Herceg-Bosna
Izvor: Wikipedija

[uredi] Herceg-Bosna
Nakon raspada Jugoslavije, hrvatski narod koji živi na području Bosne i Hercegovine politički se samoorganizirao 18. studenog 1991. godine utemeljenjem Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne (Hrvati Bosne i Hercegovine) a ubrzo su formirane i obrambene vojne postrojbe HVO-a (Hrvatsko vijeće obrane).
Bila je proglašena nelegalnom od strane Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
HVO i Armija BiH su se sukobljavali od početka 1993. do pred kraj 1994..
Hrvatska Zajednica Herceg Bosna 28. kolovoza 1993. prelazi u Hrvatsku Republiku Herceg Bosnu s glavnim gradom Mostarom. Ona nije bila priznata ni od jedne države svijeta. Prvi predsjednik bio je Mate Boban a drugi i posljednji Krešimir Zubak.
Većina Hrvata zapadne Hercegovine smatra da je Herceg-Bosna bila rezultat stoljetne težnje Hrvata Bosne i Hercegovine da opstanu i oslobode se bošnjačkih i srpskih pretenzija na njihov teritorij, dok Bošnjaci smatraju da je bila nelegelna separatistička tvorevina HDZ-a BiH i njegove anti-bošnjačke politike.
Herceg-Bosna je prestala postojati 1995. mirovnim sporazumom u Daytonu kojim je okončan rat u BiH.
Mišljenja o Herceg-Bosni u Republici Hrvatskoj su podijeljena. Prema popisu iz 1991. na cjelokupnom području Bosne i Hercegovine živjelo je 755 895 Hrvata. Od tog broja 431 737 na području kojega je obuhvaćala Hrvatska Republika Herceg Bosna. Danas na području cijele BIH živi oko 550 000 Hrvata. Iz prostorno-demografskih podataka vidi su Hrvati opstali i obranili se samo na onim područjima gdje su HVO i Armija BiH surađivali u borbi protiv srpskih napadača dok su gotovo potpuni egzodus doživjeli na nekim područjima gdje je Armija BiH imala uspješne vojne akcije protiv HVO-a.