Vlak velikih brzina
Izvor: Wikipedija
Vlak velikih brzina je podskup željezničkih vozila, koji se kreću po tračnicama izrađen specifično za prijevoz putnika velikim brzinama.
Sadržaj |
[uredi] Brzine
Vlak velikih brzina obično vozi preko minimalno 200 km/h u redovitom linijskom prometu na posebno građenoj pruzi prilagođenoj velikim brzinama. Često je to vrlo sofisticiran i računalno nadziran motorni vlak. Ovaj vlak, zbog brzine koje postiže, nije pogodan za kratke relacije, nego na dugima značajno smanjuje brzinu putovanja i izravna je konkurencija avionskom prometu.
[uredi] Pogon
Vlakovi velikih brzina su obično pogonjeni električnom vučom, povremeno na diesel pogon. Vlakovi, koji imaju električnu vuču, mogu imati podršku za više sustava napanja (višesustavni vlakovi) i mogu imati podršku za više sustava signala za male i za velike brzine, ukoliko putuju krož više zemalja.
[uredi] Visoki sigurnosni standardi
Moraju poštivati vrlo stroge sigurnosne standarde. Pruge kojima prometuju su većim djelom specijalizirane sa signalima, koji obično direktno javljaju strojovođi stanje u kabinu. Neki imaju čak toliko razvijen sustav upravljanja, da ustvari računalo upravlja i samo automatski određuje brzinu, a strojovođa samo nadzire ispravan rad sustava. Ovi vlakovi mogu prometovati i na klasičnim prugama, ali onda moraju poštovati ograničenja brzine i klasičnu signalizaciju.
[uredi] Vlakovi velikih brzina u Hrvatskoj
Hrvatska trenutno nema niti jednu prugu sposobnu podnijeti brzinu od 200 km/h u redovitom prometu. Planirana je izgradnja brze ravničarske pruge Zagreb-Rijeka, koja će djelomično ili u potpunosti u budućnosti zadovoljavati ovaj kriterij. Planirana je maksimalna brzina od 250 km/h. Pruga od Zagreba kroz Vinkovce do Tovarnika (Hrvatska granica sa Srbijom) je mogući budući kandidat, jer je ona prvotno bila građena za 160 km/h (dvokolosiječno u skoro cijeloj duljini), i poprilično lako ju je malo nadograditi za veće brzine.
[uredi] Najveća brzina u Hrvatskoj
Najveća brzina u Hrvatskoj (brzinski rekord Jugoslavije) postignuta ikad je brzina od malo preko 180 km/h na dionici Novska-Nova Gradiška, pri pokusnoj vožnji prototipa električne lokomotive (1 142 001). Iz sigurnosnih razloga, trenutno je najveća moguća brzina u RH ograničena na 160 km/h.
[uredi] Vlakovi velikih brzina u Svijetu
U svijetu postoji nekoliko sustava vlakova velikih brzina. Zemlje predvodnice, koje imaju ove sustave:
- Francuska (TGV sustav)
- Japan (Shikansen sustav)
- Njemačka (ICE ekspresni vlakovi)
- Španjolska (TALGO sustav)
Značajne su i:
[uredi] Vlak ispod kanala
Eurostar je izvedba TGV vlaka, koja putuje ispod Engleskog kanala i spaja Francusku i Veliku Britaniju. Njegova posebnost je, jer ima dva sustava napajanja (zračni vod i treća šinja), zbog različitih sustava električnog napajanja u te dvije zemlje.
[uredi] Ostale izvedenice
Thalys - TGV kroz nekoliko zemalja
[uredi] Zemlje koje planiraju veću izgradnju mreže željeznice velikih brzina ili proširenje
- Japan
- Kina
- ostale Azijske zemlje sa potencijalno velikim relacijama i velikim brojem putnika