Transkripcija i transliteracija

Izvor: Wikipedija

Transkripcija je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se vodi računa o izgovoru. Također, transkribiraju se i imena s istog pisma, točnije u našem slučaju, latinice, kad posuđenice prolaze kroz fonološku, morfološku i značenjsku prilagodbu.


Transliteracija je prenošenje znakova iz jednog pisma u drugo, pri čemu se ne vodi računa o izgovoru, odnosno, prenosi se znak za znak.


Sadržaj

[uredi] Transkripcija i transliteracija japanskih/kineskih imena

U hrvatskoj je jezičnoj praksi fonetiziranje japanskih i kineskih imena.


Osnovna su pravila fonetiziranja japanskih imena (a vrijede i za većinu kineskih) sljedeća:

  • ch > ć
  • j > đ
  • sh > š
  • ts > c
  • w > v
  • y > y
  • z > c
  • q > č (najčešće, može i u kv)


Rōmaji transliteraciju koriste Englezi, a i Japanci, no u hrvatskom se njihovi antroponimi i toponimi fonetiziraju. Primjerice: cunami, džudo i džiju-džicu (ustaljeno je sa ), ninđa, samuraj, jakuza (a ne tsunami, judo, jiu-jitsu, ninja, samurai).

Zato i pišemo: Macuo Bašo, Sun-Cu, Lao-Ce, Čin Ši Huangdi, a ne Matsuo Basho, Sun Tzu, Lao Tzu, Qin Shin Huangdi.

Pīnyīn je službena metoda transliteracije kineskog jezika, no u hrvatskom također postoji praksa fonetiziranja. Primjer: Shànghǎi (bez dijakritičkih znakova: Shanghai) je Šangaj.

[uredi] Transkripcija i transliteracija arapskih imena

Postoji više propisanih standarda za transliteraciju arapskih imena, kao DIN 31635 ili ISO 233. Ipak u većini slučajeva, npr. u novinama ili knjigama, može se naći transkribirana inačica naziva, npr. sura aš-Šams / ash-shams (engleski) / asch-Schams (njemački) / asj-Sjams (nizozemski) / ach-chams (francuski).

Budući da je velik broj današnjih arapskih zemalja bio kolonijalni posjed nekih europskih zemalja, mnoge u transliteraciji arapskih imena koriste jezična pravila svojih bivših kolonizatora. Primjerice: Hicham El Guerrouj (francuska transliteracija) ili Omar Sharif (engleska transliteracija).

U hrvatskoj je jezičnoj praksi fonetiziranje arapskih imena.

[uredi] Transkripcija ćirilićnih imena

Također se fonetiziraju, a za ruska, bjeloruska i ukrajinska posebna slova vrijede ova pravila:

  • rus. Ё > e
  • bjelorus. Ё > jo
  • rus. Ы > y
  • rus. i ukr. Щ > šč
  • bjelorus. ў > ǔ
  • rus. i bjelorus. Э > ė
  • ukr. Ъ > ` (akut)
  • rus. Ю > ju
  • rus. Я > ja
  • ukr. И > y, i
  • ukr. ï > i, ji
  • bjelorus. i ukr. 1 > i
  • rus. e > e iza suglasnika, je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ


[uredi] Za ruski jezik

Аа Aa Бб Bb Вв Vv Гг Gg Дд Dd Ее (1) Ёё Ee Жж Žž Зз Zz Ии Ii Йй Jj
Кк Kk Лл Ll Мм Mm Нн Nn Оо Oo Пп Pp Рр Rr Сс Ss Тт t Уу Uu Фф Ff
Хх Hh Цц Cc Чч Čč Шш Šš Щщ Ščšč Ъъ (2) Ыы Yy Ьь (3) Ээ Ee Юю Ju ju Яя Ja ja

1) Kao „e” iza suglasnika, kao je na početku riječi, iza samoglasnika i iza Ь i Ъ

2) Tvrdi znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao tvrdog.

3) Meki znak, ne izgovara se, koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog.