Karlovac
Izvor: Wikipedija
Karlovac![]() |
|
Županija | Karlovačka |
Broj stanovnika (2001.) | 59.395 |
Poštanski broj | 47000 |
Gradonačelnik/ca | Miroslav Škrgatić |
Karlovac na karti Hrvatske
|
Karlovac je grad u Hrvatskoj, administrativno središte Karlovačke županije.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Karlovac je grad u središnjoj Hrvatskoj, 56 km jugozapadno od Zagreba i 130 km istočno od Rijeke. Smješten je na dinarskom rubu Panonske nizine, a upravo s karlovačkog područja počinje bregoviti i planinski dio prema Mediteranu. Nalazi se na raskrižju važnih cestovnih i željezničkih pravaca iz Zagreba prema Rijeci i Splitu. Uz mnogobrojne parkove i zelene površine, osobitost Karlovca su čak četiri rijeke koje prolaze kroz grad - Korana, Kupa, Dobra i Mrežnica.
[uredi] Stanovništvo
Područje Grada Karlovca ima 59.395 stanovnika, od kojih na užem gradskom području živi njih 49.082 ( Popis 2001.). Po etničkoj strukturi bilo je 85.9 % Hrvata i 8.6 % Srba.
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
Karlovac je relativno mlado naselje kojem se zna točan datum nastanka - 13. 07. 1579. godina. Osnovan je kao tvrđava poradi zaštite od turskih osvajanja, u ravnici na utoku Korane u Kupu, podno stare gradine Dubovac. Ime je dobio po osnivaču, austrijskom nadvojvodi Karlu. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac bio je pod vojnom upravom, a tek tada dobija ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine. Tijekom 18. i 19. stoljeća, ponajviše zahvaljujući procvatu trgovine i lađarstva Kupom, Karlovac je slovio za jedan od najbogatijih i najrazvijenijih hrvatskih gradova. O tome svjedoči i podatak kako su početkom 19. stoljeća upravo Karlovčani plaćali najveći porez od svih hrvatskih gradova.
Grad Karlovac je u početku Domovinskog rata bio okupirani grad jer je u njemu i bližoj okolici tzv. JNA imala 19 vojnih objekata koji su svi bili zaposjednuti i u uporabi. Pravilnom i mudrom organizacijom otpora, sve vojarne u gradu i bližoj okolici su osvojene, a vojska iseljena iz grada. Najteže trenutke grad i svi njegovi stanovnici, proživljavali su od sredine listopada 1991. do siječnja 1992. godine, kada su svakodnevno bili izloženi granatiranju. U tom razdoblju poginulo je 255 ljudi, dok je preko tisuću ranjeno. Žestoki napadi uslijedili su i u svibnju 1992., srpnju i rujnu 1993., te svibnju i kolovozu 1995. godine. Grad i okolica definitivno su oslobođeni 7. kolovoza 1995. godine.
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Slavni ljudi
- Fran Krsto Frankopan (1643. - 1671.), hrvatski pjesnik, plemić i pobunjenik;
- Davor Gobac (1964.), pjevač grupe Psihomodo pop;
- Dragojla Jarnević (1812. - 1874.), Ilirska književnica i pjesnikinja;
- Vjekoslav Karas (1821. - 1858.), hrvatski slikar;
- Radoslav Lopašić (1835. - 1893.), hrvatski povjesničar;
- Slava Raškaj (1877. - 1906.), hrvatska slikarica;
- Braća Seljan, Mirko (1871. - ?) i Stjepan (1875. - 1936.), istraživači Afrike i Južne Amerike;
- Maksimilijan Vrhovac (1752. - 1827.), zagrebački biskup, rođen u Karlovcu.
- Gajo Petrović (1927. - 1993.), hrvatski filozof i liječnik
- Daniela Trbović (1963.), hrvatska tv- voditeljica
Svakako valja istaknuti i kako je karlovačku Gimnaziju pohađao (1870. do 1874. godine) i slavni znanstvenik Nikola Tesla .
[uredi] Spomenici i znamenitosti
- Franjevački samostan s crkvom Svetog Trojstva
- Pavlinski samostan u Kamenskom
- Nacionalno svetište Svetog Josipa
- Pravoslavna Saborna crkva Svetog Nikole
- Gradski muzej
- Stari grad Dubovac
- "Zvijezda" - povijesni centar Karlovca, planski izgrađen i okružen utvrdom u obliku šesterokrake zvijezde.
