Litij

Izvor: Wikipedija

Kemija > Kemijski element > H - He - Li - Be - B - C - N - O - F - Ne - Na - Mg - Al - Si - P - S - Cl - Ar - K - Ca - Sc - Ti - V - Cr - Mn - Fe - Co - Ni - Cu - Zn - Ga - Ge - As - Se - Br - Kr - Rb - Sr - Y - Zr - Nb - Mo - Tc - Ru - Rh - Pd - Ag - Cd - In - Sn - Sb - Te - I - Xe - Cs - Ba - La - Ce - Pr - Nd - Pm - Sm - Eu - Gd - Tb - Dy - Ho - Er - Tm - Yb - Lu - Hf - Ta - W - Re - Os - Ir - Pt - Au - Hg - Tl - Pb - Bi - Po - At - Rn - Fr - Ra - Ac - Th - Pa - U - Np - Pu - Am - Cm - Bk - Cf - Es - Fm - Md - No - Lr - Rf - Db - Sg - Bh - Hs - Mt - Ds - Rg - Uub - Uut - Uuq - Uup - Uuh - Uus - Uuo
Osnovna svojstva
Ime elementa, simbol, atomski broj Litij, Li, 3
Kemijska skupina alkalijski metali
Grupa, perioda, Blok 1, 2, s
Gustoća, Tvrdoća 534 kg/m3, ?
Atomska svojstva
Atomska masa 6.941(2)
Elektronska konfiguracija [[[?|]]] 1s2 2s1

Litij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Li, atomski (redni) broj mu je 3, a atomska masa mu iznosi 6.941(2).

Sadržaj

[uredi] Opis

Litij (grč. lithos, kamen), oznaka Li, najlakši od svih poznatih metala, redni broj 3 u periodnom sustavu elemenata, atomske težine 6,94, specifične težine 0,534 (pri 20 stupnjeva Celzija), predstavlja smjesu dva izotopa:

  • Li-7(92,6%) i
  • Li-6(7,4%)

[uredi] Povijest

Otkrio ga je Johann A. Arfvedson 1817. godine. Za razliku od ostalih alkalnih metala, litij se u prirodi nalazi u obliku silikata. Najveća ležišta rude litija su u Čile, Kanadi, Francuskoj, Njemačkoj i SAD.

[uredi] Svojstva

Litij se dobija elektrolizom otopljenog litij-klorida. U čistom stanju i u odsustvu zraka, ima srebrnastometalni sjaj, topi se na 186 stupnjeva Celzija a ključa na 1336 stupnjeva(plus/minus 5 stupnjeva). U dodiru sa zrakom je postojaniji od ostalih alkalnih metala i prevlači se litij-nitridom. S kiselinama gradi jednovalentne soli. Litij-hidrid nastaje izravno iz elemenata, a litij-oksid sagorjevanjem metala u struji čistog kisika. Litijhidroksid je sličan alkalnim hidroksidima, samo je otopina slabija i teže se otapa u vodi. Litijklorid kristalizira s dvije molekule vode i otapa se u alkoholu, acetonu, piridinu i drugim organskim otapalima.

[uredi] Izotopi

  • Li-7
  • Li-6

[uredi] Upotreba

Litij se upotrebljava elementaran ili kao sol u organskim sintezama, metalurgiji i analitičkoj kemiji, mazivima i za suhe baterije koje rade na vrlo niskim temperaturama, a njegovi izotopi Li-6 i Li-7 upotrebljavaju se za proizvodnju litijeve bombe(termonuklearna bomba). Malim dodatkom litija se poboljšavaju mehaničke osobine aluminija i korozijska postojanost magnezija. Legura litija i magnezija s malo srebra ima manju specifičnu težinu od vode, a veliku čvrstoću i antikorozijsku postojanost.


[uredi] Vanjske poveznice

Litij - KTF Split