Wikipedia
vewiki
https://ve.wikipedia.org/wiki/Hayani
MediaWiki 1.47.0-wmf.17
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Tito Mboweni
0
5184
23015
20754
2026-08-26T14:04:23Z
Friend19
9397
Created by translating the section "Early life and career" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347143410|Tito Mboweni]]"
23015
wikitext
text/x-wiki
[[File:TitoMboweni.jpg|thumb|TitoMboweni]]
Vho Tito Mbowenio vha tshi khou amba kha World EWconomic Forum nga ha Afrika, nga 2011
'''Titus Mboweni''' (vho bebya nga ḽa 16 Thafamuhwe 1959 nahone o lovha nga ḽa 12 Fulwi, 2024) ndi rapolotiki we a shuma sa Minisṱa ya [[Afurika Tshipembe|wa zwa Gwama Afurika Tshipembe]] kha Muvhuso wa Phresidennde Vho Cyril Ramaphosa u bva nga 2018 u swika nga 2021.
Vho Mboweni vho vha vha Muluvhisi wa vhumalo wa Bannga ya Mbetshelo ya Afrika Tshipembe, vha vha Murema wa u thoma u shuma kha vhuimo honoho. Vho do aniswa sa Minista wa zwa Gwama nga 9 Tshimedzi 2029, musi vho NhlaNhla Nene vha tshi dirula mushumo.
Vho Mboweni ndi muraḓo muthomi wa Mboweni Brothers Investment Holdings na mueletshedzi wa kale Vhamebeni vha Tshitediamu tsha Mabulasi na we a tshila tshifhingani tsho fhiraho ngei Gaster Schal Insight ony . Vho tholiwa sa Mulangi a si wa Zwa vhutshimbidzi kha Bannnga Ntswa ya Mveledziso (New Development Bank) (BRICS Development Bank).
Sa phedzi kha vhana vhararu, Vho Tito Mboweni vho bebya nga ḽa 16 Thafamuhwe 1959. Vho alutshela ngei Tzanzeen kha Vundu la Limpopo. Vho dzhena Yunivesithi ya Devhula vhukati ha 1979 na 1980, he vha ṅwalisa u gudela Digirii ya zwa Makwevho. A vho ngo fhedza pfhunzo dzavho nge vha shavha Afrika Tshipembe nga zwa nga 1980.
== Early life and career ==
Ndi vhone muṱukusa kha vhana vhararu, Vho Tito Mboweni vho bebwa nga ḽa 16 Ṱhafamuhwe 1959. Vho alutshela [[Tzaneen]] vunduni ḽa Limpopo. Vho dzhena [[Yunivesithi ya Limpopo|Yunivesithi ya North]] vhukati ha 1979 na 1980, he vha vha vhoḓi ṅwalisa u ita digirii ya Bachelor of Commerce. A vho ngo fhedza pfunzo dzavho henefho vho mbo ḓi ṱuwa Afrika Tshipembe vha ya vhuthubwani nga 1980.
Musi vhe vhuthubwani ngei Lesotho, Vho-Mboweni vho dzhoina African National Congress (ANC), ḽihoro ḽine ḽa khou vhusa Afrika Tshipembe zwino, nahone vho vha vhe mulwela-mbofholowo wa ḽihoro kha vhuimo vhunzhi. Vho wana Bachelor of Arts (Hons) kha ikonomi na saintsi ya polotiki u bva kha Yunivesithi ya Lushaka ya Lesotho nga 1985. Nga 1988 vho wana Master of Arts kha Ikonomi ya Mveledziso u bva kha Yunivesithi ya East Anglia ngei England.
9ehkhfbkqpoyohy3e4azg8u69p17gb7
User:Tshedza123
2
5605
23017
22902
2026-08-26T18:20:51Z
Tshedza123
9403
23017
wikitext
text/x-wiki
Dzina langa ndi Tebogo
[[User:Tshedza123/Draft1|Draft 1]]* [[User:Tshedza123/|Draft 2]] * [[User:Tshedza123/|Draft 3]] [[user:Tshedza123/|Draft 4]] [[user:Tshedza13/|Draft 5]] [[user:Tshedz13/|Draft 6]] [[user:Tshedza123/|Draft 7]] [[user:Tshedza123/|Draft 8]] [[user:Tshedza123/|Draft 9]] [[user:Tshedza123/|Draft 10]]
gtm8we7bs6e1zimed66dc6hk4qf5lvc
23018
23017
2026-08-26T18:23:24Z
Tshedza123
9403
23018
wikitext
text/x-wiki
Dzina langa ndi Tebogo
[[User:Tshedza123/Draft1|Draft 1]]* [[User:Tshedza123/|Draft 2]] * [[User:Tshedza123/|Draft 3]] [[user:Tshedza123/|Draft 4]] [[user:Tshedza123/|Draft 5]] [[user:Tshedz123/|Draft 6]] [[user:Tshedza123/|Draft 7]] [[user:Tshedza123/|Draft 8]] [[user:Tshedza123/|Draft 9]] [[user:Tshedza123/|Draft 10]]
rpgo100jsvkcdm8pa6nn2ja0j9368tg
23019
23018
2026-08-26T18:23:55Z
Tshedza123
9403
23019
wikitext
text/x-wiki
Dzina langa ndi Tebogo
[[User:Tshedza123/Draft1|Draft 1]]* [[User:Tshedza123/|Draft 2]] * [[User:Tshedza123/|Draft 3]] [[user:Tshedza123/|Draft 4]] [[user:Tshedza123/|Draft 5]] [[user:Tshedza123/|Draft 6]] [[user:Tshedza123/|Draft 7]] [[user:Tshedza123/|Draft 8]] [[user:Tshedza123/|Draft 9]] [[user:Tshedza123/|Draft 10]]
gvrkurxh0bsbhnsvzuywy352umfeynk
User:Tshedza123/
2
5626
23016
22919
2026-08-26T18:08:09Z
Tshedza123
9403
Blanked the page
23016
wikitext
text/x-wiki
phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1
23020
23016
2026-08-26T18:33:04Z
Tshedza123
9403
23020
wikitext
text/x-wiki
Thavha ya Everest
Thavha ya Everest yo vhidzwa lwa mulayo nga 1865 nga Dzangano ḽa Vhuhosi ḽa Dzingu, hu tshi khou huliswa Vho Sir George Everest, muṱoli wa Britain. Fhedzi kale nga phanḓa ha zwenezwo, yo vha i tshi ṱhonifhiwa nga vhapo nga madzina ane a nga Sagarmatha na Chomolungma.
mc2esga7n66hguzcoyjsj9w2vzsc7vz
23021
23020
2026-08-26T18:57:47Z
Tshedza123
9403
23021
wikitext
text/x-wiki
Thavha ya Everest
'''Thavha''' ya Everest yo vhidzwa lwa mulayo nga 1865 nga Dzangano ḽa Vhuhosi ḽa Dzingu, hu tshi khou huliswa Vho Sir George Everest, muṱoli wa Britain. Fhedzi kale nga phanḓa ha zwenezwo, yo vha i tshi ṱhonifhiwa nga vhapo nga madzina ane a nga Sagarmatha na Chomolungma.Nga 1953, Vho-Sir Edmund Hillary na Vho-Tenzing Norgay, vha Sherpa vha bvaho Nepal, vho vha vhaṋameli vha u thoma vhe vha khwaṱhisedzwa uri vha ḓo swika tshikwarani. Vhuṱali havho ho vula vothi ḽa zwigidi zwa vhaḓivhi vha zwa vhuḓifari uri vha tevhele.<ref>[./Read://https_www.traveltoeverest.com/%3Furl=https://www.traveltoeverest.com/mount-everest-facts-history-guide/ Mount Everest: Facts, History & Why It’s Still the Ultimate Climb]</ref>
[[File:Mount Everest as seen from Drukair2 PLW edit.jpg|thumb|thavha ya everest]]
U bva tshee ya ṱalulwa lwa mulayo sa fhethu ha nṱhesa kha Ḽifhasi nga ḓana ḽa vhu-19 ḽa miṅwaha, Thavha ya Everest yo kunga mihumbulo ya vhathu. U gonya ha u thoma ho khwaṱhisedzwaho nga 1953 nga Sir Edmund Hillary na Tenzing Norgay ho vha hu mushumo wa ndeme we wa vula vothi ḽa zwigidi zwa vhaṋameli vha thavha, vhorasaintsi, na vhane vha ṱoḓa u gonya thavha. Siaṱari iḽi ndi habu yaṋu ya vhukati ya u pfesesa ṱhodzi iyi i sa tendisei. Ri ṋea vhulivhisi ho fhelelaho ha ḓivhazwakale yayo, nḓila dza u gonya, mvelele ya Sherpa, na khaedu dza musalauno dzine ya sedzana nadzo. Ṱolisisani mbuno, zwiṱori, na datha zwine zwa ṱalusa thavha ya bvumo ḽihulwanesa ḽifhasini.<ref>https://www.mnteverest.net/#</ref>
Thavha ndi khare ya Mahalangur Himal, tshipiḓa tsha Great Himalayas tshine tsha vha na ṱhodzi nṋa dza ṱahe dza nṱhesa dza ḽifhasi. Kha vhane vha gonya thavha, fhethu hune ha vha hone ndi hone hune ha langa lwendo lwoṱhe. Nḓila ya devhula i thoma nga u fhufha u ya Lukla kha ḽa Nepal, ha tevhela lwendo lwa maḓuvha manzhi nga kha Khumbu Valley. Nḓila ya tshipembe, nga u fhambana, i swikelelea nga goloi u swika kha Chinese Base Camp ngei Tibet. Dzina ḽa thavha ḽone ḽiṋe ḽi sumbedza fhethu hune ya vha hone: “Sagarmatha” ngei Nepal na “Chomolungma” ngei Tibet ndi madzina ane a vha na vhushaka vhuhulwane na fhethu na vhumuya ha enea madzingu mavhili o fhambanaho.<ref>[https://www.britannica.com/place/Mount-Everest Mount Everest | Height, Map, Deaths, Facts, & Climbers | Britannica]</ref>
[[File:Sunset view of Everest.jpg|thumb]]
Vhulapfu ha Thavha ya Everest ho tendelwaho ndi mithara dza 8,848.86 (milenzhe ya 29,031.7). Heyi mbalo yo ḓivhadzwa nga Nyendavhusiku 2020 zwi tshi tevhela tsedzuluso yo ṱanganelaho yo itwaho nga Nepal na China, ye ya shumisa GPS ya musalauno na radara ine ya dzhena fhasi u ṋetshedza muelo wo teaho u swika zwino. Hezwi zwo dzudzanya khanedzano ye ya vha i hone lwa tshifhinga tshilapfu nga ha mielo yo fhiraho.<ref>[https://education.nationalgeographic.org/resource/mount-everest/ Mount Everest]</ref>
== Referentsi ==
<references />
cnz5ypjpcd46gk4hx9upqts4dft5il9
Pfunzo
0
5750
23029
22079
2026-08-27T00:39:45Z
Rotondiwa
9411
removed edit
23029
wikitext
text/x-wiki
Pfunzo
[[//ve.wikipedia.org/wiki/File:1887_Bettannier_Der_Schwarze_Fleck_anagoria.jpg|link=File:1887_Bettannier_Der_Schwarze_Fleck_anagoria.jpg|left|thumb|Pfunzo]]
'''Pfunzo''' ndi kuitele kwa u wana nḓivho, vhutsila, mikhwa, na ṱhalukanyo zwi tshi itelwa u bveledza [[vhutshilo]] ha muthu na lushaka. Kha matshilele a musalauno, pfunzo i thoma u bva vhuṱukuni hayani nahone ya bvelela phanḓa zwikoloni u bva kha pfunzo ya phuraimari, sekondari, u swika kha pfunzo dza nṱha dza yunivesithi.<ref>{{Cite book|title=Education in South Africa|date=2026-02-22|work=Wikipedia|url=https://en.wikipedia.org/w/index.php?title=Education_in_South_Africa&oldid=1339916961|access-date=2026-02-26|language=en}}</ref>Ndaulo ya pfunzo i vha i tshi khou livhiswa kha u ṋea mugudi zwishumiswa zwine zwa ḓo mu thusa u dzhia phetho dzo teaho na u vha na vhuḓifhinduleli kha tshitshavha.<ref>{{Cite book|last=Professor Runhare and Professor Gwirayi|first=Tawanda and Pesanayi|title=Sociological Foundations of Education in Africa: Perspectives, Contexts and Contemporary Issues|publisher=Oxford University Press Southern Africa (OUPSA)}}</ref>
Ḓivhazwakale ya pfunzo kha vhathu vha vhaVenḓa i sumbedza uri pfunzo a si tshithu tshiswa tsho ḓiswaho nga vhatshena fhedzi. Kale, pfunzo ya sialala yo vha i tshi itwa tshitshavhani, hune vhathu vha guda nga ha vhufa, ndeme, na mishumo ya vhanna na vhafumakadzi tshitshavhani.<ref>{{Cite web|title=https://journals.co.za/action/cookieAbsent|url=https://journals.co.za/action/cookieAbsent|access-date=2026-02-27|website=Sabinet African Journals|language=en}}</ref>Ngudo dza u fana na dza murundu na vhukomba dzo vha dzo ralo u ṋea vhana nḓivho ya vhutshilo na uri vha tshila hani na vhathu vhaṅwe nga u ṱhonifha.<ref>{{Cite journal|last=Mudau|first=Phethani Progress|date=2024-11-06|title=Exploring the Importance of Traditional Schools in Maintaining the Heritage Language: A Study of Tshivenḓa from Tshimbupfhe, South Africa|url=https://journals.bilpubgroup.com/index.php/fls/article/view/7156|journal=Forum for Linguistic Studies|language=en|volume=6|issue=5|pages=213–225|doi=10.30564/fls.v6i5.7156|issn=2705-0602}}</ref>
Mushumo muhulwane wa pfunzo musalauno ndi u lwisana na vhushai na u khwinisa ikonomi ya shango. Nga u guda,vhathu vha wana vhutsila vhu no ita uri vha kone u tholwa kana u ḓithola, nahone izwi zwi fhungudza mivhigo ya vhugevhenga na u bvafha kha tshitshavha. Pfunzo i dovha ya vha luvhone lune lwa vula maṱo a vhathu uri vha kone u pfesesa zwa mvelelo dzo fhambanaho na u tshilisana nga mulalo kha la Afurika Tshipembe na shango ḽoṱhe nga vhuphara.
