Razgovor:Srpskohrvatski jezik
Izvor: Wikipedija
Zar se članak ne bi trebao zvati "Hrvatskosrpski jezik"? Mislim da je u Hrvatskoj "srpskohrvatski" značilo ekavsku varijantu "hrvatskosrpskog", a "hrvatskosrpski" je bilo default ime. --Elephantus (razgovor) 19:02, 6. rujna 2005. (CEST)
- U svijetu je to poznatije kao srpskohrvatski, eventualno uz crticu (serbo-croate itd.). Hrvatski lingvisti nisu priznavali ni hrvatskosrpski ni ovo ni ono...osim toga, vidjet ćeš iz teksta kako je sve to teklo. Mir Harven 19:08, 6. rujna 2005. (CEST)
Sadržaj |
[uredi] "Oveštalost" srpskih jezikoslovnih predodžbi
Nije loša intervencija (s rogatim e) anonima 2** (možda da se ovdje postavi kao poveznica)- tipičan velikosrpski uradak. Ništa novo za upućene, no, eto: kako uopće može doći do ikakve snošljivosti kad se takva ideologija-patologija promovira na sveučilištima i akademskoj razini. To je, give or take, na nešto primitivniji način, jezičnonacionalni program ovdje: http://www.fil.bg.ac.yu/katedre/srpski/03.html i http://www.urc.bl.ac.yu/uni/filozofski/srpski.html Evo nama srpske renesanse i baroka. Čak je takav politički muljavac kao Prosperov Novak pošizio na to: http://www.vjesnik.com/html/2002/07/29/Clanak.asp?r=sta&c=1 Mir Harven 16:14, 8. listopada 2005. (CEST)
Nutarnja poveznica na suvislo izlaganje srpske jezične ideologije (prvi dio stranice): http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Srpskohrvatski_jezik&oldid=89532 Mir Harven 16:35, 8. listopada 2005. (CEST)
Nema srpskohrvatskog ili hrvatskosrpskog jezika. To su dva jezika i ne možete ih "gurati" zajedno kao jedan nakon svega što su Hrvati i Srbi napravili jedni drugima. mo'š ti pričat o toleranciji kol'ko 'oš ali toga nikad neće bit' jer će se uvijek nać' neki Hrvat kome je Srbin zakl'o tatu i neki Srbin kome je Hrvat zakl'o djeda itd. Hrvatski i srpski jezik zajedno znači gušenje nacionalnog identiteta i povratak komunističke Yuge, i obično to bude srpska prevlast, i to bi značilo još jedean rat pa ti zato pusti toleranciju na miru i sve kak' je. Budi sretan što se bar ne ratuje, to je najmanje što možeš tražiti ali najviše što možeš dobiti od dva naroda kao što smo mi i Srbi.
- upravu si. medjutim to je indirektno priznavanje da nije lingvistika u pitanju nego politika. logična konzekvencija toga je da se u hrvatskoj stvara neki jezik kao u "1984" od orwella...
- Ovaj tekst, iako mu je "poruka" realna (nema s-h jezika) u obrazložidbi te poruke nema veze s jezikoslovljem. Mir Harven 22:49, 31. listopada 2005. (CET)
[uredi] Speedy, Speedy..
Nemoj nabrzaka. Tvoja promjena znači: bio tamo neki s-h, koji se zbao "hrvatski ili srpski" u SRH, a s-h drugdje. Iako netko tako i može misliti, to nije stav većine hrvatskih lingvista. Ili-hrvatski ili srpski u SFRJ nije bio nikakav "s-h" u SFRJ, nego hrvatski jezik koji se zbog političke stvarnosti tako zvao (s "ili"). Nije došlo ni do kakvoga raspada jezične strukture i do stvaranja ili rođenja nekih novih jezika. Raspala se jedino iluzija. Kao da kažeš da je poslije fatamorgane došla zbilja, ili da je fatamorgana rodila zbilju. Nije, nego je samo iščezla. Mir Harven 19:01, 8. siječnja 2006. (CET)
- Sorry, gornji komentar je nabrzaka :-) No trebat ću tvoju pomoć da se stvar napiše kako valja. Jer rečenica koju sam zatekao: Srpskohrvatski jezik standardni je jezik koji je, po mišljenju nekih slavista, postojao od sredine 19. stoljeća do konca 20., kada se raspao na hrvatski, srpski i bošnjački, s potencijalnom daljnjom kristalizacijom crnogorskoga jezika. me prvi tren zgrozila.
- Jer bolesnim idejama nije mjesto na početku članaka na wikipediji nego u zapećku. No onda sam shvatio da ima smisla zmiju uloviti za rep i zgaziti joj glavu (figurativno govoreći :-) A problem je upravo to: neki slavisti su mišljenja da je taj jezik postojao. To što su ti slavisti u zabludi, treba objasniti članak. A da je taj jezik po Ustavu SFRJ postojao, također je činjenica. Praksa je naravno drugačija, no opet članak je tu da to pojasni.
- Članak kako si ga zamislio je dobra studija, ali mi trebamo koncizno objašnjenje, a niti jedno slovo bivšeg članka neće biti izgubljeno, samo namjeravam skratiti priču, da ne bismo imali efekt: "od šume se ne vidi drvo". Ponavljam, trebat će mi tvoja pomoć pri formuliranju kraćeg članka, pa kad završim, slobodno izaberi sretnije formulacije gdje ćeš za time vidjeti potrebe, no molio bih da se duljina članka drži pod kontrolom. Drago mi je vidjeti da su iskusni suradnici budnoga oka :-) SpeedyGonsales 19:39, 8. siječnja 2006. (CET)
-
- Nisam htio ništa mijenjati, no mislim sljedeće:
-
- 1. nepotrebno je išta mijenjati u samom tekstu i u "zaključku". Mislim da je jasno kako stvari stoje (bar za one koji nisu zaslijepljeni ili logički impotentni).
-
- 2. no, nužno je malo reformulirati samu definiciju na početku, prije tablica. Ta je definicija u izvornom obliku mogla sugerirati da je stvarno postojao neki s-h jezik, što se, eto "rascepio". Mir Harven 21:56, 8. siječnja 2006. (CET)
[uredi] Poveznice o tematici s-h
Ovo nije za samu stranicu, nego više za zabavu:
http://www.matica.hr/www/vijesti2www.nsf/AllWebDocs/okrugliStolGreenberg?OpenDocument
http://www.vjesnik.hr/html/2006/02/03/Clanak.asp?r=kul&c=1
http://www.jutarnji.hr/kultura_i_zivot/knjizevnost/c/art-2006,2,2,Greenberg_jezik,9569.jl Mir Harven 20:19, 3. veljače 2006. (CET)
[uredi] Plodovi veleumlja
Na stranici http://www.rasprog.com/html/8_0_e_recnik.html možete vidjeti e-inačicu od kojih 300 k leksema u srpskom rječniku koji je kondenzirani "Rečnik srpskohrvatskog narodnog i književnog jezika", izdanje SANU. Tu ima, realno, više hrvatskih nego srpskih riječi (vidio sam prvih 10-ak svezaka), i to nekritički (povijest, razgloba, anakronizam, općina, vlak,..). Rječnik je doista plod rada i truda (ekscerpirano je mnoštvo pisaca i novina), no, pitanje je-čemu ? Kojeg je to hibridnoga jezika rječnik ? Koje su to novine, sada, u kojima možemo naći riječi iz toga rječnika onako, uđuture ? Dobar primjer kako jezična (i ina) presizanja najviše "štetuju" samim presizateljima. Mir Harven 18:53, 16. veljače 2006. (CET)
[uredi] Šta tvrde neki hrvatski lingvisti... Hrvatski i srpski su jedan jezik
nešto što sam našao na netu. interesantno i vredi pročitati... http://www.slobodnadalmacija.hr/20060207/kultura01.asp
- Da, i ? Senzacionalistički naslov ne znači puno, pogotovo jer je u njem sadržan kaos: genetska i tipološka razina nisu isto (npr. nizozemski i njemački su genetski jedan jezik, a tipološki-ne). Zatim, tipologija nije prevažna, jer ne uključuje kompletan gramatički opis. I-Pranjković je ispao zbunjoza, kao i uvijek. U interviewu tvrdi nešto što je u suprotnosti s njegovim vlastitim tezama koji dan prije na "sjednici" o Greenbergu.