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Osnovne škole
- Osnovna škola Banija
- Osnovna škola Braće Seljan
- Osnovna škola Dragojle Jarnević
- Osnovna škola Dubovac
- Osnovna škola Grabrik
- Osnovna škola Mahično
- Osnovna škola Švarča
- Osnovna škola Turanj
[uredi] Srednje škole
- Ekonomsko-turistička škola Karlovac
- Gimnazija Karlovac
- Medicinska škola Karlovac
- Mješovito industrijsko-obrtnička škola
- Srednja škola Duga Resa
- Šumarska i drvodjeljska škola Karlovac
- Tehnička škola Karlovac
- Tehnološko-kemijska škola Karlovac
- Trgovačko-ugostiteljska škola Karlovac
[uredi] Visokoškolske ustanove
- Veleučilište u Karlovcu
[uredi] Kultura
Karlovac je u prošlosti bio poznat i kao jedan od kulturno najrodoljubivijih gradova u Hrvatskoj, o čemu svjedoče najstarija hrvatska glazbena škola, Prvo hrvatsko pjevačko društvo "Zora", te jedna od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku.
Središnja kulturna institucija u gradu danas je Gradsko kazalište "Zorin dom", s bogatim dramskim, glazbenim i likovnim programom tijekom godine.
Gradski muzej Karlovac kao jedina lokalna muzejska ustanva definira svoje djelovanje u najširem mogućem opsegu nastojeći obuhvatiti sve aspekte pripadnog prirodno-kulturno-povijesnog krajolika. Svoj rad Gradski muzej ostvaruje kroz sljedeće odjele: - Prirodoslovni odjel - Arheološki odjel - Etnološki odjel - Kulturno-povijesni odjel - Povijesni odjel - Galerija “Vjekoslav Karas”
Djelatnost muzeja odvija se na sljedećim lokacijama: u zgradi na Strossmayerovom trgu 7, Galeriji “Vjekoslav Karas” u Šestićevoj ulici, u prostorima Branič kule na Starom gradu Dubovcu i u rodnoj kući obitelji Ribar u Vukmaniću.
U Karlovcu je i sjedište Gornjokarlovačke eparhije (pravoslavnog ekvivalenta biskupiji) Srpske pravoslavne crkve.
U Karlovcu se nalazi i Središnja nacionalna knjižnica Slovenaca u RH.
- Gradsko kazaliste Zorin Dom
- Muzeji i galerije
- Gradska knjiznica Ivan Goran Kovacic
- Glazbena skola
- Kulturni amaterizam
[uredi] Sport
Iako veličinom relativno malen, Karlovac je uvijek slovio za izrazito sportski grad, te je bio domaćin/suorganizator iznimno velikih međunarodnih sportskih događaja:
- Svjetsko prvenstvo u košarci 1970. godine.
- Europsko prvenstvo u košarci 1975. godine.
- Univerzijada 1987. godine.
- Svjetsko rukometno prvenstvo za žene 2003. godine.
U razdoblju između 1959. i 1974. godine, Karlovac je bio poznat i kao "grad košarke". U gradu je gostovala i odabrana selekcija NBA lige, s tadašnjim velikim zvijezdama poput Bill Russella.
Danas su nositelji gradskog sportskog života:
- Odbojkaški klub Karlovac (prvoligaš, u posljednje vrijeme redovit sudionik europskih kupova)
- Hrvatski rukometni klub Karlovac (prvoligaš)
- Baseball klub Kelteks (osvajač europskog Kupa CEB 2006. godine)
Od pojedinaca, svakako treba istaknuti mladu tenisačicu Indire Akiki, jednu od najtalentiranijih hrvatskih tenisačica, prošlogodišnju polufinalisticu Orange Bowla u kategoriji do 14 godina. Odlične rezultate postižu i veslači, te natjecatelji u različitim borilačkim sportovima.
U gradu djeluje i klub hokeja na ledu "Karlovac".
[uredi] Gradovi pobratimi/prijatelji/suradnici
Kansas City , program "twinninga" Projekta reforme lokalne samouprave iz 2004., Akcija o partnerstvu iz 2004. (pobratimstvo je još iz 1980-ih) [1]
[uredi] Vanjske poveznice
- Grad Karlovac
- Plan grada Karlovca - CroMaps navigator
- Karlovac online - neslužbene stranice
- Gornjokarlovačka eparhija SPC
Nedovršeni članak o gradu u Hrvatskoj: Karlovac treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Gradovi i općine Karlovačke županije |
Gradovi
Duga Resa | Karlovac | Ogulin | Ozalj | Slunj Općine Barilović | Bosiljevo | Cetingrad | Draganić | Generalski Stol | Josipdol | Kamanje | Krnjak | Lasinja | Netretić | Plaški | Rakovica | Ribnik | Saborsko | Tounj | Vojnić | Žakanje |
Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj |
Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija |