṱha, na mbeu khulwane. Ḽina mapfura ane avha uri ana mutakalo, dzi vithamini na dziṅwe pfushi.Hedzi pfushi dzi ita uri afukhada ḽi vhe zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo musi ḽi tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa tsho linganelaho.<ref>[https://nutritionsource.hsph.harvard.edu/avocados/ Avocados • The Nutrition Source]</ref> Afukhada ḽinga dovha ḽa tikedza mutakalo wa mbilu. Tsedzuluso i bvaho Harvard yo wana uri vhathu vhane vha ḽa zwipiḓa zwivhili zwa afukhada vhege iṅwe na iṅwe vha na khombo ya fhasi ya vhulwadze ha mbilu musi vha tshi vhambedzwa na vhathu vhane vha sa ḽi ḽe nga maanḓa.[2] Afukhada ḽi a leluwa u ḽi engedza kha zwiḽiwa. Ḽi nga ḽiwa na vhurotho, kana la shelwa kha dzi saḽadi. Naho zwo ralo, afukhada ḽi na dzi- calorie nnzhi, nga zwenezwo ndi zwavhuḓi u ḽi ḽa nga tshikalo tshi pfalaho.[3] Referentsi <references group="Referentsi" /> Harvard T.H Chan School of Public Health (2022) Avocados. Harvard Health Publishing (2022) Enjoy avocados? Eating one a week may lower heart disease risk. Harvard Health Publishing (2025) Avocado nutrition: Health benefits and easy recipes. [[Category:Mutshelo]] [[Category:Mutakalo]] 2g8ybuhsxb1vsv0a0vfyiebld4g7kcf 22980 22979 2026-08-25T22:33:15Z Rotondiwa 9411 Added reference 22980 wikitext text/x-wiki Afukhada [[File:Persea americana from Canadian supermarket.jpg|thumb|Afukhada]] '''Afukhada''' ndi [[mutshelo]] mudala une wa vha na lukanda lune lwa vha uri lwo khwaṱha, na mbeu khulwane. Ḽina mapfura ane avha uri ana mutakalo, dzi vithamini na dziṅwe pfushi.Hedzi pfushi dzi ita uri afukhada ḽi vhe zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo musi ḽi tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa tsho linganelaho.<ref>[https://nutritionsource.hsph.harvard.edu/avocados/ Avocados • The Nutrition Source]</ref> Afukhada ḽinga dovha ḽa tikedza mutakalo wa mbilu. Tsedzuluso i bvaho Harvard yo wana uri vhathu vhane vha ḽa zwipiḓa zwivhili zwa afukhada vhege iṅwe na iṅwe vha na khombo ya fhasi ya vhulwadze ha mbilu musi vha tshi vhambedzwa na vhathu vhane vha sa ḽi ḽe nga maanḓa.[2] Afukhada ḽi a leluwa u ḽi engedza kha zwiḽiwa. Ḽi nga ḽiwa na vhurotho, kana la shelwa kha dzi saḽadi. Naho zwo ralo, afukhada ḽi na dzi- calorie nnzhi, nga zwenezwo ndi zwavhuḓi u ḽi ḽa nga tshikalo tshi pfalaho.[3] Referentsi [[Category:Mutshelo]] [[Category:Mutakalo]] 27z08oig0uq503zt5imiq4fp199y373 22981 22980 2026-08-25T22:37:47Z Rotondiwa 9411 added heading 22981 wikitext text/x-wiki Afukhada [[File:Persea americana from Canadian supermarket.jpg|thumb|Afukhada]] '''Afukhada''' ndi [[mutshelo]] mudala une wa vha na lukanda lune lwa vha uri lwo khwaṱha, na mbeu khulwane. Ḽina mapfura ane avha uri ana mutakalo, dzi vithamini na dziṅwe pfushi.Hedzi pfushi dzi ita uri afukhada ḽi vhe zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo musi ḽi tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa tsho linganelaho.<ref>[https://nutritionsource.hsph.harvard.edu/avocados/ Avocados • The Nutrition Source]</ref> Afukhada ḽinga dovha ḽa tikedza mutakalo wa mbilu. Tsedzuluso i bvaho Harvard yo wana uri vhathu vhane vha ḽa zwipiḓa zwivhili zwa afukhada vhege iṅwe na iṅwe vha na khombo ya fhasi ya vhulwadze ha mbilu musi vha tshi vhambedzwa na vhathu vhane vha sa ḽi ḽe nga maanḓa.[2] Afukhada ḽi a leluwa u ḽi engedza kha zwiḽiwa. Ḽi nga ḽiwa na vhurotho, kana la shelwa kha dzi saḽadi. Naho zwo ralo, afukhada ḽi na dzi- calorie nnzhi, nga zwenezwo ndi zwavhuḓi u ḽi ḽa nga tshikalo tshi pfalaho.[3] == Referentsi == [[Category:Mutshelo]] [[Category:Mutakalo]] 1losy7v19t19t8hqyuc4455wrmcgchn 22982 22981 2026-08-25T22:41:44Z Rotondiwa 9411 Added reference 22982 wikitext text/x-wiki Afukhada [[File:Persea americana from Canadian supermarket.jpg|thumb|Afukhada]] '''Afukhada''' ndi [[mutshelo]] mudala une wa vha na lukanda lune lwa vha uri lwo khwaṱha, na mbeu khulwane. Ḽina mapfura ane avha uri ana mutakalo, dzi vithamini na dziṅwe pfushi.Hedzi pfushi dzi ita uri afukhada ḽi vhe zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo musi ḽi tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa tsho linganelaho.<ref>[https://nutritionsource.hsph.harvard.edu/avocados/ Avocados • The Nutrition Source]</ref> Afukhada ḽinga dovha ḽa tikedza mutakalo wa mbilu. Tsedzuluso i bvaho Harvard yo wana uri vhathu vhane vha ḽa zwipiḓa zwivhili zwa afukhada vhege iṅwe na iṅwe vha na khombo ya fhasi ya vhulwadze ha mbilu musi vha tshi vhambedzwa na vhathu vhane vha sa ḽi ḽe nga maanḓa.<ref>[https://www.health.harvard.edu/heart-health/easy-ways-to-fit-heart-healthy-avocados-into-your-meals Easy ways to fit heart-healthy avocados into your meals - Harvard Health]</ref> Afukhada ḽi a leluwa u ḽi engedza kha zwiḽiwa. Ḽi nga ḽiwa na vhurotho, kana la shelwa kha dzi saḽadi. Naho zwo ralo, afukhada ḽi na dzi- calorie nnzhi, nga zwenezwo ndi zwavhuḓi u ḽi ḽa nga tshikalo tshi pfalaho.[3] == Referentsi == [[Category:Mutshelo]] [[Category:Mutakalo]] izejo4uiw7j3xd58g0udqe8o29i67sx 22983 22982 2026-08-25T22:46:49Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22983 wikitext text/x-wiki Afukhada [[File:Persea americana from Canadian supermarket.jpg|thumb|Afukhada]] '''Afukhada''' ndi [[mutshelo]] mudala une wa vha na lukanda lune lwa vha uri lwo khwaṱha, na mbeu khulwane. Ḽina mapfura ane avha uri ana mutakalo, dzi vithamini na dziṅwe pfushi.Hedzi pfushi dzi ita uri afukhada ḽi vhe zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo musi ḽi tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa tsho linganelaho.<ref>[https://nutritionsource.hsph.harvard.edu/avocados/ Avocados • The Nutrition Source]</ref> Afukhada ḽinga dovha ḽa tikedza mutakalo wa mbilu. Tsedzuluso i bvaho Harvard yo wana uri vhathu vhane vha ḽa zwipiḓa zwivhili zwa afukhada vhege iṅwe na iṅwe vha na khombo ya fhasi ya vhulwadze ha mbilu musi vha tshi vhambedzwa na vhathu vhane vha sa ḽi ḽe nga maanḓa.<ref>[https://www.health.harvard.edu/heart-health/easy-ways-to-fit-heart-healthy-avocados-into-your-meals Easy ways to fit heart-healthy avocados into your meals - Harvard Health]</ref> Afukhada ḽi a leluwa u ḽi engedza kha zwiḽiwa. Ḽi nga ḽiwa na vhurotho, kana la shelwa kha dzi saḽadi. Naho zwo ralo, afukhada ḽi na dzi- calorie nnzhi, nga zwenezwo ndi zwavhuḓi u ḽi ḽa nga tshikalo tshi pfalaho.<ref>[https://www.health.harvard.edu/diet-and-nutrition/avocado-nutrition-health-benefits-and-easy-recipes Avocado nutrition: Health benefits and easy recipes - Harvard Health]</ref> == Referentsi == [[Category:Mutshelo]] [[Category:Mutakalo]] 7ki1ygg3qcsvu8xo4kumi77fkjoxggi User:Rotondiwa/Draft 4 2 6027 22984 22955 2026-08-25T22:49:10Z Rotondiwa 9411 added heading 22984 wikitext text/x-wiki Swiri [[File:Orange-Fruit-Pieces.jpg|thumb|Swiri]] '''Swiri''' ndi [[mutshelo]] une wa ḓivhea wa citrus une wa vha na muthetshelo wa u ḓifha na u vha na muthethselo wa u ḓifha nyana. Ndi tshisima tsha vhuḓi tsha vithamini C. Muṱokola muthihi wa vhukati u na vithamini C ine ya swika 77 mg na 3 g ya fibara.