-
- meni je čisto interesantna činjenica da ja kao osoba koja govori srpski mogu da komuniciram sa vama koja govori hrvatski.
-
-
- Da. To je slično i s drugim jezicima-blizancima (malajski-indonežanski, hindi-urdu,..).Mir Harven 00:45, 8. ožujka 2006. (CET)
-
-
- da mogu da gledam hrvatsku televiziju i da čitam interesantne članke na hrvatskoj wikipediji. čak su mi prijatelji iz zagreba potvrdili, kad sam pre par godina putovao kroz hrvatsku, da oni mene bolje razumeju nego njihove zemljake iz dalmacije.
-
-
- O tom potom. Mir Harven 00:45, 8. ožujka 2006. (CET)
-
-
- činimi se da je diskusija o hrvatsko-srpsko-hrvatskim ili kako god jeziku više politički motivisana nego lingvistički: jedan narod, jedan jezik, jedna vera. to je ako se uzme hrvatski oslobodilački rat u obzir sasvim uredu. medjutim: ja nisam lingvista, a tek nisam srpski nacijonalista, ni jugonostalgičar. samo mi je ta cela diskusija malo protiv zdravog razuma jezika...
-
-
- Vidi o definiciji jezika u članku. Definicja jezika nije u području lingvistike, nego "politike" (društva i sl.)Mir Harven 00:45, 8. ožujka 2006. (CET)
-
-
- zato što sam rastao i studirao na nemačkom govornom područiju i živeo u austriji, švajcarskoj i nemačkoj video sam da oni isto imaju frapantne razlike. medjutim pekar u berlin neće da mi neda pogačicu ako naručim semmel umesto schrippe.
-
-
- ? Ovo je argument ? Mir Harven 00:45, 8. ožujka 2006. (CET)
-
-
- izmedju ostalog: jel postoji neka iztrazivanja sa hrvatske strane gde se pokazuje koliko su slični jezici a ne koliko su različiti?
-
-
- Da ne duljim: jel' se može prevesti (tako da bude vidljiva razlika u grafiji, pravopisu, sintaksi, leksiku, semantici,..) članak iz "Neue Zuericher Zeitung", tako da bude objavljen u "FAZ" ? I da razlike budu vidljive ? A jel' može članak iz "Politike", tako da bude objavljen u "Vjesniku" ? I da razlike budu vidljive ? Jel' može biti napisan udžbenik iz kemije (matematike, psihologije, biologije, sociologije,..) autora iz Njemačke, Austrije i Švicarske, a da tekst bude isti (tj. nerazlučiv glede jezika raznih autora) ? I jel' mogu to isto-napisati udžbenik iz kemije (...) autori iz Hrvatske i Srbije (izostavit ću BH, da ne petljam), na standardnim jezicima tih zemalja, a da u knjizi ne bude vidljivo što je odakle ? Što se tiče razlika, to je razjasnio Silić (citat u tekstu o s-h).Mir Harven 00:45, 8. ožujka 2006. (CET)
-
[uredi] Srpskohrvatski jezik je jedan !
Srpskohrvatski jezik je jedan!