== Referentsi ==
<references />
[[Special:Categories|Categories]]:
* [[:Category:Tshikolo|Tshikolo]]
* [[:Category:Vhagudiswa|Vhagudiswa]]
rqmcbuw19pjjepv4d0ty71ymj7biswy
Ndeme ya madi
0
5802
23030
22246
2026-08-27T00:40:51Z
Rotondiwa
9411
removed edit
23030
wikitext
text/x-wiki
Ndeme ya maḓi
'''Maḓi''' ndi tshone tshishumiswa tshihulwane tshine tsha itisa uri hu vhe na vhutshilo kha ḽifhasi. Maḓi a ṱoḓea kha vhathu, zwipuka, na zwimela uri zwi kone u tshila na u aluwa zwavhuḓi.<ref><nowiki><ref></nowiki>{{Cite journal|last=Jéquier|first=E.|last2=Constant|first2=F.|date=2010-02|title=Water as an essential nutrient: the physiological basis of hydration|url=https://www.nature.com/articles/ejcn2009111|journal=European Journal of Clinical Nutrition|language=en|volume=64|issue=2|pages=115–123|doi=10.1038/ejcn.2009.111|issn=1476-5640}}</ref>Nga nnḓa ha u nwa, maḓi a dovha a shumiswa kha mishumo ya matshilele a ḓuvha na ḓuvha, u fana na u [[bika]], u ṱamba, na u lugisa zwinwe zwine zwa fhaṱa muvhili.<ref>{{Cite web|last=By|date=2017-09-28|title=The importance of hydration {{!}} Harvard T.H. Chan School of Public Health|url=https://hsph.harvard.edu/news/the-importance-of-hydration/|access-date=2026-02-27|language=en-US}}</ref>Maḓi o vha a tshi dzhia fhethu huhulwane u bva kale, nahone tshitshavha tshi pfi tshi na vhutshilo fhedzi arali hu na vhuvha ha maḓi o kunaho.
[[//ve.wikipedia.org/wiki/File:2006-02-13_Drop-impact.jpg|link=File:2006-02-13_Drop-impact.jpg|left|thumb|Ndeme ya maḓi]]
Kha matshilele a tshitshavha na mvelele, maḓi a dzhia tshipiḓa tshihulwane tsha u thivhela malwadze na u khwiṋifhadza vhugala ha vhutshilo. U vha hone ha maḓi a u nwa o kunaho zwi fhungudza malwadze a u fana na khoḽera na u tshuluwa, zwine zwa vha zwithu zwi no vhilahedza kha vhupo vhunzhi.<ref>{{Cite journal|last=Admin|first=ScienceOpen|date=2020-10-16|title=UCL: UN SDG 06 Clean Water and Sanitation|url=https://doi.org/10.14293/s2199-1006.1.sor-earth.clno8sq.v1|doi=10.14293/s2199-1006.1.sor-earth.clno8sq.v1}}</ref>Nga u engedza, kha mvelele ya Vhavenḓa, maḓi a shumiswa kha pfunzo dza sialala na kha u ṋetshedza vhutsila ha vhutshilo, zwi sumbedza uri maḓi a si a u nwa fhedzi, fhedzi ndi tshiga tsha u kunakisa na u vusuludza muya.<ref>{{Cite journal|last=Magoma|first=Munyadziwa|last2=Pikirayi|first2=Innocent|date=2025-09-22|title=Zwisima na zwipise ndi fhethu ha zwifho: traditional hydrological knowledge, conservation and protection of groundwater among the Venda, northern South Africa|url=https://www.frontiersin.org/journals/human-dynamics/articles/10.3389/fhumd.2025.1648130/full|journal=Frontiers in Human Dynamics|language=English|volume=7|doi=10.3389/fhumd.2025.1648130|issn=2673-2726}}</ref>
Malugana na ikonomi na vhulimi, maḓi ndi mufhiri wa mvelaphanḓa. Vhulimi vhunzhi vhu ḓitika nga maḓi u fana na dzivha, milambo, na madamu u itela u sheledza zwimela zwine zwa ḓo vha zwiḽiwa zwa lushaka.<ref>{{Cite web|title=Water in Agriculture|url=https://www.worldbank.org/en/topic/climate-resilient-irrigation|access-date=2026-02-27|website=World Bank|language=en}}</ref> Maḓi a dovha a shumiswa kha dzinndasitiri dzo fhambanaho u bveledza maanḓa na u sika mishumo.Ndi ngazwo zwo fanela uri tshitshavha tshi kuvhanganye na u vhulunga maḓi zwavhuḓi, uri mirafho i ḓaho i wane mvelaphanḓa i bvaho kha tshifhiwa itshi tsha mvelo.<ref>{{Cite web|title=National Water Act 36 of 1998 {{!}} South African Government|url=https://www.gov.za/documents/national-water-act|archive-url=https://web.archive.org/web/20260119012355/https://www.gov.za/documents/national-water-act|archive-date=2026-01-19|access-date=2026-02-27|website=www.gov.za|language=en|dead-url=no}}</ref>
== Referentsi ==
<references />
[[Special:Categories|Categories]]:
* [[:Category:Milambo|Milambo]]
* [[:Category:Lwanzhe|Lwanzhe]]
f0r4umqmotrtyg1y4xz6u9rc8zv180x
Muvhuso wa venda
0
6036
23022
23008
2026-08-27T00:06:18Z
InternetArchiveBot
6098
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
23022
wikitext
text/x-wiki
[[File:Flag of Venda (1973–1994).svg|thumb|Muvhuso wa Venda]]
Venda sa muvhuso nga lone line khathihi na lihoro lo bveledzwaho.Kha tshifhinga tsha u bva 1973 u swika 1990 ho bveledziwa muvhuso venda la ha tshika muroho lo bveledzwa nga Vho Patrick Mphephu. Kuveledzwa kwalo kwo vha kwa u itela uri Venda li ime sa muvhuso nga lone line.Sa izwi lo bveledziwa fhasi ha muvhuso wa usongo vhofhololiwaho nga demokirasi, lo bveledziwa sa zwinwe zwa zwipida zwa muvhuso honowo ho thembiwa vhone Vho Patrick Mphephu.<ref>https://sahistory.org.za/article/national-party-np</ref>
Li tshi bveledziwa, lo di bveledzisa sa muvhuso wo imaho nga wothe, la fara zwidulo zwitanu kha zwa fumimalo parliamendeni.Dzina la dzangano lo bveledziwaho lo da la vha Venda National Party ha dovha ha vha na dzangano la Venda Independence People's Party(VVIP) lo netshedzwaho zwidulo zwo salelaho.Vho Mphephu vho dzhiya maanda vha nanga mahosi khathohi na vhazula zwidulo vha parlimendeni.<ref>{{Cite web |title=Archive copy |url=http://www.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C947404%2C00.html |access-date=2026-08-26 |archive-date=2007-09-30 |archive-url=https://web.archive.org/web/20070930093656/http://www.time.com/time/magazine/article/0,9171,947404,00.html |dead-url=yes }}</ref>
Nga nwaha wa 1979, Vha lihoro la VNP vho dovha hafhu vha ambela u fhambaniswa ha Venda na shango la Afrika Tshipembe.Ho nangwa Vho Mphephu sa murangaphanda la lihoro lenelo zwe zwa shandukiswa zwa itwa uri vha fare tshidulo uya hoya.Vho Mphephu vha tshi tsiruwa. Ho da ha tevhela Vho Frank Ravele nga nwaha wa 1988 sa mupresidente khathihi na muranga phanda wa lihoro.<ref>https://www.upi.com/Archives/1990/04/05/Security-forces-stage-coup-in-S-African-homeland/8816639288000/</ref>
Ho da ha vha na u tanganana, ha vha na uhumbulelwa ha vhugevhenga khathihi na u humbula u nyaga u lwedzana na apartheid.Dzangano khathihi na muvhuso wa venda zwoda zwa fhedzwa nga vhosole ha lushaka lwa Venda.U fheliswa ha muvhuso uyu zwo kwathisedzwa nga nwaha wa 1994 he Venda la tanganelana na Afrika Tshipembe.