[1] Swiri ndi ḽa vhuḓi kha zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo ngauri ḽia fha dzi vithamini, mineraḽa na fibara. Mitshelo ine ya nga swiri i nga tikedza mutakalo wa vhuḓi musi i tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa zwo linganelaho. Harvard Health i themendela u ḽa mitshelo na miroho yo fhamba-fhambanaho tshifhinga tshoṱhe.[2] Ndi khwine u ḽa muṱokola wo fhelelaho u fhirisa u ṅwa dzhusi ya muṱokola fhedzi ngauri mutshelo wo fhelelaho u ṋea fibara. Swiri ḽi nga ḽiwa sa zwiḽiwa zwiṱuku, ḽa shelwa kha dzi saladi, kana ḽa shumiswa kha zwiḽiwa. Nga zwenezwo, swiri ndi mutshelo wo leluwaho nahone une wa vha na mutakalo une wa fanela u katelwa kha zwiḽiwa.[3] == Referentsi == [[Category:Mutshelo]] [[Category:Mutakalo]] qmgo4ekudi1gvbrxoowh2hye8909llo 22985 22984 2026-08-25T23:09:33Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22985 wikitext text/x-wiki Swiri [[File:Orange-Fruit-Pieces.jpg|thumb|Swiri]] '''Swiri''' ndi [[mutshelo]] une wa ḓivhea wa citrus une wa vha na muthetshelo wa u ḓifha na u vha na muthethselo wa u ḓifha nyana. Ndi tshisima tsha vhuḓi tsha vithamini C. Muṱokola muthihi wa vhukati u na vithamini C ine ya swika 77 mg na 3 g ya fibara. Swiri ndi ḽa vhuḓi kha zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo ngauri ḽia fha dzi vithamini, mineraḽa na fibara. Mitshelo ine ya nga swiri i nga tikedza mutakalo wa vhuḓi musi i tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa zwo linganelaho. Harvard Health i themendela u ḽa mitshelo na miroho yo fhamba-fhambanaho tshifhinga tshoṱhe.<ref>[https://www.health.harvard.edu/diet-and-nutrition/how-many-fruits-and-vegetables-do-we-really-need How many fruits and vegetables do we really need? - Harvard Health]</ref> Ndi khwine u ḽa muṱokola wo fhelelaho u fhirisa u ṅwa dzhusi ya muṱokola fhedzi ngauri mutshelo wo fhelelaho u ṋea fibara. Swiri ḽi nga ḽiwa sa zwiḽiwa zwiṱuku, ḽa shelwa kha dzi saladi, kana ḽa shumiswa kha zwiḽiwa. Nga zwenezwo, swiri ndi mutshelo wo leluwaho nahone une wa vha na mutakalo une wa fanela u katelwa kha zwiḽiwa.[3] == Referentsi == [[Category:Mutshelo]] [[Category:Mutakalo]] edwm307n6c94qsaiek9ef10b8zvtlvq 22986 22985 2026-08-25T23:11:53Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22986 wikitext text/x-wiki Swiri [[File:Orange-Fruit-Pieces.jpg|thumb|Swiri]] '''Swiri''' ndi [[mutshelo]] une wa ḓivhea wa citrus une wa vha na muthetshelo wa u ḓifha na u vha na muthethselo wa u ḓifha nyana. Ndi tshisima tsha vhuḓi tsha vithamini C. Muṱokola muthihi wa vhukati u na vithamini C ine ya swika 77 mg na 3 g ya fibara. Swiri ndi ḽa vhuḓi kha zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo ngauri ḽia fha dzi vithamini, mineraḽa na fibara. Mitshelo ine ya nga swiri i nga tikedza mutakalo wa vhuḓi musi i tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa zwo linganelaho. Harvard Health i themendela u ḽa mitshelo na miroho yo fhamba-fhambanaho tshifhinga tshoṱhe.<ref>[https://www.health.harvard.edu/diet-and-nutrition/how-many-fruits-and-vegetables-do-we-really-need How many fruits and vegetables do we really need? - Harvard Health]</ref> Ndi khwine u ḽa muṱokola wo fhelelaho u fhirisa u ṅwa dzhusi ya muṱokola fhedzi ngauri mutshelo wo fhelelaho u ṋea fibara. Swiri ḽi nga ḽiwa sa zwiḽiwa zwiṱuku, ḽa shelwa kha dzi saladi, kana ḽa shumiswa kha zwiḽiwa. Nga zwenezwo, swiri ndi mutshelo wo leluwaho nahone une wa vha na mutakalo une wa fanela u katelwa kha zwiḽiwa.<ref>[https://www.health.harvard.edu/blog/are-certain-fruits-healthier-than-others-202201312677 Are certain fruits healthier than others? - Harvard Health]</ref> == Referentsi == [[Category:Mutshelo]] [[Category:Mutakalo]] 046n5srmku1h5c44hedz63qj3i9arg9 User:Rotondiwa/Draft 5 2 6028 22987 22954 2026-08-25T23:13:40Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22987 wikitext text/x-wiki [[File:Flock of sheep.jpg|thumb|Nngu]] Nngu '''Nngu''' ndi [[zwifuwo]] zwa hayani zwine zwa fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Dzina ḽa hone ḽa saintsi ndi Ovis aries. Nngu dzi ḽa nga maanḓa mahatsi na zwinwe zwimela, nahone dzi fuwiwa fhethu ho mbambanaho, hu tshi katelwa na fhethu ho omaho na dzi thavhani.[1] Nngu ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri dzi ya kona u fha zwibveledzwa zwine zwa vha uri zwi ya thusa. Vhafuwi vha fuwa nngu vha tshi itela ṋama, uḽu, mafhi na makumba. Nngu dzi nga dovha dza ḓisa tshelede kha miṱa, nga maanḓa vhuponi ha mahayani.[2] Huna tshaka nnzhi dza nngu, nahone lushaka luṅwe na luṅwe lu nga kona u shuma kha nḓivho dzo fhambanaho. Dzinwe dzi ya vhewa nga maanḓa kha uḽu, ngeno dzinwe dzi tshi vha khwiṋe kha ṋama kana mafhi. Nngu na dzone ndi dza ndeme kha ḽa Afrika ngauri dzi nga dzula fhethu hune nyimelo dza u lima dza nga konḓa.[3] == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] 9nj4mbd3e8vz513pnuxjju58tuzi4w5 22988 22987 2026-08-25T23:16:12Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22988 wikitext text/x-wiki [[File:Flock of sheep.jpg|thumb|Nngu]] Nngu '''Nngu''' ndi [[zwifuwo]] zwa hayani zwine zwa fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Dzina ḽa hone ḽa saintsi ndi Ovis aries. Nngu dzi ḽa nga maanḓa mahatsi na zwinwe zwimela, nahone dzi fuwiwa fhethu ho mbambanaho, hu tshi katelwa na fhethu ho omaho na dzi thavhani.<ref>[https://www.fao.org/livestock-systems/global-distributions/sheep/en/ Sheep | Livestock Systems | Food and Agriculture Organization of the United Nations]</ref> Nngu ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri dzi ya kona u fha zwibveledzwa zwine zwa vha uri zwi ya thusa. Vhafuwi vha fuwa nngu vha tshi itela ṋama, uḽu, mafhi na makumba. Nngu dzi nga dovha dza ḓisa tshelede kha miṱa, nga maanḓa vhuponi ha mahayani.[2] Huna tshaka nnzhi dza nngu, nahone lushaka luṅwe na luṅwe lu nga kona u shuma kha nḓivho dzo fhambanaho. Dzinwe dzi ya vhewa nga maanḓa kha uḽu, ngeno dzinwe dzi tshi vha khwiṋe kha ṋama kana mafhi. Nngu na dzone ndi dza ndeme kha ḽa Afrika ngauri dzi nga dzula fhethu hune nyimelo dza u lima dza nga konḓa.[3] == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] 1ahr5l7jlcr2ekyjowzwpyvty2gd4ii 22989 22988 2026-08-25T23:19:44Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22989 wikitext text/x-wiki [[File:Flock of sheep.jpg|thumb|Nngu]] Nngu '''Nngu''' ndi [[zwifuwo]] zwa hayani zwine zwa fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Dzina ḽa hone ḽa saintsi ndi Ovis aries. Nngu dzi ḽa nga maanḓa mahatsi na zwinwe zwimela, nahone dzi fuwiwa fhethu ho mbambanaho, hu tshi katelwa na fhethu ho omaho na dzi thavhani.