Diopsid
Izvor: Wikipedija
Diopsid | |
---|---|
![]() |
|
Opće značajke | |
Kategorija | Mineral |
Grupa | inosilikati, pirokseni, klinopirokseni |
Kemijska formula | MgCaSi2O6 |
Identifikacija | |
Boja | bezbojan, bijel, plavkast, blijedo zelen, žućkasto do zelenskasto smeđ; ako ima više Fe - jače je obojen; |
Habitus | kratkoprizmatični, rjeđe tabularni kristali; tipični osmerostrani presjeci |
Kristalni sustav i klasa | monoklinski; 2/m |
Kalavost | lučenje je jače izraženo od kalavosti - po {110} |
Lom | neravan |
Tvrdoća | 5-6 |
Sjaj | staklast |
Indeks loma svjetlosti | nα=1.663 - 1.699, nβ=1.671 - 1.705 i nγ=1.693 - 1.728; raste s povećanjem količine Fe |
Pleokroizam | |
Ogreb | bijeli |
Specifična gustoća | ~ 3.3 |
Talište | |
Topivost | |
Prozirnost | prozirni do poluprozirni |
Dolazi uz minerale | grosular, andradit, fluorit, dolomit, klorit, vezuvijan, flogopit, aktinolit, olivin, kalcit, a ima ga i u Fe-meteoritima |
Ostalo | česti sraslaci - dvojci po {100}; ponekad fluoresciraju; neki uzorci mogu imati inkluzije koje mogu stvoriti efekt mačjeg oka ako ih pravilno izbrusimo; |
Diopsid je mineral iz grupe monoklinskih piroksena, s kemijskom formulom MgCaSi2O6. Zajedno s augitom i hedenbergitom (FeCaSi2O6) tvori kompletnu seriju čvrstih otopina, a djelomičnu seriju tvori s ortopiroksenom i pigeonitom. Tvori tipične sivozelene prizmatične kristale u monoklinskom sustavu. Ima dva sustava kalavosti pod kutevima od 87°i 93°, tipične za piroksensku seriju. Tvrdoća mu iznosi 5-6, a gustoća 3.3 - 3.5. Transparentan je ili polutransparentan s indeksom loma nα=1.663 - 1.699, nβ=1.671 - 1.705 i nγ=1.693 - 1.728. Optički kut je 58° do 63°.
Diopsidi koji se mogu koristiti kao dragulju mogu se naći u dva oblika: crni diopsid i krom-diopsid (koji u sebi sadrži krom koji mu daje žarko zelenu boju). Krom-diopsid je relativno mekan (tvrdoća 5.5-6.5) i lako ga je zagrebati. (Mohsova skala tvrdoće ne pokazuje ni rasteznu čvrstoću, ni otpor na lomove.)
Sadržaj |
[uredi] Ležišta i nalazišta
Diopsid se može naći u ultramafitnim magmatskim stijenama (kimberliti i peridotiti), a diopsidom bogat augit čest je u mafitnim stijenama, kao što su olivinski bazalti i andeziti. Diopsida također ima u različitim metamorfnim stijenama, kao što su metamorfozirani skarnovi, razvijeni iz dolomita bogatih silicijem. Važan je mineral Zemljina plašta, a čest je u peridototnim ksenolitima unutar kimberlita i alkalijskih bazalta. Ima ga u željezom bogatim meteoritima.
Dolazi uz minerale kao što su neki granati, fluorit, dolomit, klorit, vezuvijan, flogopit, aktinolit, olivin, kalcit.
Krom-diopsid ((Ca,Na,Mg,Fe,Cr)2(Si,Al)2O6) čest je sastojak peridotitnih ksenolit, a raspršena zrna pronađena su u kimberlitnim žilama, i kao takva su dobar indikator za dijamante.
Poznata nalazišta diosida su u Kanadi, JAR-u, Rusiji te na mnogim drugim lokacijama u svijetu.
[uredi] Postanak i izmjene
Pri relativno visokim temperaturama, postoji praznina u serijskom nizu između diopsida i pigeonita, a pri nižim temperaurama, između diopsida i ortopiroksena. Odnos kalcij/(kalcij+magnezij+željezo) u diopsidu koji je nastao uz jedan od ova druga dva prioksena djelomično je osjetljiv na temperature iznad 900°C, pa je struktura diopsida iz peridotitnih ksenolita važna u rekonstrukciji temperatura iz Zemljina plašta.
Ovi pirokseni mogu prijeći u amfibole. Procesom uralitizacije, koji počinje najprije na rubovima, ako na njega djeluju hidroterme, diopsid (i hedenbergit) prelazi u kloriti i serpentine, a uz njih se mogu razviti i drugi minerali (pr. epidot). Takvu pojavu nazivamo retrogradna metamorfoza.
[uredi] Porijeklo imena
Diopsid je prvi put opisan oko 1800. godine, a ime mu dolazi od grčkih riječi dis, "dvije vrste" ili "dvostruk" te opsis, "mišljenje" ili "pojava", u skladu s dva načina orjentacije njegove vertikalne prizme.
Plavi varijetet diosida nazivamo violan.
[uredi] Vidi još:
[uredi] Vanjske poveznice
- Hurlbut, Cornelius S.; Klein, Cornelis, 1985, Manual of Mineralogy, 20th ed., Wiley, pp 403-404, ISBN 0-471-80580-7 ((en))
- Diopsid - Mindat.org ((en))
- Chromian diopside - Mindat.org - nalazišta ((en))
- Webmineral ((en))
- Mineral galleries ((en))
- Handbook of Mineralogy, Mineral Data Publishing, 2001, Diopside PDF ((en))