Razgovor:Genocid
Izvor: Wikipedija
[uredi] Bleiburg, četnički pokolji, Jasenovac…
Naveo sam u članku da postoje žestoke polemike o tome da li je u ovim slučajevima počinjen genocid ili ne; a da i ne spominjemo suvremena događanja u post-jugoslavenskim ratovima. Postavljam ovdje Podnaslov, te poveznicu na stranici članka, za moguću diskusiju o tom pitanju. Trenutno se suzdržavam od vlastitog suda.--Fausto 14:28, 9. lipnja 2006. (CEST)
Ova debata me je privukla, jer istražujem bosanski i ruandski genocid, a zanima me i sam koncept genocida, koji je, nažalost, često zloupotrebljavan u razne svrhe, kao što je slučaj i sa Bleiburškim pokoljem, četničkim pokoljima i Jasenovcem. Dakle, prema pravnoj definiciji, žrtve genocida mogu biti samo nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine (dakle, permanentne i organske skupine), a za utvrdjivanje zločina genocida mora postojati namjera, da se takva skupina uništi u cijelosti ili djelimično; što znači da iza takvog zločina mora stajati genocidni režim (obično je u pitanju državni aparat ili grupe pojedinaca sa neke vrstom potpore režima, kao što su tzv. kolonijalni genocidi). Prema tome, masovna ubijanja Srba kao pripadnika etničke i vjerske skupine u vrijeme NDH možemo označiti kao genocid, dok su žrtve Bleiburškog i drugih poslijeratnih pokolja masovno ubijani pripadnici tzv. kvislinških oružanih snaga (t.j. pripadnici slovenske bijele garde i ustaškog pokreta, domobrani, četnici...) od strane komunističkog režima; dakle, te skupine su eksterminirane kao politički odnosno režimski neprijatelji, a ne kao pripadnici slovenske, hrvatske, muslimanske, srpske... etničke grupe. Zato prem pravnoj definiciji, Bleiburški pokolj ne konstituira genocida, ali prema raznim sociološkim ili politološkim definicijama, koje uključuju i ubijanje političkih i društvenih grupa (t.j. politička opozicija, hendikepirani, obrazovani, homoseksualci, žene, muškarci, djeca...) možemo ga svrstati medju tzv. političke genocide ili politicide. "Čisti" oblici genocida ili politicida rijetki su, a obično dolazi do neke vrste kombinacije (npr. u Jasenovcu je izvršen genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima, a ujedno i politicid nad hrvatskim anti-fašistima), ili dolazi do selekcije odredjenih pod-skupina u okviru implementacije genocida (npr. u Srebrenici su pobijeni muškarci u starosti 15-65 godina, masovna silovanja su genocidna metoda, koja skoro isključivo targetiraju žensku populaciju u nekoj etničkoj skupini). Četnički pokolji u 2.svj.ratu ostaju najteže pitanje, da li je počinjen genocid, pošto su njihove žrtve bile etničke odnosno vjerske skupine (hrvatsko i muslimansko stanovništvo). Bez sumnje, četnički pokolji konstituiraju "etničko čiščenje" (pojednostavljeno: razlika izmedju genocida i etničkog čiščenja je u tome, da je cilj prvoga uništenje skupine kao takve, dok je cilj drugoga etnički "čist" teritorij), koje se može u odredjenim okolnostima pretvoriti u genocid. Ali bitan genocidni faktor, koji četničkim pokoljima nedostaje, je postojanje organizirane "infrastrukture" za implementaciju genocida, t.j. državnog aparata, koji bi stajao iza genocidnih poduhvata četničkih formacija.
Ako ukratko sumiram: genocid je počinjen nad Srbima sa strane NDH; prema pravnoj definiciji Bleiburški pokolj ne konstituira genocida, ali prema sociloškim i politološkim definicijama možemo ga svrstati medju političke genocide; četničke pokolje u 2.svj.ratu možemo označiti kao etničko čiščenje, a ne kao genocid.