<ref>[https://www.fao.org/livestock-systems/global-distributions/sheep/en/ Sheep | Livestock Systems | Food and Agriculture Organization of the United Nations]</ref> Nngu ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri dzi ya kona u fha zwibveledzwa zwine zwa vha uri zwi ya thusa. Vhafuwi vha fuwa nngu vha tshi itela ṋama, uḽu, mafhi na makumba. Nngu dzi nga dovha dza ḓisa tshelede kha miṱa, nga maanḓa vhuponi ha mahayani.<ref>[https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/e8118cfb-e90e-45fc-9e40-40be6d21f608/content/i0524e.htm Sheep and goats for diverse products and profits]</ref> Huna tshaka nnzhi dza nngu, nahone lushaka luṅwe na luṅwe lu nga kona u shuma kha nḓivho dzo fhambanaho. Dzinwe dzi ya vhewa nga maanḓa kha uḽu, ngeno dzinwe dzi tshi vha khwiṋe kha ṋama kana mafhi. Nngu na dzone ndi dza ndeme kha ḽa Afrika ngauri dzi nga dzula fhethu hune nyimelo dza u lima dza nga konḓa.[3] == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] 9sxtig3q1hqqx1pp2becwxm40kmaigz 22990 22989 2026-08-25T23:39:57Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22990 wikitext text/x-wiki [[File:Flock of sheep.jpg|thumb|Nngu]] Nngu '''Nngu''' ndi [[zwifuwo]] zwa hayani zwine zwa fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Dzina ḽa hone ḽa saintsi ndi Ovis aries. Nngu dzi ḽa nga maanḓa mahatsi na zwinwe zwimela, nahone dzi fuwiwa fhethu ho mbambanaho, hu tshi katelwa na fhethu ho omaho na dzi thavhani.<ref>[https://www.fao.org/livestock-systems/global-distributions/sheep/en/ Sheep | Livestock Systems | Food and Agriculture Organization of the United Nations]</ref> Nngu ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri dzi ya kona u fha zwibveledzwa zwine zwa vha uri zwi ya thusa. Vhafuwi vha fuwa nngu vha tshi itela ṋama, uḽu, mafhi na makumba. Nngu dzi nga dovha dza ḓisa tshelede kha miṱa, nga maanḓa vhuponi ha mahayani.<ref>[https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/e8118cfb-e90e-45fc-9e40-40be6d21f608/content/i0524e.htm Sheep and goats for diverse products and profits]</ref> Huna tshaka nnzhi dza nngu, nahone lushaka luṅwe na luṅwe lu nga kona u shuma kha nḓivho dzo fhambanaho. Dzinwe dzi ya vhewa nga maanḓa kha uḽu, ngeno dzinwe dzi tshi vha khwiṋe kha ṋama kana mafhi. Nngu na dzone ndi dza ndeme kha ḽa Afrika ngauri dzi nga dzula fhethu hune nyimelo dza u lima dza nga konḓa.<ref>[https://www.fao.org/family-farming/themes/en/ Themes | Family Farming Knowledge Platform | Food and Agriculture Organization of the United Nations]</ref> == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] nklbog9r1frjffmp4gyon38ymgld8ab User:Rotondiwa/Draft 6 2 6029 22991 22953 2026-08-25T23:41:29Z Rotondiwa 9411 added heading 22991 wikitext text/x-wiki [[File:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|Kholomo]] Kholomo '''Kholomo''' ndi [[phukha]] khulwane ya bulasini ine ya fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Kholomo dzi ḽa mahatsi, zwimela na dziṅwe tshaka dza zwiḽiwa. Ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri zwi ya kona u ḓisa zwiḽiwa na zwiṅwe zwibveledzwa zwine zwa vha na mushumo.[1] Kholomo dzi fuwiwa nga maanḓa u itela mafhi na ṋama. Mafhi a kholomo aya shuma kha u ita zwithu zwine zwa nga tshizi, yogathi na boḓoro. Kholomo dzi dovha hafhu dza ṋea ṋama, ine ya vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa kha vhathu vhanzhi.[2] Kholomo dzi dovha dza vha dza ndeme kha vho rabulasi, nga maanḓa kha vhupo ha mahayani. Vha nga ḓisa mbuelo nga u rengisa mafhi, ṋama na zwifuwo. Kha dzinwe sisiteme dza u lima, kholomo dzi dovha dza fha manyoro na u thusa kha mushumo wa bulasini.[3] == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] jqfg0lcbmi6y2ivjbocqsc3ebb6f89z 22992 22991 2026-08-25T23:50:09Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22992 wikitext text/x-wiki [[File:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|Kholomo]] Kholomo '''Kholomo''' ndi [[phukha]] khulwane ya bulasini ine ya fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Kholomo dzi ḽa mahatsi, zwimela na dziṅwe tshaka dza zwiḽiwa. Ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri zwi ya kona u ḓisa zwiḽiwa na zwiṅwe zwibveledzwa zwine zwa vha na mushumo.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/en/ Gateway to dairy production and products | Food and Agriculture Organization of the United Nations]</ref> Kholomo dzi fuwiwa nga maanḓa u itela mafhi na ṋama. Mafhi a kholomo aya shuma kha u ita zwithu zwine zwa nga tshizi, yogathi na boḓoro. Kholomo dzi dovha hafhu dza ṋea ṋama, ine ya vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa kha vhathu vhanzhi.[2] Kholomo dzi dovha dza vha dza ndeme kha vho rabulasi, nga maanḓa kha vhupo ha mahayani. Vha nga ḓisa mbuelo nga u rengisa mafhi, ṋama na zwifuwo. Kha dzinwe sisiteme dza u lima, kholomo dzi dovha dza fha manyoro na u thusa kha mushumo wa bulasini.[3] == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] lat2ek77b1tei3rsq9hr2ne9xnk5hpi 22993 22992 2026-08-25T23:52:32Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22993 wikitext text/x-wiki [[File:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|Kholomo]] Kholomo '''Kholomo''' ndi [[phukha]] khulwane ya bulasini ine ya fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Kholomo dzi ḽa mahatsi, zwimela na dziṅwe tshaka dza zwiḽiwa. Ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri zwi ya kona u ḓisa zwiḽiwa na zwiṅwe zwibveledzwa zwine zwa vha na mushumo.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/en/ Gateway to dairy production and products | Food and Agriculture Organization of the United Nations]</ref> Kholomo dzi fuwiwa nga maanḓa u itela mafhi na ṋama. Mafhi a kholomo aya shuma kha u ita zwithu zwine zwa nga tshizi, yogathi na boḓoro. Kholomo dzi dovha hafhu dza ṋea ṋama, ine ya vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa kha vhathu vhanzhi.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/production/dairy-animals/en Dairy animals]</ref> Kholomo dzi dovha dza vha dza ndeme kha vho rabulasi, nga maanḓa kha vhupo ha mahayani. Vha nga ḓisa mbuelo nga u rengisa mafhi, ṋama na zwifuwo. Kha dzinwe sisiteme dza u lima, kholomo dzi dovha dza fha manyoro na u thusa kha mushumo wa bulasini.[3] == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] g0y9ldfj6kix5one64yymvth8qadpjn 22994 22993 2026-08-26T00:03:09Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22994 wikitext text/x-wiki [[File:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|Kholomo]] Kholomo '''Kholomo''' ndi [[phukha]] khulwane ya bulasini ine ya fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Kholomo dzi ḽa mahatsi, zwimela na dziṅwe tshaka dza zwiḽiwa. Ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri zwi ya kona u ḓisa zwiḽiwa na zwiṅwe zwibveledzwa zwine zwa vha na mushumo.