Ose

Izvor: Wikipedija


Osa-Polistes dominulus
Osa-Polistes dominulus

Ljudi osu nerijetko zamijenjuju za pčelu. Ose su srednje veliki opnokrilci najčešće crno žute boje. Imaju vitko i glatko tijelo, a usni organi su im preobraženi za lizanje i griženje. Za razliku od pčele osa ima drugačiji žalac kojim može ubosti i nekoliko puta.

Sadržaj

[uredi] Stanište

Nastambe ose grade na drveću, zapuštenim kućama i barakama, pijesku, na stabiljkama biljaka i rijetko ih pune medom. U takve nastambe obično nose pljen poput gusjenica, pauka, pčela i ostalih kukaca koje uspiju uhvatiti. Društvene ose grade gnijezda od sažvakanog drveća koje je nakon njihove prerade nalik na papir. Iz tog materijala nalik na papir grade šesterokutne stanice koje spajaju u saće. Ukoliko naprave više redova takvog saća sve zajedno omataju lisnatom ovojnicom dok samo s donje strane ostavljaju mali otvor za ulaz. Ženka ose koja preživi zimu ispod kamenja, mahovine i sl. u proljeće osniva osinjak. Njezini potomci kasnije grade i proširuju osinjak u kom hrane ličinke. Tijekom ljeta javljaju se i nešto veće radilice koje nose neoplođena jajašca iz kojih se kasnije rađaju mužjaci.

[uredi] Prehrana osa

Ličinke ose hrane se sažvakanim kukcima. Ose se hrane slatkim tvarima pa i medom kojeg nerijetko kradu iz slabijih pčelinjih zajednica u koje uspiju ući. U južnijim toplijim krajevima ose žive u zajednicama koje se zimi ne raspadaju, već imaju trajne nastambe - osinjake. Ose koje žive u tim krajevima roje se (dijele) poput naše pčele medarice.

[uredi] Žalac i ubod

Žalac ose
Žalac ose

Za razliku od pčele osa ima drugačiji žalac kojim može ubosti i nekoliko puta. Žalac ose potpuno gladak je poput igle. Ubod ose može biti bolan, a zbog veće količine ispušteog otrova mgu se javiti i alergijske reakcije. Osobe alergične na ubod ose trebaju mjesto uboda tretirati čistom vodom i što prije se javiti najbližem lječniku zbog stručne pomoći.

[uredi] Vrste osa

Porodica Vespidae - ose. Neke vrste osa:

  • Polistes gallicus (galska osa) - gradi male osinjake od jednog otvorenog sata na tavanima, pod crjepovima, ispod kamena i sličnim zaštićenim mjestima.
  • Dolichovespula silvestris (šumska osa) -
  • Paravespula vulgaris (obična osa) - gradi velika gnijezda, slična stršljenovim, ali ispod zemlje.

[uredi] Uništavanje osinjaka i osa

Ukoliko se javi potreba ose i osinjak lako se mogu odstraniti. Preventivno uništavanje osa ukoliko se jave u većem broju odnosi se na pronalazak i spaljivanje mogućih gnjezda ili preventivnim mamcima. U plastičnu jedno ili dvolitrenu bocu ulijemo mješavinu jabučnog soka, octa ili pive. Ose namamljene lakom hranom ući u bocu iz koje ne mogu izaći i utopiti se.

[uredi] Reference

  • I.Matoničkin, I.Habdija, B.Primc-Habdija (1999.): Beskralješnjaci. Školska knjiga, Zagreb.
  • Pčelarstvo online

[uredi] Poveznice

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:


Nedovršeni članak Ose koji govori o životinjama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.