Portal:Fizika
Izvor: Wikipedija
Fizika na hrvatskoj wikipediji
Fizika (grčki phusis, fysis: priroda) je znanost koja proučava prirodu u sveobuhvatnom smislu. Fizičari proučavaju biće, ponašanje i interakcije materije i energije u prostoru i vremenu, i takve pojave se nazivaju fizikalne pojave. Fizikalne teorije se najčešće izražavaju kao matematičke relacije. Osnovne pojave se nazivaju fizikalnim zakonima ili zakonima fizike. Međutim, i oni su samo provizorni kao i sve druge znanstvene teorije.
Izdvojeni članakuredi
Od davnina su ljudi pokušavali pojmiti ponašanje i osobine materije, zašto objekti padaju na zemlju kada izgube oslonac, zašto različiti materijali imaju različite osobine, i slično.
Tajnovita je bila i priroda svemira, kao na primjer oblik Zemlje, ponašanje i kretanje Sunca i Mjeseca.
Mnoštvo teorija je pokušavalo objasniti te pojave, no većina od njih na pogrešan način, jer nikada nisu bile potvrđene pokusom. Ipak postojalo je nekoliko izuzetaka, kao na primjer Arhimed koji je izveo nekoliko značajnih i točnih zakona mehanike i hidrostatike. Tijekom kasnog 16. stoljeća, Galileo Galilei je uveo pokuse kao način testiranja fizikalnih teorija i on je uspješno formulirao i pokusima potvrdio nekoliko zakona dinamike kao što je zakon o tromosti.
1687.g., Isaac Newton je objavio Principia Mathematica, u kojoj je detaljno izložio dva zakona gibanja, na kojim počiva klasična mehanika; i Newtonov zakon gravitacije, koji opisuje osnovnu silu gravitacije. Obje ove teorije su se slagale s izvršenim pokusima. Klasičnoj mehanici su takođe značajno doprinijeli Joseph-Louis de Lagrange, William Rowan Hamilton, i drugi, koji su otkrili nove formulacije, principe i rezultate. Zakon gravitacije je potakao i razvoj astrofizike, koji opisuje astronomske pojave fizikalnim teorijama.
1895, Roentgen je otkrio X-zrake, koje su bile elektromagnetsko zračenje visoke frekvencije. Radioaktivnost je otkrio 1896 Henri Becquerel, a dalje su je proučavali Pierre i Marie Curie i drugi. Ovo je postavilo temelje polju nuklearne fizike. 1897, Joseph John Thomson je otkrio elektron, osnovnu česticu nosioca električnog naboja. 1904, predložio je prvi model atoma. (Postojanje atoma datira još u 1808 kada ga je predložio John Dalton.) 1905, Albert Einstein je uobličio teoriju relativiteta, ujedinjavajući prostor i vrijeme u jedinstven entitet. 1911, Ernest Rutherford je iz pokusa o rasipanju izveo postojanje kompaktne atomskoe jezgre, s pozitivno naelektriziranim jedinicama protonima. Neutroni, neutralno naelektrizirane čestice je 1932 otkrio James Chadwick. Početkom 1900, Max Planck, Albert Einstein, Niels Bohr, i drugi su razvili kvantne teorije da bi objasnili anomalije u eksperimentalnim rezultatima, te su u tada uveli pojam diskretnih energetskih nivoa...Pročitaj cijeli članak
Izabrani fizičaruredi
Alesandro Giuseppe Antonio Anastasio Volta (Como, 18. veljače 1745. - Como, 5. ožujak 1827.), talijanski fizičar, jedan od osnivača elektrostatike.
Volta se rodio i školovao u talijanskom gradu Como. Voltini roditelji, Filippo Volta i Maria Maddalena su ga poslali na školovanje u isusovačku školu s ciljem da postane odvjetnik. Međutim, mladi Volta se više zanimao za električne pojave, pa je tako još kao mladi student napisao pjesmu na latinskom "De vi attractiva ignis electrici ac phaenomenis inde pendentibus", u kojoj je opisao svoje oduševljenje električnim pojavama. 1774. godine je postao profesor fizike u svojem rodnom gradu, a 1779. godine imenovan je profesorom na Sveučilištu u Pavia. 1791. godine bio je primljen za člana na Royal Society Club u Londonu. 1794. godine se oženio Teresom Pelegrini, kćerkom grofa Ludovica Pelegrini. Volta je vršio mnogo pokusa, pa je tako 1775. godine izradio "Elektrophor", napravu koja proizvodi statični elektricitet. 1776. i 1777. godine posvjećuje se kemiji plinova i otkriva plin metan...Pročitaj cijeli članak | Arhiva
Članciuredi
Fizikategorijeuredi
- Područja fizike: Astrofizika -- Atomska, molekularna i Optička fizika -- Dinamika fluida -- Fizika polimera -- Optika -- Teorija materijala -- Nuklearna fizika -- Fizika plazme
- Srodne znanosti: Astronomija i Astrofizika -- Biofizika -- Elektronika -- Elektrotehnika -- Inženjering -- Znanost o materijalima -- Matematička fizika -- Medicinska fizika
![]() |
||||||||||||||||||||||||||||
|