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/production/dairy-animals/en Dairy animals]</ref> Kholomo dzi fuwiwa nga maanḓa u itela mafhi na ṋama. Mafhi a kholomo aya shuma kha u ita zwithu zwine zwa nga tshizi, yogathi na boḓoro. Kholomo dzi dovha hafhu dza ṋea ṋama, ine ya vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa kha vhathu vhanzhi. Kholomo dzi dovha dza vha dza ndeme kha vho rabulasi, nga maanḓa kha vhupo ha mahayani. Vha nga ḓisa mbuelo nga u rengisa mafhi, ṋama na zwifuwo. Kha dzinwe sisiteme dza u lima, kholomo dzi dovha dza fha manyoro na u thusa kha mushumo wa bulasini.[3] == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] 8epqp2v2nga8sdrryvh5ta7zcnhcjjn 22995 22994 2026-08-26T00:04:28Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22995 wikitext text/x-wiki [[File:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|Kholomo]] Kholomo '''Kholomo''' ndi [[phukha]] khulwane ya bulasini ine ya fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Kholomo dzi ḽa mahatsi, zwimela na dziṅwe tshaka dza zwiḽiwa. Ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri zwi ya kona u ḓisa zwiḽiwa na zwiṅwe zwibveledzwa zwine zwa vha na mushumo.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/production/dairy-animals/en Dairy animals]</ref> Kholomo dzi fuwiwa nga maanḓa u itela mafhi na ṋama. Mafhi a kholomo aya shuma kha u ita zwithu zwine zwa nga tshizi, yogathi na boḓoro. Kholomo dzi dovha hafhu dza ṋea ṋama, ine ya vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa kha vhathu vhanzhi.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/dairy/cattle/en Cattle]</ref> Kholomo dzi dovha dza vha dza ndeme kha vho rabulasi, nga maanḓa kha vhupo ha mahayani. Vha nga ḓisa mbuelo nga u rengisa mafhi, ṋama na zwifuwo. Kha dzinwe sisiteme dza u lima, kholomo dzi dovha dza fha manyoro na u thusa kha mushumo wa bulasini.[3] == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] n2rxctt6nrw28d8ep9qniy2m7a4r9gs 22996 22995 2026-08-26T00:08:28Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22996 wikitext text/x-wiki [[File:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|Kholomo]] Kholomo '''Kholomo''' ndi [[phukha]] khulwane ya bulasini ine ya fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Kholomo dzi ḽa mahatsi, zwimela na dziṅwe tshaka dza zwiḽiwa. Ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri zwi ya kona u ḓisa zwiḽiwa na zwiṅwe zwibveledzwa zwine zwa vha na mushumo.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/production/dairy-animals/en Dairy animals]</ref> Kholomo dzi fuwiwa nga maanḓa u itela mafhi na ṋama. Mafhi a kholomo aya shuma kha u ita zwithu zwine zwa nga tshizi, yogathi na boḓoro. Kholomo dzi dovha hafhu dza ṋea ṋama, ine ya vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa kha vhathu vhanzhi.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/dairy/cattle/en Cattle]</ref> Kholomo dzi dovha dza vha dza ndeme kha vho rabulasi, nga maanḓa kha vhupo ha mahayani. Vha nga ḓisa mbuelo nga u rengisa mafhi, ṋama na zwifuwo. Kha dzinwe sisiteme dza u lima, kholomo dzi dovha dza fha manyoro na u thusa kha mushumo wa bulasini.<ref>[https://www.fao.org/fileadmin/user_upload/hlpe/hlpe_documents/HLPE_Reports/HLPE-Report-10_EN.pdf Sustainable agricultural development for food security and nutrition: what roles for livestock?]</ref> == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] nveq2guc04v2owcqa98mfnxcmck1mlz 23001 22996 2026-08-26T00:30:28Z Rotondiwa 9411 Added a reference 23001 wikitext text/x-wiki [[File:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|Kholomo]] Kholomo '''Kholomo''' ndi [[phukha]] khulwane ya bulasini ine ya fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Kholomo dzi ḽa mahatsi, zwimela na dziṅwe tshaka dza zwiḽiwa. Ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri zwi ya kona u ḓisa zwiḽiwa na zwiṅwe zwibveledzwa zwine zwa vha na mushumo.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/dairy/cattle/en Cattle]</ref> Kholomo dzi fuwiwa nga maanḓa u itela mafhi na ṋama. Mafhi a kholomo aya shuma kha u ita zwithu zwine zwa nga tshizi, yogathi na boḓoro. Kholomo dzi dovha hafhu dza ṋea ṋama, ine ya vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa kha vhathu vhanzhi. Kholomo dzi dovha dza vha dza ndeme kha vho rabulasi, nga maanḓa kha vhupo ha mahayani. Vha nga ḓisa mbuelo nga u rengisa mafhi, ṋama na zwifuwo. Kha dzinwe sisiteme dza u lima, kholomo dzi dovha dza fha manyoro na u thusa kha mushumo wa bulasini. == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] pw2cuyql14j3q40v9jdnn3vbqarww32 23002 23001 2026-08-26T00:31:54Z Rotondiwa 9411 Added a reference 23002 wikitext text/x-wiki [[File:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|Kholomo]] Kholomo '''Kholomo''' ndi [[phukha]] khulwane ya bulasini ine ya fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Kholomo dzi ḽa mahatsi, zwimela na dziṅwe tshaka dza zwiḽiwa. Ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri zwi ya kona u ḓisa zwiḽiwa na zwiṅwe zwibveledzwa zwine zwa vha na mushumo.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/dairy/cattle/en Cattle]</ref> Kholomo dzi fuwiwa nga maanḓa u itela mafhi na ṋama. Mafhi a kholomo aya shuma kha u ita zwithu zwine zwa nga tshizi, yogathi na boḓoro. Kholomo dzi dovha hafhu dza ṋea ṋama, ine ya vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa kha vhathu vhanzhi.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/production/dairy-animals/en Dairy animals]</ref> Kholomo dzi dovha dza vha dza ndeme kha vho rabulasi, nga maanḓa kha vhupo ha mahayani. Vha nga ḓisa mbuelo nga u rengisa mafhi, ṋama na zwifuwo. Kha dzinwe sisiteme dza u lima, kholomo dzi dovha dza fha manyoro na u thusa kha mushumo wa bulasini. == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] 8xqtqwhasgwu9e880o7az7jvr4a2j7m 23003 23002 2026-08-26T00:33:03Z Rotondiwa 9411 Added a reference 23003 wikitext text/x-wiki [[File:Cow (Fleckvieh breed) Oeschinensee Slaunger 2009-07-07.jpg|thumb|Kholomo]] Kholomo '''Kholomo''' ndi [[phukha]] khulwane ya bulasini ine ya fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Kholomo dzi ḽa mahatsi, zwimela na dziṅwe tshaka dza zwiḽiwa. Ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri zwi ya kona u ḓisa zwiḽiwa na zwiṅwe zwibveledzwa zwine zwa vha na mushumo.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/dairy/cattle/en Cattle]</ref> Kholomo dzi fuwiwa nga maanḓa u itela mafhi na ṋama. Mafhi a kholomo aya shuma kha u ita zwithu zwine zwa nga tshizi, yogathi na boḓoro. Kholomo dzi dovha hafhu dza ṋea ṋama, ine ya vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa kha vhathu vhanzhi.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/production/dairy-animals/en Dairy animals]</ref> Kholomo dzi dovha dza vha dza ndeme kha vho rabulasi, nga maanḓa kha vhupo ha mahayani. Vha nga ḓisa mbuelo nga u rengisa mafhi, ṋama na zwifuwo. Kha dzinwe sisiteme dza u lima, kholomo dzi dovha dza fha manyoro na u thusa kha mushumo wa bulasini.