Anatomija
Izvor: Wikipedija
Anatomija (grč. anatomia – rezati, otvoriti) grana je biologije koja se bavi strukturom i organizacijom organizama. Može se podijeliti na anatomiju životinja (zootomiju) i anatomiju biljaka (fitotomiju). Dalje, anatomija pokriva regije ili sustave, tj. proučava anatomiju po tjelesnim regijama kao što je glava ili prsni koš, ili proučava specifične sustave, kao živčani ili respiratorni sustav. Veće grane anatomije su komparativna anatomija, histologija i anatomija čovjeka.
[uredi] Anatomija životinja
Anatomija životinja uključuje proučavanje strukture različitih životinja, kada se naziva komparativna anatomija ili morfologija životinja, ili može biti ograničena na jednu jedinku, u tom slučaju govorimo o specijalnoj anatomiji.
[uredi] Anatomija čovjeka
S utilitarističkog stajališta proučavanje ljudi je najvažnije područje specijalne anatomije, i može joj se pristupiti s puno različitih stajališta.
S medicinskog stajališta, sastoji se od znanja u preciznoj formi, poziciji, veličini i odnosu različitih struktura u zdravom ljudskom tijelu, i to se znanje naziva opisna ili topografska anatomija.
Ljudsko tijelo je toliko komplicirano da samo mali broj profesionalnih anatoma, nakon godina strpljivog promatranja, postanu specijalisti svih njegovih detalja, većina ih se često specijalizira samo za posebne dijelove, kao što je primjerice mozak, zadržavajući samo dobro 'radno' znanje o ostalom.
Topografska anatomija mora se učiti na ponavljanim disekcijama ljudskih tijela. Nije znanosti nimalo više nego primjerice znanje pilota, i baš kao to, mora biti precizno i dostupno u hitnim stanjima.
S morfološkog gledišta, anatomija čovjeka je vrlo znanstvena i fascinantna studija, jer je donijela otkrića o funkciji tjelesnih struktura, i važan je dio znanja potrebnog za embriologiju ili razvojnu biologiju te histologiju.