'''Ndaedzi'''
1.https://sahistory.org.za/article/national-party-np
2.http://www.time.com/time/magazine/article/0%2C9171%2C947404%2C00.html
3<nowiki/>https://www.upi.com/Archives/1990/04/05/Security-forces-stage-coup-in-S-African-homeland/8816639288000/
<references group="https://share.google/I26ESUVxjcsXgy9yi" />
kdec3rngnx5qty6c8njihndvj5qtxlf
Mitambo
0
6040
23014
2026-08-26T12:26:39Z
Uzwo
9414
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1370623168|Sport]]"
23014
wikitext
text/x-wiki
[[File:Youth-soccer-indiana.jpg|right|thumb| Mitambo ya vhuṱuku . Dzangano la bola ya milenzhe, yo sumbedzwaho afho nṱha, ndi mutambo wa tshigwada une wa dovha wa ṋea zwikhala zwa u ṱuṱuwedza u khwaṱha ha muvhili na vhukoni ha u ṱanganelana na vhaṅwe .]]
[[File:London_Marathon_2005_at_Blackfriars.jpg|thumb| Marathoni wa London wa 2005 : mbambe dza u gidima, kha zwithu zwadzo zwo fhambanaho, dzi imela mutambo wa kale na wa mvelele.]]
'''Mutambo''' ndi mushumo wa u ḓiḓowedza kana mutambo, kanzhi u na muṱaṱisano na u dzudzanyea, une wa vhulunga kana u khwinisa vhukoni na zwikili zwa u ḓiḓowedza . Mitambo i nga ḓiphina nga vhane vha khou shela mulenzhe na u ḓimvumvusa kha vhaṱaleli. Tshivhalo tsha vhane vha shela mulenzhe kha mutambo wo khetheaho tshi nga fhambana u bva kha maḓana a vhathu u ya kha muthu muthihi.
Muṱaṱisano wa mitambo u nga shumisa tshivhumbeo tsha thimu kana tsha muthu muthihi, nahone u nga vha wo vulea, u tshi tendela vhaṱanganedzi vho fhambanaho, kana wo valwa, u tshi thivhela u shela mulenzhe kha zwigwada zwo khetheaho kana vhe vha rambiwa. Miṱaṱisano i nga tendela "thai" kana "Ola", hune ha vha na muwini muthihi; dziṅwe dzi ṋea nḓila dza u fhandekanya tie u itela u vhona uri hu na muwini muthihi fhedzi. Dzi nga dovha dza dzudzanywa nga nḓila ya thonamennde, dza bveledza nndwakhulu . Ligi nnzhi dza mitambo dzi ita nndwakhulu wa ṅwaha nga u dzudzanya mitambo kha khalanwaha ya mitambo yo ḓoweleaho, kha dziṅwe nyimele dzi tevhelwa nga dzi-playoff .
Mitambo nga u angaredza i dzhiwa sa sisiṱeme ya mishumo yo thewaho kha mitambo ya muvhili kana vhukoni ha muvhili, hune miṱaṱisano mihulwane ya ṱanganedza fhedzi mitambo ine ya swikelela ṱhalutshedzo iyi.[1] Maṅwe madzangano, u fana na Khoro ya Yuropa, a thivhela mishumo i si na tshithu tshi vhonalaho kha u khethekanywa sa mitambo.[2] Naho zwo ralo, tshivhalo tsha mishumo ya muṱaṱisano, fhedzi i si ya muvhili, i ṱoḓa u dzhielwa nṱha sa mitambo ya muhumbulo. Komiti ya Dzitshaka ya Oḽimpiki ine ya langa Mitambo ya Oḽimpiki i dzhia tshese na buroho sa mitambo. SportAccord, dzangano ḽa federesheni ya mitambo ya dzitshaka, ḽi dzhiela nṱha mitambo miṱanu i si ya muvhili: tshese, buroho, gomelelo , Go na xiangqi.[3][4] Fhedzi-ha, vha fhungudza tshivhalo tsha mitambo ya muhumbulo ine ya nga ṱanganedzwa sa mitambo.[5] Mitambo kanzhi i langiwa nga sethe ya milayo kana mikhwa, ine ya shuma u vhona uri hu na muṱaṱisano wo teaho. U wina zwi nga tiwa nga zwithu zwine zwa vha uri zwo itea kha muvhili sa u dzhia zwikoro kana u thoma wa pfuka mutevhe. I nga dovha ya tiwa nga vhahaṱuli vhane vha khou ṋea zwikoro kha zwipiḓa zwa kushumele kwa mitambo, hu tshi katelwa na maga a tshipikwa kana a ṱhoho sa kushumele kwa thekhinikhala kana muhumbulo wa vhutsila.
Kanzhi hu vhewa rekhodo dza u tamba, nahone kha mitambo yo ḓoweleaho, hanea mafhungo a nga ḓivhadzwa nga vhunzhi kana a vhigwa kha mafhungo a mitambo . Mitambo i dovha ya vha tshisima tshihulwane tsha u ḓimvumvusa kha vhane vha sa dzhenele, hune mitambo ya vhaṱaleli ya ola magogo mahulwane fhethu ha mitambo, na u swikelela vha thetshelesi vhanzhi kha khasho . U betsha kha mitambo kha zwiṅwe zwiimo zwi langiwa nga nḓila i vhavhaho, nahone kha zwiṅwe zwi vha zwa ndeme kha mtambo.
U ya nga A. T. Kearney, khamphani ya vhueletshedzi, nḓowetshumo ya mitambo ya shango ḽoṱhe i na ndeme i swikaho $620 biḽioni u bva nga 2013. Mutambo une wa swikelelea na u shumiswa vhukuma shangoni ndi wa u gidima, ngeno bola ya milenzhe ya madzangano i mutambo une wa takalelwa vhukuma nga vhaṱaleli.
== Ṱhalutshedzo na tshumiso . ==
=== Ethimolodzhi ===
Ipfi "mutambo" li bva kha Lufura lwa kale {{Lang|fro|desport}} zwine zwa amba " u ḓimvumvusa ", na ṱhalutshedzo ya kale nga Luisimane u bva nga 1300 ndi "tshiṅwe na tshiṅwe tshine vhathu vha tshi wana tshi tshi takadza kana u takadza ".