<ref>[https://www.fao.org/fileadmin/user_upload/hlpe/hlpe_documents/HLPE_Reports/HLPE-Report-10_EN.pdf Sustainable agricultural development for food security and nutrition: what roles for livestock?]</ref> == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] kcclqcnj7doku2fcdngx6x72v984nox User:Rotondiwa/Draft 7 2 6030 22997 22965 2026-08-26T00:09:42Z Rotondiwa 9411 added heading 22997 wikitext text/x-wiki Mbudzi [[File:Domestic goat kid in capeweed.jpg|thumb|Mbudzi]] '''Mbudzi''' ndi [[tshipuka]] tshiṱuku tsha bulasini tshine tsha fuwiwa fhethu hunzhi kha ḽifhasi. Mbudzi dzi ya kona u tshila fhethu hune ha vha uri ho fhambana nga maanḓa dzi ḽa mahatsi, maṱari na zwinwe zwimela. Kanzhi dzi fuwiwa nga vhafuwi vhaṱuku ngauri dzi ya leluwa u dzi langa na hone adzi ṱoḓi fhethu huṱuku u fhira zwifuwo zwihulwane.[1] Mbudzi ndi dza ndeme ngauri ndi dzone dzine dza ṋea ṋama, mafhi, lukanda na mavhudzi. Mafhi a mbudzi anga shuma u ita zwithu zwine zwa nga yogathi na tshizi. Mbudzi dzi dovha dza vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa na mbuelo kha miṱa minzhi ya vhafuwi.[2] Mbudzi ndi phukha dzine dza vha uri dzi ya thusa kha vho rabulasi ngauri dzi ya kona u tshila fhethu hune ha vha uri ho oma, ha dovha ha vha uri hu a konda u tshila. Dzi nga dovha dza shandukisa zwimela na mathukhwi a bulasini zwa vha zwibveledzwa zwine zwa vha uri zwi ya thusa. Nga mulandu wa hezwi, mbudzi dzi na mushumo wa ndeme kha u tsireledzea ha zwiḽiwa na kha u ḓitshidza ha vhupo ha mahayani.[3] == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] ru7x91vm5wtq7irtvkrsn7n4rsij63g 22998 22997 2026-08-26T00:12:42Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22998 wikitext text/x-wiki Mbudzi [[File:Domestic goat kid in capeweed.jpg|thumb|Mbudzi]] '''Mbudzi''' ndi [[tshipuka]] tshiṱuku tsha bulasini tshine tsha fuwiwa fhethu hunzhi kha ḽifhasi. Mbudzi dzi ya kona u tshila fhethu hune ha vha uri ho fhambana nga maanḓa dzi ḽa mahatsi, maṱari na zwinwe zwimela. Kanzhi dzi fuwiwa nga vhafuwi vhaṱuku ngauri dzi ya leluwa u dzi langa na hone adzi ṱoḓi fhethu huṱuku u fhira zwifuwo zwihulwane.<ref>[https://www.fao.org/livestock-systems/global-distributions/goats/en/ Goats | Livestock Systems | Food and Agriculture Organization of the United Nations]</ref> Mbudzi ndi dza ndeme ngauri ndi dzone dzine dza ṋea ṋama, mafhi, lukanda na mavhudzi. Mafhi a mbudzi anga shuma u ita zwithu zwine zwa nga yogathi na tshizi. Mbudzi dzi dovha dza vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa na mbuelo kha miṱa minzhi ya vhafuwi.[2] Mbudzi ndi phukha dzine dza vha uri dzi ya thusa kha vho rabulasi ngauri dzi ya kona u tshila fhethu hune ha vha uri ho oma, ha dovha ha vha uri hu a konda u tshila. Dzi nga dovha dza shandukisa zwimela na mathukhwi a bulasini zwa vha zwibveledzwa zwine zwa vha uri zwi ya thusa. Nga mulandu wa hezwi, mbudzi dzi na mushumo wa ndeme kha u tsireledzea ha zwiḽiwa na kha u ḓitshidza ha vhupo ha mahayani.[3] == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] 8ftr55854baxlg8424bstgtwk7bdegw 22999 22998 2026-08-26T00:19:24Z Rotondiwa 9411 Added a reference 22999 wikitext text/x-wiki Mbudzi [[File:Domestic goat kid in capeweed.jpg|thumb|Mbudzi]] '''Mbudzi''' ndi [[tshipuka]] tshiṱuku tsha bulasini tshine tsha fuwiwa fhethu hunzhi kha ḽifhasi. Mbudzi dzi ya kona u tshila fhethu hune ha vha uri ho fhambana nga maanḓa dzi ḽa mahatsi, maṱari na zwinwe zwimela. Kanzhi dzi fuwiwa nga vhafuwi vhaṱuku ngauri dzi ya leluwa u dzi langa na hone adzi ṱoḓi fhethu huṱuku u fhira zwifuwo zwihulwane.<ref>[https://www.fao.org/livestock-systems/global-distributions/goats/en/ Goats | Livestock Systems | Food and Agriculture Organization of the United Nations]</ref> Mbudzi ndi dza ndeme ngauri ndi dzone dzine dza ṋea ṋama, mafhi, lukanda na mavhudzi. Mafhi a mbudzi anga shuma u ita zwithu zwine zwa nga yogathi na tshizi. Mbudzi dzi dovha dza vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa na mbuelo kha miṱa minzhi ya vhafuwi.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/dairy/small-ruminants/en Small ruminants]</ref> Mbudzi ndi phukha dzine dza vha uri dzi ya thusa kha vho rabulasi ngauri dzi ya kona u tshila fhethu hune ha vha uri ho oma, ha dovha ha vha uri hu a konda u tshila. Dzi nga dovha dza shandukisa zwimela na mathukhwi a bulasini zwa vha zwibveledzwa zwine zwa vha uri zwi ya thusa. Nga mulandu wa hezwi, mbudzi dzi na mushumo wa ndeme kha u tsireledzea ha zwiḽiwa na kha u ḓitshidza ha vhupo ha mahayani.[3] == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] k04j9g2967592irt71wsj9236pj9kdt 23000 22999 2026-08-26T00:21:23Z Rotondiwa 9411 Added a reference 23000 wikitext text/x-wiki Mbudzi [[File:Domestic goat kid in capeweed.jpg|thumb|Mbudzi]] '''Mbudzi''' ndi [[tshipuka]] tshiṱuku tsha bulasini tshine tsha fuwiwa fhethu hunzhi kha ḽifhasi. Mbudzi dzi ya kona u tshila fhethu hune ha vha uri ho fhambana nga maanḓa dzi ḽa mahatsi, maṱari na zwinwe zwimela. Kanzhi dzi fuwiwa nga vhafuwi vhaṱuku ngauri dzi ya leluwa u dzi langa na hone adzi ṱoḓi fhethu huṱuku u fhira zwifuwo zwihulwane.<ref>[https://www.fao.org/livestock-systems/global-distributions/goats/en/ Goats | Livestock Systems | Food and Agriculture Organization of the United Nations]</ref> Mbudzi ndi dza ndeme ngauri ndi dzone dzine dza ṋea ṋama, mafhi, lukanda na mavhudzi. Mafhi a mbudzi anga shuma u ita zwithu zwine zwa nga yogathi na tshizi. Mbudzi dzi dovha dza vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa na mbuelo kha miṱa minzhi ya vhafuwi.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/dairy/small-ruminants/en Small ruminants]</ref> Mbudzi ndi phukha dzine dza vha uri dzi ya thusa kha vho rabulasi ngauri dzi ya kona u tshila fhethu hune ha vha uri ho oma, ha dovha ha vha uri hu a konda u tshila. Dzi nga dovha dza shandukisa zwimela na mathukhwi a bulasini zwa vha zwibveledzwa zwine zwa vha uri zwi ya thusa. Nga mulandu wa hezwi, mbudzi dzi na mushumo wa ndeme kha u tsireledzea ha zwiḽiwa na kha u ḓitshidza ha vhupo ha mahayani.<ref>[https://www.fao.org/4/ah221e/AH221E22.htm small ruminant production in the developing countries]</ref> == Referentsi == [[Category:Phukha]] [[Category:Mafhi]] 8gtews1xiuztyxzr2vwijbnqja1ra5o Dzilafho la tshivenda 0 6033 23004 2026-08-26T10:46:00Z Thisispfano 9773 Created page with "== Dzilafho la Tshivenda == [[File:Mercado Modelo de Chupaca Peru- herbal medicine seller.jpg|thumb]] '''Dzilafho''' la tshivenda ndi ndila ine vhathu vhane vha lafha nga tshivenda vha shumisa u lafha ngayo. Vha shumisa mishonga ya Tshivenda ine ndivho yahone vho i wana kha vhaaluwa. Ndi ndivho ine ya pfukiselwa kha vhana u itela uri na m--pusi vhathu vhaaluwa vha tshi ri sia, vhatuku vha sale vha tshi kona u lafha vhanwe.<ref>[https://www.laboursoft.co.za/blog/understan..." 