Svako ko to ne vidi ne samo sto je nepismen vec iskreno receno i slep. Nazalost autor ovih internet stranica (o Hrvatskom jeziku kao zasebnoj tvorevini)se svojski potrudio da unese jeftine dnevno-politicke sadrzaje (sa dodacima vulgarnog nacionalizma) u ligvistiku koja je u poslednjem desetlecu postala eksponent najzescih nacionalnistickih okrsaja medju bivsim jugoslovenskim narodima. I dok se normalni civilizovani svet poput Nemaca i Austrijanaca (dve nezavisne drzave) se ponose sto govore istim jezikom ( da li uopste spominjati Spanjolski jezik i celu Juznu Ameriku) bez obzira na dijalekticke (drzvano-politicke) kulturoloske i socijalne razlike , oni bogate svoj govorni i pisani jezik i knjizevnost,(bez obzira da li pisac dolazi iz Buenos Aires,Cilea ili Madrida) dok dijalekticke razlike medju njima uzimaju kao primer bogatstva svoje kulturne bastine, pri tome cuvajuci upravo dijalekticke osobenosti za naredne generacije sto je duznost svakoga kome je stalo do svog maternjeg jezika.Naravno nikome nepada napamet da da daje revizionisticke izjave i da proglasava svoj maternji jezik stranim ! (samo zato sto u svom prefiksu jezik nema dovoljno jak nacionalni predznak) Nije mi jasno kako se usudjuje da izjavi da Srbi i Hrvati ne govore istim jezikom? Evo ja sam Hrvat koji upravo pise svojim maternjim jezikom. Pa svaka budala zna da je to oduvek sve bio isti jezik i da su razlicite varijante staroslovenskog glasa Jat napravile prvu razliku u dijalektima. Kod Hrvatske varijante (ijekavske) se taj glas pretvorio u IJE a kod srpske (ekavske) varijante u E...zna se sta se desilo sa dalmatinskim dijalektom i tako dalje... Samo zestoko oboleli nacionalisti pokusavaju u stilu Don Kihota protiv vetrenjaca, da iskrive faktografiju etimologije naseg zajednickog jezika. Hrvatski i Srpski ( pa i novopeceni Bosnjacki ) su DIJALEKTI JEDNOG JEZIKA , svidjalo se to ili ne hrvatsko-srpskim nacionalistima, ustasama, cetnicima i ostaloj bagri ! Iskreno
Damir iz Cacka =Srpski i hrvatski dva su jezika= Što se lukavi Srbine dičiš?Kad bih ja sve ove članke hrvatske Wikipedije išao prevesti na srpski,bilo bi milijune razlika.Znate li vi Srbi što je povijest(srpski:istorija),otok(ostrvo),ris(links),Švicarska(Švajcarska),učiti(da učim),funkcionira(funkcioniše)...--Jolo
Povest kao i ostala 2 izgovora su srpski (sve u svemu hrvatskoskrpski) a i ostale reči. Sve zavisi od kraja, a srpski (tj. hrvatskosrpski) postoji i u Hrvatskoj. I da te oslobodim piskaranja ja nisam Srbin :)
Opet Srbin koji se predstavlja Hrvatom govori o "dalmatinstvu"... Zna li on koje je to "dalmatinsko narječje" i postoji li to uopće? I oni mi idu govorit o hrvatskom jeziku. Kad im je to isto, neka otiđu jest u djelatnički restoran tvornice umjetnih gnjojiva u blagavaonicu, a na objedu možedu rezati iće nožem i vilicom (je li vam poznato da kuhari njeku hranu u pripravi strižu nožicama?), a prije toga neka pojedu juhu od rajčica žlicom. Kruh je obvezan dijel obroka. Prije obroka, trebaju poći u nuždnik (gdje su im zahodi) i rabiti milo i ručnik. Koncem svoje dnevne smjene neka obuju postole i otiđedu ća doma. Kubura 11:08, 12. lipnja 2006. (CEST)
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski nikad nije postojao kao legitimni jezik jednog naroda! To je umjetna mješavina svega i svačega! Razlike su drastične! Srbi govore bugarskosrpskim jezikom!