Dziṅwe ṱhalutshedzo dzi katela u gembula na zwiitea zwo vhetshelwaho ndivho ya u gembula ; u zwima ; na mitambo na u ḓifhambanya, u katela na zwine zwa ṱoḓa [[Nḓowenḓowe|u ita nyonyoloso]] . Roget u ṱalusa dzina ḽa mutambo sa "nyito ine ya itwa u itela u ḓigeḓa na u ḓimvumvusa " ine ya vha na maipfi a fanaho a katelaho u fhambanya na u ḓimvumvusa .
=== Nḓila ya u ṋea madzina ===
Ipfi ḽithihi "mutambo" ḽi shumiswa kha nyambo nnzhi dza Luisimane u ṱalusa muhumbulo woṱhe, tsumbo "vhana vhane vha khou shela mulenzhe kha mitambo", na "mitambo" i shumiswaho u ṱalusa mishumo minzhi, tsumbo "bola ya milenzhe na rugby ndi mitambo ine ya takalelwa vhukuma ngei England". Luisimane lwa Amerikha lu shumisa "mitambo" kha zwipfi zwoṱhe.
=== Ṱhalutshedzo ===
[[File:ChessStartingPosition.jpg|right|thumb| Komiti ya Dzitshaka ya Oḽimpiki i dzhia miṅwe mitambo ya bodo sa mitambo, ufana na tshese .]]
[[File:Showjumping_white_horse.jpg|right|thumb| U fhufha ha u sumbedza, mutambo wa u namela bere .]]
hddsyeq353wov1evt0invuogorz10ox
Afukhada
0
6041
23023
2026-08-27T00:27:35Z
Rotondiwa
9411
created a new Tshivenda article that is about Afukhada
23023
wikitext
text/x-wiki
Afukhada
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:Persea_americana_from_Canadian_supermarket.jpg|link=File:Persea_americana_from_Canadian_supermarket.jpg|thumb|Afukhada]]
'''Afukhada''' ndi [[mutshelo]] mudala une wa vha na lukanda lune lwa vha uri lwo khwaṱha, na mbeu khulwane. Ḽina mapfura ane avha uri ana mutakalo, dzi vithamini na dziṅwe pfushi.Hedzi pfushi dzi ita uri afukhada ḽi vhe zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo musi ḽi tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa tsho linganelaho.<ref>[https://nutritionsource.hsph.harvard.edu/avocados/ Avocados • The Nutrition Source]</ref>
Afukhada ḽinga dovha ḽa tikedza mutakalo wa mbilu. Tsedzuluso i bvaho Harvard yo wana uri vhathu vhane vha ḽa zwipiḓa zwivhili zwa afukhada vhege iṅwe na iṅwe vha na khombo ya fhasi ya vhulwadze ha mbilu musi vha tshi vhambedzwa na vhathu vhane vha sa ḽi ḽe nga maanḓa.<ref>[https://www.health.harvard.edu/heart-health/easy-ways-to-fit-heart-healthy-avocados-into-your-meals Easy ways to fit heart-healthy avocados into your meals - Harvard Health]</ref>
Afukhada ḽi a leluwa u ḽi engedza kha zwiḽiwa. Ḽi nga ḽiwa na vhurotho, kana la shelwa kha dzi saḽadi. Naho zwo ralo, afukhada ḽi na dzi- calorie nnzhi, nga zwenezwo ndi zwavhuḓi u ḽi ḽa nga tshikalo tshi pfalaho.<ref>[https://www.health.harvard.edu/diet-and-nutrition/avocado-nutrition-health-benefits-and-easy-recipes Avocado nutrition: Health benefits and easy recipes - Harvard Health]</ref>
== Referentsi ==
<references />
[[Special:Categories|Categories]]:
* [[:Category:Mutshelo|Mutshelo]]
* [[:Category:Mutakalo|Mutakalo]]
fqivro3erl6f7g2efsmx0ofz2i0hiq8
23031
23023
2026-08-27T00:42:58Z
Rotondiwa
9411
add space
23031
wikitext
text/x-wiki
Afukhada
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:Persea_americana_from_Canadian_supermarket.jpg|link=File:Persea_americana_from_Canadian_supermarket.jpg|thumb|Afukhada]]
'''Afukhada''' ndi [[mutshelo]] mudala une wa vha na lukanda lune lwa vha uri lwo khwaṱha, na mbeu khulwane. Ḽina mapfura ane avha uri ana mutakalo, dzi vithamini na dziṅwe pfushi.Hedzi pfushi dzi ita uri afukhada ḽi vhe zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo musi ḽi tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa tsho linganelaho.<ref>[https://nutritionsource.hsph.harvard.edu/avocados/ Avocados • The Nutrition Source]</ref>
Afukhada ḽinga dovha ḽa tikedza mutakalo wa mbilu. Tsedzuluso i bvaho Harvard yo wana uri vhathu vhane vha ḽa zwipiḓa zwivhili zwa afukhada vhege iṅwe na iṅwe vha na khombo ya fhasi ya vhulwadze ha mbilu musi vha tshi vhambedzwa na vhathu vhane vha sa ḽi ḽe nga maanḓa.<ref>[https://www.health.harvard.edu/heart-health/easy-ways-to-fit-heart-healthy-avocados-into-your-meals Easy ways to fit heart-healthy avocados into your meals - Harvard Health]</ref>
Afukhada ḽi a leluwa u ḽi engedza kha zwiḽiwa. Ḽi nga ḽiwa na vhurotho, kana la shelwa kha dzi saḽadi. Naho zwo ralo, afukhada ḽi na dzi- calorie nnzhi, nga zwenezwo ndi zwavhuḓi u ḽi ḽa nga tshikalo tshi pfalaho.<ref>[https://www.health.harvard.edu/diet-and-nutrition/avocado-nutrition-health-benefits-and-easy-recipes Avocado nutrition: Health benefits and easy recipes - Harvard Health]</ref>
== Referentsi ==
<references />
[[Special:Categories|Categories]]:
* [[:Category:Mutshelo|Mutshelo]]
* [[:Category:Mutakalo|Mutakalo]]
8iuml0ybos2hx44xqihr9ua5j0g6xl1
Swiri
0
6042
23024
2026-08-27T00:30:24Z
Rotondiwa
9411
created a new Tshivenda article that is about Swiri
23024
wikitext
text/x-wiki
Swiri
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:Orange-Fruit-Pieces.jpg|link=File:Orange-Fruit-Pieces.jpg|thumb|Swiri]]
'''Swiri''' ndi [[mutshelo]] une wa ḓivhea wa citrus une wa vha na muthetshelo wa u ḓifha na u vha na muthethselo wa u ḓifha nyana. Ndi tshisima tsha vhuḓi tsha vithamini C. Muṱokola muthihi wa vhukati u na vithamini C ine ya swika 77 mg na 3 g ya fibara.