23004 wikitext text/x-wiki == Dzilafho la Tshivenda == [[File:Mercado Modelo de Chupaca Peru- herbal medicine seller.jpg|thumb]] '''Dzilafho''' la tshivenda ndi ndila ine vhathu vhane vha lafha nga tshivenda vha shumisa u lafha ngayo. Vha shumisa mishonga ya Tshivenda ine ndivho yahone vho i wana kha vhaaluwa. Ndi ndivho ine ya pfukiselwa kha vhana u itela uri na m--pusi vhathu vhaaluwa vha tshi ri sia, vhatuku vha sale vha tshi kona u lafha vhanwe.<ref>[https://www.laboursoft.co.za/blog/understanding-the-3-year-sick-leave-cycle-in-south-africa Understanding the 3-Year Sick Leave Cycle in South Africa | LabourSoft Blog]</ref> Huna vhathu vhanzhi fhano Afrika Tshipembe vhane vho ditika kha u shumisa mishonga ya tshivenda u lafha malwadze avho. Nga ndila ya u gudisa vhana vhatuku nga mishonga ya Tshivenda, zwi thusa na vhone vhane musi vho tangana na khombo. <ref>[https://labourguide.co.za/employment-condition/sick-leave Sick Leave - Labour Guide South Africa]</ref> '''Afrika''' Tshipembe ndi kale hu tshi kho shumisiwa mishonga ya Tshivenda. Dzilafho la tshivenda ndi zwithu zwine zwo vha hone musi vhathu vharema vha saathu swika Afrika Tshipembe. Mishonga ya Tshivenda yo fhambana nahone i lafha malwadze o fhambanaho u fana na malwadze a marambo, mukhuswane, mufhiso, swigiri, na manwe malwadze o fhambanaho.<ref>[https://www.bbrief.co.za/2025/11/05/sick-leave-and-medical-certificates-employment-guide/ Sick leave and medical certificates in South Africa - Employment guide - bbrief]</ref> Vhathu ndi kale vho fulufhela dzilafho la tshivenda ngauri ndi kale vha tshi li shumisa nahone ndi kale vha tshi zwi vhona uri dzilafho la tshivenda li a shuma. Vhathu na vha tshifumakadzi navho vho fhulufhela dzilafho la tshivenda kha mafhungo a dzu mbumbelo. <ref>[https://www.labour.gov.za/DocumentCenter/Pages/Basic-Guide-to-Sick-Leave.aspx Basic Guide to Sick Leave]</ref> == Ndaedzi == <references /> [[File:Baobab Leaves Traditional Medicine in Kaduna.jpg|left|thumb|205x205px|mushonga wa tshivenda]] 2qmq5biq968b3wrfq6a1sldielfaa2z 23005 23004 2026-08-26T10:49:09Z Thisispfano 9773 23005 wikitext text/x-wiki == Dzilafho la Tshivenda == [[File:Mercado Modelo de Chupaca Peru- herbal medicine seller.jpg|thumb]] '''Dzilafho''' la tshivenda ndi ndila ine vhathu vhane vha lafha nga tshivenda vha shumisa u lafha ngayo. Vha shumisa mishonga ya Tshivenda ine ndivho yahone vho i wana kha vhaaluwa. Ndi ndivho ine ya pfukiselwa kha vhana u itela uri na m--pusi vhathu vhaaluwa vha tshi ri sia, vhatuku vha sale vha tshi kona u lafha vhanwe.<ref>[https://www.laboursoft.co.za/blog/understanding-the-3-year-sick-leave-cycle-in-south-africa Understanding the 3-Year Sick Leave Cycle in South Africa | LabourSoft Blog]</ref> Huna vhathu vhanzhi fhano Afrika Tshipembe vhane vho ditika kha u shumisa mishonga ya tshivenda u lafha malwadze avho. Nga ndila ya u gudisa vhana vhatuku nga mishonga ya Tshivenda, zwi thusa na vhone vhane musi vho tangana na khombo. <ref>[https://labourguide.co.za/employment-condition/sick-leave Sick Leave - Labour Guide South Africa]</ref> '''Afrika''' Tshipembe ndi kale hu tshi kho shumisiwa mishonga ya Tshivenda. Dzilafho la tshivenda ndi zwithu zwine zwo vha hone musi vhathu vharema vha saathu swika Afrika Tshipembe. Mishonga ya Tshivenda yo fhambana nahone i lafha malwadze o fhambanaho u fana na malwadze a marambo, mukhuswane, mufhiso, swigiri, na manwe malwadze o fhambanaho.<ref>[https://www.bbrief.co.za/2025/11/05/sick-leave-and-medical-certificates-employment-guide/ Sick leave and medical certificates in South Africa - Employment guide - bbrief]</ref> Vhathu ndi kale vho fulufhela dzilafho la tshivenda ngauri ndi kale vha tshi li shumisa nahone ndi kale vha tshi zwi vhona uri dzilafho la tshivenda li a shuma. Vhathu na vha tshifumakadzi navho vho fhulufhela dzilafho la tshivenda kha mafhungo a dzu mbumbelo. <ref>[https://www.labour.gov.za/DocumentCenter/Pages/Basic-Guide-to-Sick-Leave.aspx Basic Guide to Sick Leave]</ref> == Ndaedzi == <references /> [[File:Baobab Leaves Traditional Medicine in Kaduna.jpg|left|thumb|205x205px|mushonga wa tshivenda]] 0bnbgv7i92y0al873rxqan2vrsazxiw Vhutshilo ha vhaswa 0 6034 23006 2026-08-26T10:56:45Z Rogueassasin88 9774 Created page with "== Vhaswa ndi vhathu vha tshifumakadzi na vhatshhinnani vhane vha vhukati ha minwaha ya fumiraru u swika kha fumițahe(13-19). == [[File:Boys playing street football in Egypt.jpg|thumb]] '''U thoma''' kha heyi minwaha ya fumiraru ri vhona tshanduko kha muvhili wa vhasidzana na vhatukana. Tshanduko yo thoma ino vhonala ndi vhudipfi. Vhaswa vha nga pfa vhudipfi ho fhambanaho nga hetshi tshifhinga. Nga tshinwe tshifhinga u nga wana o takala, tshinwe tshifhinga wa wana o sin..." 23006 wikitext text/x-wiki == Vhaswa ndi vhathu vha tshifumakadzi na vhatshhinnani vhane vha vhukati ha minwaha ya fumiraru u swika kha fumițahe(13-19). == [[File:Boys playing street football in Egypt.jpg|thumb]] '''U thoma''' kha heyi minwaha ya fumiraru ri vhona tshanduko kha muvhili wa vhasidzana na vhatukana. Tshanduko yo thoma ino vhonala ndi vhudipfi. Vhaswa vha nga pfa vhudipfi ho fhambanaho nga hetshi tshifhinga. Nga tshinwe tshifhinga u nga wana o takala, tshinwe tshifhinga wa wana o sinyuwa kana o țungufhala. Tshanduko hedzi vhunzhi hadzo dzi vhangwa nga dzi homounu dzi no bvelela nga hetshi tshifhinga. Nga ndavha ya izwo ndi hune ra wana wa mutukana a tshi vho wana a na vhudipfi ha lufuno nga kha wa musadzana , na wa musidzana nga kha wa mutukana.<ref>https://scholar.google.com/citations?user=3zMRwhkAAAAJ&hl=en&oi=sra</ref> == U aluwa na vhudifhinduleli == [[File:School kids in Hyderabad.jpg|thumb]] '''Zwezwi vha''' tshi khou di aluwa, vha thoma u dzhia vhudifhinduleli nga kha tsheo dzi ne vha nanga sa izwi vha tshi vha vha khou guda u di imisa nga tshavho na u di dzhiela tsheo. Afha ndi hune ra vhona ndila ine nwana a di sumbedza ngayo, ri lavhelela mikhwa khae, vhudifari ha vhudi khathihi na u dzhia tsheo dza vhudi dzine dza nga si mu tshinyele vhumatshelo hawe, fhedzi tsheo dzi ne dza do mufhața. Ri di vhona na khonani a tshi di khethela khathihi na u dzhena tshikolo na u ita zwithu zwa tshikolo. <ref>https://scholar.google.com/citations?user=dlr3UjEAAAAJ&hl=en&oi=sra</ref> == NDAEDZI == <references /> e02dy1eiq8y6urlkp7wug79sp4rsqdj Maluvha a daka 0 6035 23007 2026-08-26T10:59:00Z Van dam 2.0 9768 Created page with "== MALUVHA A DAKA == '''Maluvha a daka''' rivha rico amba nga maluvha ane a wanala kha mupo wa dakani fhedzi zwine zwa amba uri aya maluvha avha asongo tavhiwa nga muthu ,avha oto mela one ane dakani a aluwa nga madi amvula. Aya maluvha ana zwishumiswa zwinzhi zwo fhambananaho kha shango lothe zwingaho uita mishonga,manwe a aya maluvha o shumisiwa.<ref>https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0167880921001250</ref> Ubva tshifhingani tsha kale uita mishon..." 23007 wikitext text/x-wiki == MALUVHA A DAKA == '''Maluvha a daka''' rivha rico amba nga maluvha ane a wanala kha mupo wa dakani fhedzi zwine zwa amba uri aya maluvha avha asongo tavhiwa nga muthu ,avha oto mela one ane dakani a aluwa nga madi amvula. Aya maluvha ana zwishumiswa zwinzhi zwo fhambananaho kha shango lothe zwingaho uita mishonga,manwe a aya maluvha o shumisiwa.