Razgovor:Andrija Hebrang (otac)
Izvor: Wikipedija
Zašto se članak zove »Andrija Hebrang (otac)«? Koliko je meni poznato, on nije otac Andrije Hebranga koji je bio ministar u hrvatskoj vladi. Ili se varam?--Donatus 21:48, 2. siječanj 2007. (CET)
- Što se toga tiče, varaš se, ali i ja mislim da naslov nije baš najsretniji. Ovako ispada da se oko radiologa "Andrije Hebranga" vrti cijeli svijet (pa je članak o njegovu ocu, naslovljen s "otac"). Mada ne znam kako bi to čovjek bolje nazvao. Ako bi se članci nazvali Andrija Hebrang (komunist) i Andrija Hebrang (hadezeovac) onda bi se učinila jedna, po meni, grozna greška. Poznato je da se i simpatizeri, a ne samo članovi HDZ-a, nazivaju hadezeovcima. Analogno, pojam "komunist" može označavati člana neke KP (bilo koje), simpatizera iste, simpatizera komunističke ideje, ideologa komunističke ideje, protivnika neke (ili nekih) KP-a, a simpatizera ili ideologa komunističke ideje itd. Kadšto je član neke KP (kao i HDZ-a ili koje druge stranke) samo oportunist, a ne pobornik neke ideje što dodatno komplicira stvari. Brunislav 09:35, 3. siječanj 2007. (CET)
Na Alexandre Dumas, otac i sin već je tako napravljeno, a mogli bi napraviti kao i kod Johann Strauß, st. i ml. Duh Svemira 09:50, 3. siječanj 2007. (CET)
- A ni tamo nije baš najsretnije. Što učiniti ako negdje postoje tri osobe u rodbinskim odnosima? Ili više njih. A sve imaju isto ime.Brunislav 10:49, 3. siječanj 2007. (CET)
[uredi] "Komunistički sustav" i žrtvovanje
Malo sam preoblikovao zadnju rečenicu. Naime, prvotna je ukazivala na to da je dotičnik nepobitno bio žrtva, što se kosi s ostatkom teksta iz kojega to ne proizlazi (a ta činjenica, objektivno, i nije utvrđena). Kako već u tekstu stoji da su jugoslavenske vlasti njegovu smrt proglasile samoubojstvom, onda je analogno potrebno tvrditi i da su ga hrvatske vlasti proglasile žrtvom. Ovo je, po meni, jednakopravan odnos prema objema vlastima i isticanja oba stava na jednak način. Kao što rekoh, nije poznato ni je li dotičnik kriv ili nije (s obzirom na zainteresiranost sovjetske strane i njegovih stavova, moguće je da je uistinu bio staljinist i da je radio za SSSR), nije poznato ni je li se uistinu ubio ili nije (ne postoji dokaz ni za jednu tvrdnju), pa stoga ne možemo govoriti je li žrtva ili nije.
Što se tiče korištenja pojma "komunistički sustav", treba ga potpuno izbaciti jer je neprimjeren. Taj pojam, koji je namjerno iskrivljen, prvotno od američki protukomunističkih vlasti za vremena progona komunista (doba mekkartizma), danas je, poput očitoga oksimorona "komunistička država" i sličnih, u širokoj (zlo)upotrebi u nas. Komunistički je sustav, tj. društvo, takvo društvo u kojem ne postoji država niti njezin represivni aparat, društvo u kojem ljudi žive u skladnim zajednicama, gdje nema novca niti bilo kakva kapitalistička sustava vrijednosti. Kako sve socijalističke države karakterizira kapitalistički sustav vrijednosti, a i sobzirom da su države ne zadovoljavaju osnovni uvjet postojanja komunizma - nepostojanje države - to taj sustav može biti samo socijalistički (socijalizam je grana kapitalizma na prijelazu u komunizam, a ne i komunizam sâm). Katkad se taj naziv opravdava činjenicom da je na vlasti stranka koja se naziva "Komunističkom partijom" (ili slično), no to je tek težak promašaj jer postoje zemlje u kojima su takve stranke na vlasti ili su na vlasti bile ili u njoj sudjeluju, a koje nisu, a neke nikad nisu ni bile, socijalističke. Primjeri takvih zemalja su sadašnja Moldavija (KP na vlasti), Cipar (KP stranka s najviše zastupnika u parlamentu), Španjolska (KP u koaliciji s vladajućim socijalistima), Portugal (KP i socijalisti s jedne i socijaldemokrati s druge strane se izmjenjuju na vlasti) itd. S druge strane, tom bi se logikom današnji sustav u Hrvatskoj trebalo umjesto kapitalizmom nazivati "hadezeovštinom" ili nekim sličnim suludim nazivom. No ipak, valja se pozvati na odluku Sabora i jasno je staviti u navodnike kako bi bilo jasno da je pojam "komunistički sustav" ovdje pogrešan, a ipak upotrijebljen.Brunislav 07:19, 4. siječanj 2007. (CET)
[uredi] nepreciznosti - A. Hebrang stariji
A.Hebrang nije smijenjen nego unaprijeđen 1944.U početku u snažnom usponu, zatim zbog koncepcijskog sukoba počinje njegov pad. Stavljen u kućni pritvor pa uhapšen puno prije rezolucije Informbiroa. Po stavovima najdalje od staljinizma. Nije boravio u SSSR-u kao većina iz vrha, pa je još manje vjerojatno da je bio Staljinov čovjek.Izazvao bijes Kardelja i Đilasa priključenjem Istre (Đ:"To mu je bio početak kraja"). Njegov istražitelj general udbe Mile Milatović napisao je knjigu - optužnicu, kojom se tvrdi da je A.Hebrang bio ustaški špijun. Drugi udbaš (bivši) ZvonkoIvanković Vonta uočio je neke netočnosti i shvatio neutemeljenost i lažnost optužbi, te dugogodišnje istraživanje objavio u knjizi "Hebrang" 1984., koja je jedina izdržala sve kušnje do sada. Premda je autor zatvoren, a knjigu prešućivana, prva na listi bestselera više od godinu dana. Na temelju nje dr Ivan Supek napisao roman "Krunski svjedok", a doprinijela je značajno rehabilitaciji ne samo A.Hebranga nego i drugih nevino optuženih i osuđenih, pa i supruge Olge Hebrang. Akademik Ljubo Boban ocijeno ju je na razini doktorske disertacije, uz ogroman osobni rizik autora. A. Hebrang nije živ dočekao suđenje. Beogradski autori koji su zastupali službenu verziju dali su dvije verzije samoubojstva(!), premda (navodno)u zatvoru - strogo kontroliranom prostoru. Bacanjem sumnje na prvog čovjeka NOB-a u Hrvatskoj obezvređuje se daleko najjači i najuspješniji antifašistički pokret na području bivše Jugoslavije i za dugi period iskrivljuje slika tog povijesnog razdoblja. JH