Swiri ndi ḽa vhuḓi kha zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo ngauri ḽia fha dzi vithamini, mineraḽa na fibara. Mitshelo ine ya nga swiri i nga tikedza mutakalo wa vhuḓi musi i tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa zwo linganelaho. Harvard Health i themendela u ḽa mitshelo na miroho yo fhamba-fhambanaho tshifhinga tshoṱhe.<ref>[https://www.health.harvard.edu/diet-and-nutrition/how-many-fruits-and-vegetables-do-we-really-need How many fruits and vegetables do we really need? - Harvard Health]</ref>
Ndi khwine u ḽa muṱokola wo fhelelaho u fhirisa u ṅwa dzhusi ya muṱokola fhedzi ngauri mutshelo wo fhelelaho u ṋea fibara. Swiri ḽi nga ḽiwa sa zwiḽiwa zwiṱuku, ḽa shelwa kha dzi saladi, kana ḽa shumiswa kha zwiḽiwa. Nga zwenezwo, swiri ndi mutshelo wo leluwaho nahone une wa vha na mutakalo une wa fanela u katelwa kha zwiḽiwa.<ref>[https://www.health.harvard.edu/blog/are-certain-fruits-healthier-than-others-202201312677 Are certain fruits healthier than others? - Harvard Health]</ref>
== Referentsi ==
<references />
edit
[[Special:Categories|Categories]]:
* [[:Category:Mutshelo|Mutshelo]]
* [[:Category:Mutakalo|Mutakalo]]
cwhn0n3km3ybhjmqui65d4owunqi3xm
23025
23024
2026-08-27T00:31:12Z
Rotondiwa
9411
removed edit
23025
wikitext
text/x-wiki
Swiri
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:Orange-Fruit-Pieces.jpg|link=File:Orange-Fruit-Pieces.jpg|thumb|Swiri]]
'''Swiri''' ndi [[mutshelo]] une wa ḓivhea wa citrus une wa vha na muthetshelo wa u ḓifha na u vha na muthethselo wa u ḓifha nyana. Ndi tshisima tsha vhuḓi tsha vithamini C. Muṱokola muthihi wa vhukati u na vithamini C ine ya swika 77 mg na 3 g ya fibara.
Swiri ndi ḽa vhuḓi kha zwiḽiwa zwine zwa vha na mutakalo ngauri ḽia fha dzi vithamini, mineraḽa na fibara. Mitshelo ine ya nga swiri i nga tikedza mutakalo wa vhuḓi musi i tshi ḽiwa sa tshipiḓa tsha zwiḽiwa zwo linganelaho. Harvard Health i themendela u ḽa mitshelo na miroho yo fhamba-fhambanaho tshifhinga tshoṱhe.<ref>[https://www.health.harvard.edu/diet-and-nutrition/how-many-fruits-and-vegetables-do-we-really-need How many fruits and vegetables do we really need? - Harvard Health]</ref>
Ndi khwine u ḽa muṱokola wo fhelelaho u fhirisa u ṅwa dzhusi ya muṱokola fhedzi ngauri mutshelo wo fhelelaho u ṋea fibara. Swiri ḽi nga ḽiwa sa zwiḽiwa zwiṱuku, ḽa shelwa kha dzi saladi, kana ḽa shumiswa kha zwiḽiwa. Nga zwenezwo, swiri ndi mutshelo wo leluwaho nahone une wa vha na mutakalo une wa fanela u katelwa kha zwiḽiwa.<ref>[https://www.health.harvard.edu/blog/are-certain-fruits-healthier-than-others-202201312677 Are certain fruits healthier than others? - Harvard Health]</ref>
== Referentsi ==
<references />
[[Special:Categories|Categories]]:
* [[:Category:Mutshelo|Mutshelo]]
* [[:Category:Mutakalo|Mutakalo]]
7av2a510qukmu0eat2omal8z3uyjyp7
Nngu
0
6043
23026
2026-08-27T00:33:10Z
Rotondiwa
9411
created a new Tshivenda article that is about Nngu
23026
wikitext
text/x-wiki
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:Flock_of_sheep.jpg|link=File:Flock_of_sheep.jpg|thumb|Nngu]]
Nngu
'''Nngu''' ndi [[zwifuwo]] zwa hayani zwine zwa fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Dzina ḽa hone ḽa saintsi ndi Ovis aries. Nngu dzi ḽa nga maanḓa mahatsi na zwinwe zwimela, nahone dzi fuwiwa fhethu ho mbambanaho, hu tshi katelwa na fhethu ho omaho na dzi thavhani.<ref>[https://www.fao.org/livestock-systems/global-distributions/sheep/en/ Sheep | Livestock Systems | Food and Agriculture Organization of the United Nations]</ref>
Nngu ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri dzi ya kona u fha zwibveledzwa zwine zwa vha uri zwi ya thusa. Vhafuwi vha fuwa nngu vha tshi itela ṋama, uḽu, mafhi na makumba. Nngu dzi nga dovha dza ḓisa tshelede kha miṱa, nga maanḓa vhuponi ha mahayani.<ref>[https://openknowledge.fao.org/server/api/core/bitstreams/e8118cfb-e90e-45fc-9e40-40be6d21f608/content/i0524e.htm Sheep and goats for diverse products and profits]</ref>
Huna tshaka nnzhi dza nngu, nahone lushaka luṅwe na luṅwe lu nga kona u shuma kha nḓivho dzo fhambanaho. Dzinwe dzi ya vhewa nga maanḓa kha uḽu, ngeno dzinwe dzi tshi vha khwiṋe kha ṋama kana mafhi. Nngu na dzone ndi dza ndeme kha ḽa Afrika ngauri dzi nga dzula fhethu hune nyimelo dza u lima dza nga konḓa.<ref>[https://www.fao.org/family-farming/themes/en/ Themes | Family Farming Knowledge Platform | Food and Agriculture Organization of the United Nations]</ref>
== Referentsi ==
<references />
[[Special:Categories|Categories]]:
* [[:Category:Phukha|Phukha]]
* [[:Category:Mafhi|Mafhi]]
kplcqrcfn2edzi8uzrhkgdw3ib0dr8v
Kholomo
0
6044
23027
2026-08-27T00:35:34Z
Rotondiwa
9411
created a new Tshivenda article that is about Kholomo
23027
wikitext
text/x-wiki
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:Cow_(Fleckvieh_breed)_Oeschinensee_Slaunger_2009-07-07.jpg|link=File:Cow_(Fleckvieh_breed)_Oeschinensee_Slaunger_2009-07-07.jpg|thumb|Kholomo]]
Kholomo
'''Kholomo''' ndi [[phukha]] khulwane ya bulasini ine ya fuwiwa nga vhathu kha zwipiḓa zwinzhi zwa shango. Kholomo dzi ḽa mahatsi, zwimela na dziṅwe tshaka dza zwiḽiwa. Ndi zwifuwo zwa ndeme zwa bulasini ngauri zwi ya kona u ḓisa zwiḽiwa na zwiṅwe zwibveledzwa zwine zwa vha na mushumo.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/dairy/cattle/en Cattle]</ref>
Kholomo dzi fuwiwa nga maanḓa u itela mafhi na ṋama. Mafhi a kholomo aya shuma kha u ita zwithu zwine zwa nga tshizi, yogathi na boḓoro. Kholomo dzi dovha hafhu dza ṋea ṋama, ine ya vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa kha vhathu vhanzhi.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/production/dairy-animals/en Dairy animals]</ref>
Kholomo dzi dovha dza vha dza ndeme kha vho rabulasi, nga maanḓa kha vhupo ha mahayani. Vha nga ḓisa mbuelo nga u rengisa mafhi, ṋama na zwifuwo. Kha dzinwe sisiteme dza u lima, kholomo dzi dovha dza fha manyoro na u thusa kha mushumo wa bulasini.<ref>[https://www.fao.org/fileadmin/user_upload/hlpe/hlpe_documents/HLPE_Reports/HLPE-Report-10_EN.pdf Sustainable agricultural development for food security and nutrition: what roles for livestock?]</ref>
== Referentsi ==
<references />
[[Special:Categories|Categories]]:
* [[:Category:Phukha|Phukha]]
* [[:Category:Mafhi|Mafhi]]
k21vwo0nkbw8d1cnurceokiuzplabhr
Mbudzi
0
6045
23028
2026-08-27T00:37:36Z
Rotondiwa
9411
created a new Tshivenda article that is about Mbudzi
23028
wikitext
text/x-wiki
Mbudzi
[[https://ve.wikipedia.org/wiki/File:Domestic_goat_kid_in_capeweed.jpg|link=File:Domestic_goat_kid_in_capeweed.jpg|thumb|Mbudzi]]
'''Mbudzi''' ndi [[tshipuka]] tshiṱuku tsha bulasini tshine tsha fuwiwa fhethu hunzhi kha ḽifhasi. Mbudzi dzi ya kona u tshila fhethu hune ha vha uri ho fhambana nga maanḓa dzi ḽa mahatsi, maṱari na zwinwe zwimela. Kanzhi dzi fuwiwa nga vhafuwi vhaṱuku ngauri dzi ya leluwa u dzi langa na hone adzi ṱoḓi fhethu huṱuku u fhira zwifuwo zwihulwane.<ref>[https://www.fao.org/livestock-systems/global-distributions/goats/en/ Goats | Livestock Systems | Food and Agriculture Organization of the United Nations]</ref>
Mbudzi ndi dza ndeme ngauri ndi dzone dzine dza ṋea ṋama, mafhi, lukanda na mavhudzi. Mafhi a mbudzi anga shuma u ita zwithu zwine zwa nga yogathi na tshizi. Mbudzi dzi dovha dza vha tshisima tsha ndeme tsha zwiḽiwa na mbuelo kha miṱa minzhi ya vhafuwi.<ref>[https://www.fao.org/dairy-production-products/dairy/small-ruminants/en Small ruminants]</ref>
Mbudzi ndi phukha dzine dza vha uri dzi ya thusa kha vho rabulasi ngauri dzi ya kona u tshila fhethu hune ha vha uri ho oma, ha dovha ha vha uri hu a konda u tshila. Dzi nga dovha dza shandukisa zwimela na mathukhwi a bulasini zwa vha zwibveledzwa zwine zwa vha uri zwi ya thusa. Nga mulandu wa hezwi, mbudzi dzi na mushumo wa ndeme kha u tsireledzea ha zwiḽiwa na kha u ḓitshidza ha vhupo ha mahayani.<ref>[https://www.fao.org/4/ah221e/AH221E22.htm small ruminant production in the developing countries]</ref>
== Referentsi ==
<references />
[[Special:Categories|Categories]]:
* [[:Category:Phukha|Phukha]]
* [[:Category:Mafhi|Mafhi]]
mgafdimpobed58iuvw67mt5ctaejizh
Vhumatshelo
0
6046
23032
2026-08-27T11:48:48Z
Livhutjieeee29
9772
Created page with "== vhumatshelo ha vhaswa == [[File:2019-03 Fridays For Future Dresden (45).jpg|thumb|''vhaswa vha matshelo'']] '''Vhumatshelo''' ha vhaswa vhu bva kha uri vhaswa vha di farisa hani vha tshi khou tshila shangoni . Vhukonani na vhanwe vhathu vhu nga thusa kha u vha na tshifanyiso tshavhuḓi kha vhanwe vhathu.<ref>[https://educatetogrow.com/youth-and-their-future/ Youth and Their Future: Building a Better Tomorrow]</ref> Tsha ndeme ndi u tshilisana na vhathu ngauri ahu ḓ..."
23032
wikitext
text/x-wiki
== vhumatshelo ha vhaswa ==
[[File:2019-03 Fridays For Future Dresden (45).jpg|thumb|''vhaswa vha matshelo'']]
'''Vhumatshelo''' ha vhaswa vhu bva kha uri vhaswa vha di farisa hani vha tshi khou tshila shangoni . Vhukonani na vhanwe vhathu vhu nga thusa kha u vha na tshifanyiso tshavhuḓi kha vhanwe vhathu.<ref>[https://educatetogrow.com/youth-and-their-future/ Youth and Their Future: Building a Better Tomorrow]</ref> Tsha ndeme ndi u tshilisana na vhathu ngauri ahu ḓivhi zwińe wa do tanagana nazwo zwino toda thuso ya vhathu.Vhaswa vha tea u ḓi imesela na u shuma wo ḓi funga nga zwine vha khou ita. Pfunzo ndi ya ndeme kha vhaswa sa izwi mishumo mindzhi i ṱoda vhathu vho fundzeaho
[[File:Doha-Qatar, November 2011. WISE-World Information Summit for Education 25.jpg|left|thumb|''vhaswa vha magudedzini mahulwane'']]
'''Pfunzo''' ndi ya vhuṱogwa ngauri u si na pfunzo konadzea nndzhi ndi dza uri a u nga do bvelela fhedzi na musi u sina pfunzo u ya tea u ima ima wa ṱoda mishumo ya zwaṋnda .Pfunzo asi u dzhena tshikolo fhedzi muthu uya ḓigudisa zwithu zwine a nga zwi ita ene mune . U fana na vhulimi na u fuwa zwifuwo.<ref>[https://www.unesco.org/en/articles/what-you-need-know-about-education-and-why-it-matters Education: what you need to know and why it matters | UNESCO]</ref> Vhunzhi ha vhaswa vha litsha tshikolo vhatshe vhaṱuku fhedzi azwi ambi uri vh atea u dzula vha si ite tshithu nga matshelo avho , u sa di ita tshithu zwi nga vha vhangela mutsiko vha fhedza vho ita zwithu zwi siho kha mulayo .
[[File:Problem tree 2019 Education project.pdf|thumb|150x150px|''thaidzo ya u sa vha na pfunzo'']]
'''Zwiṅwe''' hafhu, vhaswa vha khou tangana na khaedu khulwane ya mishumo . Vhaswa vhandzhi vho fhedza tshikolo fhedzi avha wani mishumo kana zwikhala vho zwi yelaho zwikoloni .Hezwi zwi nga kula vhaswa nuungo zwa u dzhena tshikolo ngauri vha vhona vhanwe vha khou shengela nga vho dzhena zwikolo vho fhedza. zwi sia vhunzhi ha vhaswa vha songo fundzea zwa dovha zwa engedza tshivhalo tsha vhathu vha sa shumi kana tsha vhathu vho dzulaho hayani .<ref>[https://mindmatterseveryday.com/empowered-youth-using-tech-to-earn-and-drive-social-change/ How Young People Are Turning Tech Into Income and Impact]</ref> vhaswa vha nga shumisa tkekinolodzhi na zwileludzi zwa vhudavhizani u ita tshelede nga u ḓi andadza uri vha wana vhatevheli na dzi sponsors.