<ref>https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0167880921001250</ref> Ubva tshifhingani tsha kale uita mishonga yau fhodza malwadze o fhambananaho, manwe a aya maluvha aya lea adovha avha na mutakalo zwine zwa ita uri ringa shumisa uita zwa ula nazwa unwa ,aya maluvha anga dovha hafhu a shumisa u thusa u zwi khokhonono zwingaho notshi uri zwikone u bvela phanda nau ita mutoli , aya maluvha anga dovha hafhu athusa uri husongovha nau fhalala ha mavu na zwinwe zwinzhi. [[File:Eristalis tenax and flowers.jpg|thumb|maluvha ane a thusa zwi khokhonono]] '''Naho''' aya maluvha ana zwivhuya zwo fhambananaho kha vhathu na mupo adovha hafhu a tangana na tshutshedzo ya vhathu vhane vha dzulela u rema miri nga ndila isa langei zwine zwa ita uri zwila zwivhuya zwine ra zwi wana kha eya maluvha zwi fhungudzeye nga zwituku nga zwituku haswika hune ra fhelelwa nga aya maluvha lwashotshe kha shango lashu.<ref>https://directivepublications.org/journal-of-environmental-and-sciences?gad_source=1&gad_campaignid=22851824611&gbraid=0AAAAApc0vEC9T3oiJpSgt1z71gXmbOaPJ&gclid=Cj0KCQjwnbrUBhDOARIsAKKhPpfmsT3m0xT4meM4QVUYrpJOWK0oN4aSh5GWqdZ0Ng7LmaEvFYVVqDQaAvNHEALw_wcB</ref>Zwino ndila dzine ringa tsireledza aya maluvha nazwi vhuya zwao dzo fhambana.<ref>https://www.sciencedirect.com/topics/agricultural-and-biological-sciences/conservation-easement</ref> [[File:Deforestation 2.jpg|left|thumb|tshifanyiso tshi sumnedzaho u remiwa ha miri husa langei]] '''Ndila''' dzine ringadzi shumisa u tsireledza aya maluvha ndi nnzhi nga maanda ringa shumisa ndila ine rine sa vhathu ranga gudisana ngayo vhundeme ha aya maluvha raguda na ndila dzine ranga a tsireledza ngayo.Ringa dovha hafhu ra shumisa mulayo une unga thivhela vhathu uri vha thonifhe mupo na zwivhuya zwawo.Ringa dovha hafhu ra tsireledza aya maluvha ngau shumisa dzharata dzine dzinga thivhela vhathu uri vhasi dzhene. == Ndaedzi == <references /> 2zdmcw4eeitwy6ohqku6zi9ku5y603l Muvhuso wa venda 0 6036 23008 2026-08-26T11:09:08Z Matumba LN 9771 This is a brief summary of political affairs in Venda with Venda, both as a dependent and an independent republic 23008 wikitext text/x-wiki [[File:Flag of Venda (1973–1994).svg|thumb|Muvhuso wa Venda]] Venda sa muvhuso nga lone line khathihi na lihoro lo bveledzwaho.Kha tshifhinga tsha u bva 1973 u swika 1990 ho bveledziwa muvhuso venda la ha tshika muroho lo bveledzwa nga Vho Patrick Mphephu. Kuveledzwa kwalo kwo vha kwa u itela uri Venda li ime sa muvhuso nga lone line.Sa izwi lo bveledziwa fhasi ha muvhuso wa usongo vhofhololiwaho nga demokirasi, lo bveledziwa sa zwinwe zwa zwipida zwa muvhuso honowo ho thembiwa vhone Vho Patrick Mphephu.<ref>https://sahistory.org.za/article/national-party-np</ref> Li tshi bveledziwa, lo di bveledzisa sa muvhuso wo imaho nga wothe, la fara zwidulo zwitanu kha zwa fumimalo parliamendeni.Dzina la dzangano lo bveledziwaho lo da la vha Venda National Party ha dovha ha vha na dzangano la Venda Independence People's Party(VVIP) lo netshedzwaho zwidulo zwo salelaho.Vho Mphephu vho dzhiya maanda vha nanga mahosi khathohi na vhazula zwidulo vha parlimendeni.<ref>http://www.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C947404%2C00.html</ref> Nga nwaha wa 1979, Vha lihoro la VNP vho dovha hafhu vha ambela u fhambaniswa ha Venda na shango la Afrika Tshipembe.Ho nangwa Vho Mphephu sa murangaphanda la lihoro lenelo zwe zwa shandukiswa zwa itwa uri vha fare tshidulo uya hoya.Vho Mphephu vha tshi tsiruwa. Ho da ha tevhela Vho Frank Ravele nga nwaha wa 1988 sa mupresidente khathihi na muranga phanda wa lihoro.<ref>https://www.upi.com/Archives/1990/04/05/Security-forces-stage-coup-in-S-African-homeland/8816639288000/</ref> Ho da ha vha na u tanganana, ha vha na uhumbulelwa ha vhugevhenga khathihi na u humbula u nyaga u lwedzana na apartheid.Dzangano khathihi na muvhuso wa venda zwoda zwa fhedzwa nga vhosole ha lushaka lwa Venda.U fheliswa ha muvhuso uyu zwo kwathisedzwa nga nwaha wa 1994 he Venda la tanganelana na Afrika Tshipembe. '''Ndaedzi''' 1.https://sahistory.org.za/article/national-party-np 2.http://www.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C947404%2C00.html 3<nowiki/>https://www.upi.com/Archives/1990/04/05/Security-forces-stage-coup-in-S-African-homeland/8816639288000/ <references group="https://share.google/I26ESUVxjcsXgy9yi" /> d4gb7gjbghenjx87u6fancdyh2z70hj Vhutshilo vha mahayani 0 6037 23009 2026-08-26T11:09:33Z Livhutjieeee29 9772 vhutshilo ha mahayani 23009 wikitext text/x-wiki == Vhutshilo ha mahayani == [[File:Mezmay, Village, Rural houses, Russia.jpg|thumb|vhupo ha ndzhelele]] '''Vhutshilo''' ha mahayani kanzhi ho dzika nahone vhathu vha hone vho farani nga maanḓa .Miṱa i ḓitika nga vhulimi, u fuwa zwifuwo na mabindu maṱuku u itela u wana vhutshilo<ref>https://www.brookings.edu/articles/the-rural-urban-divide-furthers-myth…</ref>. vhathu vha mahayani vha dzulela u vha kha vhuthihi na vhahura vha ya thusana na u thikedzana nga zwifhinga zwi kondaho . vhasidzana vha tshi vuwa vha tea u swiela muṱa na uya tshisimani u ka madi ngeno vhaṱhannga vha tshi vuwa vha ya u lisa zwifuwo '''Muvhuso''' ndi wa ndeme kha vhupo ha mahayani ngauri u tea u isa tshumelo u khwinifhadza matshilo a vhathu vho dzulaho kha yeneyo mipo u ḓisa tshumelo dza zwikolo , zwibadela, madi a u ńwa , mudagasi .muvhuso u tea u dovha wa thusa vhathu nga magavhelo nau faṱela vhathu vha si na madzulo avhudi midi ya vhudi. u sa swikelela ha muvhuso kha fulufhedzisoya zwi sia vhathu avha shango vha tshi khou tambula . Ri wana vhathu vha sina maḓi kana vhudzulo havhuḓi '''Zwikolo zwa mahayani''' ndi zwikolo zwine zwa wanala kha vhupo ha mahayani, hune ha dzula vhathu vhanzhi. Zwi thusa vhana vha henefho u wana pfunzo na u lugiselela matshelo avho.Naho zwo ralo, zwikolo zwa mahayani zwi nga ṱangana na thaidzo dzi ngaho u shaya zwishumiswa zwa u guda, vhadededzi, maḓi na zwifhaṱo zwo linganelaho. Muvhuso u tea u tikedza zwikolo izwi nga u vha ṋetshedza zwishumiswa, u fhaṱa zwifhaṱo zwavhuḓi na u engedza vhadededzi u itela uri vhana vha wane pfunzo ya khwine. [[File:School, Pit Village, Beamish Museum, 29 July 2011.jpg|center|thumb|zwikolo zwa mahayani]] == ndaedzi == <references /> m9y5cnnbtpy77vt5yl5o5qrq3xoqaf7 U lugisela gofhi 0 6038 23010 2026-08-26T11:31:37Z Thisispfano 9773 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1370897161|Coffee preparation]]" 23010 wikitext text/x-wiki '''U lugisela gofhi''' ndi u ita gofhi hu tshi shumiswa ṋawa dza gofhi . Naho maga asa fani u ya nga lushaka lwa gofhi na zwishumiswa, maitele a katela maga maṋa a mutheo: ṋawa dza gofhi dzi songo ṱanganyiswaho dzi fanela u gotshiwa dza swa, ṋawa dza gofhi dzo gotshiwaho dzi fanela u fhiswa dza swa, nahone gofhi yo fhaṱiwaho i fanela u ṱanganyiswa na maḓi a fhisaho kana a rotholaho (zwi tshi bva kha nḓila yo khetheaho ya u ita gofhi ), dzi tea u fhambanyiswa na dzo gotshiwahonahone mafheleloni, arali zwi tshi ṱoḓea, gofhi yo bviswaho i ṱanganyiswa na zwiṅwe zwithu zwa zwinwiwa zwine zwa ṱoḓea, zwi ngaho zwithu zwi ḓifhaho, mafhi, zwithu zwine zwa nga shumiswa nga mafhi, u baka zwikontsi kana zwibantsi. t6kgh62trcqtgl5xfn7so98dt9sqdd3 Soutpansberg 0 6039 23012 2026-08-26T11:42:55Z Matumba LN 9771 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1369715950|Soutpansberg]]" 23012 wikitext text/x-wiki '''Soutpansberg''' (ine ya vha '''Zoutpansberg''' ya kale), zwine zwa amba "Thavha ya Muṋo kana Ha-Malamulele" nga [[Afrikaans|Luambo lwa Afrikaans]], ndi mutevhe wa thavha dzi re kule tshipembe [[Afurika Tshipembe|ha Afrika Tshipembe]] . I wanala [[Vhembe District Municipality|Tshiṱirikini tsha Vhembe]], [[Limpopo]] .Hoda ha itiwa ( Venda , kana "fhethu ha muṋo") hure magumoni ayo a vhukovhela. Mutevhe wa thavha u swika magumoni o fhambanaho kha Vhupo ha Mvelo ha Matikwa, hune ha vha 107 kilometres (66 mi) nga vhubvaḓuvha. Vhupo nga u angaredza yo newa dzina [[TshiVenḓa|ḽa Venda line la vha Ha-Malamulele]], sa vhunga nṱhani hazwo yo vha i tshi ḓivhiwa nga zwipida zwayo dzine dza vha [[Dzanani]], Songozwi na dzinwe. Ha-Malamulele hu vhumba tshipiḓa tsha ‘Vhembe Biosphere Reserve’, vhewaho sa vhupo ha zwithu zwi tshilaho nga UNESCO nga 2009. Vhupo ha u fhedzisela vhu katela na Blouberg Range, Phaka ya Lushaka kha vhupo ha Kruger na Mvelele ya tshipida Mapungubwe . Thavha yo ṱangana na dzi zwipida mbili, Waterpoort vhukovhela, ine ya vha na mulambo wa mutavha kana Sand River (Limpopo) na tshiporo, na Wyllie’s Poort, ine ya tendela zwiendedzi zwa bada ya N1 u fhira ubva [[Louis Trichardt]] uya [[Musina]] . [[Lajuma]] ndi ṱhodzi ya nṱhesa ine ya vha na vhulapfu ha 1,747 metres (5,732 ft) . Mulambo wa Nzhelele na mulambo wawo wa [[Mutamba River|Mutamba]], Mulambo wa Nwanedi na mulambo wawo wa Luphephe, khathihi na Mulambo wa Levubu na milambo yawo mihulwane, Mulambo wa Mutshindudi na [[Mutale River|Mutale]], na Mulambo wa Letaba zwi gonya kha zwikwara zwa Thavha dza Soutpansberg. Mulambo wa Brak, une wa vha mulambo wa Sand, u elela nga nḓila ya diagonal kha magumo a vhukovhela ha Soutpansberg, wa u fhandekanya na Blouberg u ya vhukovhela. Muthu mutshena wa u thoma u swika, na u vhidza, thavha ndi Coenraad de Buys, mukoloni we a shavha Graaff Reinet nga murahu ha vhushandukwa ho kundelwaho nga 1795. Vho dzula tsini na thavha nga 1820 nahone vho vha vhe muhulwane wa lushaka lwa hafu ya lushaka, "Buysvolk" kana Vhathu vhane vha renga, vhane vha kha di wanala [[Buysdorp]] . De Buys o tevhelwa nga muendelamashango Louis Tregardt we a vha a tshi dzula kha pani ya muṋo ubva nga ṅwedzi wa Lambamai u swika nga Ṱhangule 1836. Nga nwedzi wa Lambamai 1836 Tregardt o fhirela gammbani tsini na dorobo ya Schoemansdal na [[Louis Trichardt]], he a dzula hone u swika nga nwedzi wa Lambamai 1837. Ubva nga nwedzi wa Ṱhangule uya kha ṅwedzi wa Ṱhangule 1837 tshigwada tsha Tregardt tsho mbo ḓi ṱoka mishasha mulamboni wa Doorn, kha bulasi ine ya vha hone zwino ya Doorn River, nga murahu ha zwenezwo vho mbo ḓi pfuluwa lwa tshothe vha tshi khou ṱoḓa nḓila ya u rengisa vha tshi ya lwanzheni. sp73dpbiu4gxv88ye3okb501ntfgrmq 23013 23012 2026-08-26T11:54:26Z Matumba LN 9771 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1369715950|Soutpansberg]]" 23013 wikitext text/x-wiki '''Soutpansberg''' (ine ya vha '''Zoutpansberg''' ya kale), zwine zwa amba "Thavha ya Muṋo kana Ha-Malamulele" nga [[Afrikaans|Luambo lwa Afrikaans]], ndi mutevhe wa thavha dzi re kule tshipembe [[Afurika Tshipembe|ha Afrika Tshipembe]] . I wanala [[Vhembe District Municipality|Tshiṱirikini tsha Vhembe]], [[Limpopo]] .Hoda ha itiwa ( Venda , kana "fhethu ha muṋo") hure magumoni ayo a vhukovhela. Mutevhe wa thavha u swika magumoni o fhambanaho kha Vhupo ha Mvelo ha Matikwa, hune ha vha 107 kilometres (66 mi) nga vhubvaḓuvha. Vhupo nga u angaredza yo newa dzina [[TshiVenḓa|ḽa Venda line la vha Ha-Malamulele]], sa vhunga nṱhani hazwo yo vha i tshi ḓivhiwa nga zwipida zwayo dzine dza vha [[Dzanani]], Songozwi na dzinwe. Ha-Malamulele hu vhumba tshipiḓa tsha ‘Vhembe Biosphere Reserve’, vhewaho sa vhupo ha zwithu zwi tshilaho nga UNESCO nga 2009. Vhupo ha u fhedzisela vhu katela na Blouberg Range, Phaka ya Lushaka kha vhupo ha Kruger na Mvelele ya tshipida Mapungubwe . Thavha yo ṱangana na dzi zwipida mbili, Waterpoort vhukovhela, ine ya vha na mulambo wa mutavha kana Sand River (Limpopo) na tshiporo, na Wyllie’s Poort, ine ya tendela zwiendedzi zwa bada ya N1 u fhira ubva [[Louis Trichardt]] uya [[Musina]] . [[Lajuma]] ndi ṱhodzi ya nṱhesa ine ya vha na vhulapfu ha 1,747 metres (5,732 ft) . Mulambo wa Nzhelele na mulambo wawo wa [[Mutamba River|Mutamba]], Mulambo wa Nwanedi na mulambo wawo wa Luphephe, khathihi na Mulambo wa Levubu na milambo yawo mihulwane, Mulambo wa Mutshindudi na [[Mutale River|Mutale]], na Mulambo wa Letaba zwi gonya kha zwikwara zwa Thavha dza Soutpansberg. Mulambo wa Brak, une wa vha mulambo wa Sand, u elela nga nḓila ya diagonal kha magumo a vhukovhela ha Soutpansberg, wa u fhandekanya na Blouberg u ya vhukovhela. Muthu mutshena wa u thoma u swika, na u vhidza, thavha ndi Coenraad de Buys, mukoloni we a shavha Graaff Reinet nga murahu ha vhushandukwa ho kundelwaho nga 1795. Vho dzula tsini na thavha nga 1820 nahone vho vha vhe muhulwane wa lushaka lwa hafu ya lushaka, "Buysvolk" kana Vhathu vhane vha renga, vhane vha kha di wanala [[Buysdorp]] . De Buys o tevhelwa nga muendelamashango Louis Tregardt we a vha a tshi dzula kha pani ya muṋo ubva nga ṅwedzi wa Lambamai u swika nga Ṱhangule 1836. Nga nwedzi wa Lambamai 1836 Tregardt o fhirela gammbani tsini na dorob o ya Schoemansdal na [[Louis Trichardt]], he a dzula hone u swika nga nwedzi wa Lambamai 1837. Ubva nga nwedzi wa Ṱhangule uya kha ṅwedzi wa Ṱhangule 1837 tshigwada tsha Tregardt tsho mbo ḓi ṱoka mishasha mulamboni wa Doorn, kha bulasi ine ya vha hone zwino ya Doorn River, nga murahu ha zwenezwo vho mbo ḓi pfuluwa lwa tshothe vha tshi khou ṱoḓa nḓila ya u rengisa vha tshi ya lwanzheni. Nga murahu ha minwaha ya 11, nga 1848, ho mbo di thomiwa vhupo vhune ha pfi Zoutpansbergdorp fhethu he ha vha hu na gammba ya u thoma ya Tregardt. Yo thomiwa nga Jan Valentyn Botha, we a ranga phanḓa tshigwada tsha lwendo lwa Andries Potgieter . Potgieter o lovha Zoutpansbergdorp nga 1852, na mutukana wawe nga murahunyana ha zwenezwo. Nga 1855 murangaphanḓa wa ḓorobo wa vhukuma o vha e Stephanus Schoeman <ref name="PH" /> we a vhidza vhupo vhune ha khou aluwa, naho ho vha vhu songo dzudzanyea ha nnḓu dza maṱanga Schoemansdal, nga dzina ḽawe. U engedzwa nga vhadzia-u-shanduka, ḓorobo yo vha i tshi khou bvelela kha u rengisa ṋanga dza nḓou nga 1855, musi vhathu vhayo vha tshi swika 200. oxbal2t7zfgwpe647dml5c3opfqupsu