[[File:Our future in your hands (52002629827).jpg|left|thumb|''vhumatshelo vhu zwanndani zwa vhaswa'']]
'''vhumatshelo''' ha vhaswa vhu zwanndani zwavho , zwi bva kha vhone vhane uri vha khou nanga u itani nga vhutshilo havho . vha tea u dzhia vhuḓifhinduleli nga matshilo avho vha dovha vha khwinifhadza uri vha ya ḓi fhaṱela vhumatshelo havhuḓi , zwi ngavha nga u ḓi anndadza kha zwileludzi zwa vhudavhidzani, mabindu , vhulimi, u fuwa zwifuwo kana u dzhena tshikolo . <ref>[https://rudder4life.com/the-future-is-in-our-hands-a-call-for-sustainable-living/ The Future is in Our Hands: A Call for Sustainable Living! – Rudder4Life]</ref>Tsha ndeme ndi u tshilisana na vhathu na u takulana nga tsha vhaswa
== Ndaedzi ==
<references />
ea46sqszzqvor7c6q58n9tzaoja0dg0
Vhagudi nga kha manwalwa
0
6047
23033
2026-08-27T11:58:45Z
Rogueassasin88
9774
Created page with " == Vhagudi == [[File:Students on masks.jpg|thumb]] '''Kha sia ļa manwalwa''' ri na vhagudi vhane vha vha vha khou guda zwa sia la manwalwa hune vha guda kunwalele na tshaka dza hone. Manwalwa ndi ndila ya kunwalele ku re na vhurendi, dirama, nganea na nganeapfufhi. Zwine vhagudi vha nga vha vha tshi guda nga kha khoso i no yelana nazwo, ndi u kona u sengulusa, u divha tshaka nga kha hedzo dzinwe tshaka. Tsumbo; dirama, vhurendi. Izwi zwi tshi thusa kha u vha lugisela u..."
23033
wikitext
text/x-wiki
== Vhagudi ==
[[File:Students on masks.jpg|thumb]]
'''Kha sia ļa manwalwa''' ri na vhagudi vhane vha vha vha khou guda zwa sia la manwalwa hune vha guda kunwalele na tshaka dza hone. Manwalwa ndi ndila ya kunwalele ku re na vhurendi, dirama, nganea na nganeapfufhi. Zwine vhagudi vha nga vha vha tshi guda nga kha khoso i no yelana nazwo, ndi u kona u sengulusa, u divha tshaka nga kha hedzo dzinwe tshaka. Tsumbo; dirama, vhurendi. Izwi zwi tshi thusa kha u vha lugisela uri arali vha vha vhanwali nga vhone vhane vha divhe hune vha nga thoma.<ref name=":0">https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=cCqDAgAAQBAJ&oi=fnd&pg=PA1&dq=literature&ots=XDOHBIiWUG&sig=DAB10G2OJeWkoOlvO0t-eoPVLGs</ref>
== Tshaka dza manwalwa ==
[[File:Tam O'Shanter poem listing. 1794 Edition. Poems, Chiefly in the Scottish Dialect. Robert Burns.jpg|thumb]]
'''Tshaka ya u thoma ine ra''' do i sedza ndi vhurendi. Vhurendi ndi manwalwa ane murendi a nwala a tshi lingedza u bvisela khagala muhumbulo wawe muhulwane. Hu ngavha u sasaladza, u khoda na u elelwa muhaga kana vhalwela mbofholowo. Vhurendi ha di vha na tshaka dza yo u nga, sathaya, eledzhi, ephiki, sonethe na dzinwe nnzhi. Murendi u nanga ine a do i shumisa u bula muhumbulo wawe muhulwane zwi tshi bva kha uri o yo muhumbulo ndi mini. <ref>https://www.gacariyalur.ac.in/econtent/english/ug/UG-III-16ACCEN10-PRINCIPLESOFLITERARYCRITICISM.pdf</ref>
== Dirama ==
[[File:Bangor University's Cwmni Drama Cymraeg's performance of the J G Jones' drama, Ac Eto Nid Myfi (1558949).jpg|thumb]]
'''Dirama ndi manwalwa''' ane a sumbedza zwiwo zwine zwa khou itea nga tshetsho tshifhinga nga kha mufhindulano, nyito na u ita nyito yeneyo. Ri na vhabvumbedzwa vhane vha thusa u bveledza muhumbulo wa i yo dirama, puloto i ne ya tovhelelwa i tshi sumbedza zwi no itea nga kha dirama, ra lavhelela khudano, mufhindulano, fhethuvhupo na tshifhinga, luța, mațhakheni na thasululo ya i yo dirama. Ri tea u vhona uri vhaanewa vhahulwane a nga h<ref name=":1">https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=2BxOGkheiHMC&oi=fnd&pg=PR15&dq=drama&ots=Gfux-28prp&sig=e7PhKurJ5e2D05Z-JAI1weMYkd4</ref>
o dendele o kunda thaidzo naa hezwi i tshi fhela.<ref name=":1" />
== Nganeapfufhi ==
[[File:The Best Continental Short Stories of 1923–1924.djvu|thumb]]
'''Kha nganeapfufhi ri lavhelela''' u vhona vhaanewa, puloto, fhethuvhupo, tshifhinga, muanetsheli, tshifanyisio tsha muhumbulo, mathakheni na magumo. Kha bugu dza nganeapfufhi ri lavhelela uri bugu i tshi thoma ri tea u wana vhaanewa vhahulwane ra vhona na thaidzo ire na dendele, ra vhona hafhu uri iyo thoho yeya newa ayo manwalwa i kho yelana na zwire kha mutumbu naa. Uri manwalwa hupfi o nwalea zwavhudi ri tea u vhona munwali o ri sia muyani magumoni ha bugu ri tshi di vhudzisa uri ho sala ha itea mini.<ref>https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=sPOqBgAAQBAJ&oi=fnd&pg=PP1&dq=short+stories&ots=v11XicMzvv&sig=3j9ttkCIOzjNuMal2uM9SFoOmgs</ref>
== Nganea ==
[[File:Rak untuk novel.jpg|thumb]]
'''Nganea ndi manwalwa''' malapfu a nganetshelo. Sa izwi yo lapfa u fhira nganeapfufhi i nga vha na vhaanewa vhanzhi, zwiwo, khudano na thimi nga vhudalo. Nganea dzi a kona uri dzi vhe na puloto thukhu nga ngomuhadzo sa izwi dzo lapfanga thungo ya tshitori tshone tshine. Nganea dzi a kona uri dzi vhe dza khumbulelwa, dza vhupolotiki kana dza divhazwakale. Ngau angaredza i nga di sasaladza a i ngo itelwa fhedzi u soko mvumvusa.<ref>https://books.google.com/books?hl=en&lr=&id=cNpzEAAAQBAJ&oi=fnd&pg=PR1&dq=novels&ots=Cw4hRC-_yj&sig=a9lVnQId3Yybz9rK0YPZr4x3rWc</ref>
== Manwalwa henea nga kha vhagudi ==
[[File:Youngest UK Graduate and Youngest Science graduate world.png|thumb]]
'''Sa izwi vhagudi''' vha tshi di guda vhunzhi nga ha a ya manwalwa vha kona u dzhena nga kha tshaka dzothe nga vhudalo sa izwi zwi tshipida tsha zwine vha tea u guda na u divha. Zwikili hezwi zwine vha nga kona u swikelela vho no fheda hedzi khoso zwi thusa uri na vhone matshelo vha vhe vhanwali vha vhudi nahone vhane vha kona sa izwi vha tshi vha vho no guda vhunzhi nga manwalwa.<ref name=":0" />
== NDAEDZI ==
<references />
13b8nnrmvnomuug8fd1x5vtqjvoeotw