Portal:Likovna umjetnost/Izabrani članci

Izvor: Wikipedija

Nadrealizam (8. prosinca 2006. - 15. prosinca 2006.)

Giorgio de Chirico, Veliki metafizički automat

Nadrealizam je umjetnički pokret nastao u Parizu. Njezin manifest je sastavio pjesnik André Breton. Iako je kao pokret nastao tek 1924., nadrealizam se može već primijetiti i u talijanskoj metafizičkoj školi.

Metafizička škola je nastala u talijanskom gradu Ferrara 1917. godine. Nastao je iz susreta četvorice umjetnika: Giorgia de Chirica, Carla Carráa, Alberta Savinija i Filippa de Pisisa. Naredne godine joj se pridružuje i Giorgio Morandi. Grupa se 1920. raspada. Ti umjetnici sami sebe određuju kao metafizičare, to jest smatraju da vide onkraj stvarnosti. Njihova djela, čije značenje često ostaje tajanstveno, priopćavaju osjet nestvarnosti, iščekivanja neobičnog događaja, prizivaju tišinu i san. Što metafizičke slike čini tako "uznemirujućima"? Raspoloženje koje ih prožima - očaravajuće, a istodobno odbojno. Ništa od onoga što je naslikano nije onako kakvim se čini: predmeti se postavljaju jedan uz drugi bez logičkog smisla, a odnosi koji ih povezuju ostaju nepoznati. U tehničkom pogledu savršeno kao antičko slikarstvo, metafizičke slike ne teže tome da budu provokativno neugodne kao i dadaističke, već nas upozoravaju da nas i neživi predmeti mogu uvući u čarobni krug, u začaranu dimenziju.

Više ...




Mona Lisa (15. prosinca 2006. - 17. prosinca 2006.)

Mona Lisa

Mona Lisa ( 76,8 x 53 cm ), ulje na drvetu, (proljeće 1503 - ljeto 1505), muzej Louvre, Pariz, Leonardo da Vinci

Tradicionalno identificiranje nepotpisanog i nedatiranog portreta danas poznatog kao Lisa del Giocondo stavlja se osobi pod imenom Giorgio Vasari, čovjeku koji je bio važan biograf novovremenske povijesti umjetnosti iz 16. stoljeća. Činjenica je da je Leonardo da Vinci, po svom povratku u Firencu, dakle u godinama između 1500 i 1506, nacrtao jedan portret Lise del Giocondo, žene firentinskog trgovca Francesca del Gioconda. Dalje biograf ustanovljava, da Leonardo još i nakon četiri godine nije dovršio portret u potpunosti. Leonardo takoder nije nikada predao nedovršenu sliku svom poslodavcu Francescu del Giocondu, već je zadržava kod sebe. Kako jedino Vasari spominje ime Mona Lisa, mnogobrojni povjesničari sumnjaju u točnost imena i traže druge izvore. Tako se pretpostavlja da se radi o ljubavnici od Giuliana de' Medicija, neka Pacificia Brandano ili jedna od priležnica Charlesa d' Amboise, ili čak i Isabella d' Este, Markiza od Mantue. Neki istraživači idu tako daleko, da tvrde kako nije uopće postojao model, vec da je Leonardo naslikao idealnu ženu. Neki čak i primjećuju da Mona Lisa slici svom tvorcu (tj. njegovoj predodžbi samoportreta), da je sam sebe naslikao ... (Puno vjerojatnije u tom pogledu je teorija da je Leonardo portretirao svoju majku ...)

Više ...




Renesensa (17. prosinca 2006. - 3. veljače 2007.)

Dama s lasicom

Renesansa je razdoblje u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom. Vremenski se određuje od 14. stoljeća u Italiji do 16. stoljeća u ostatku Europe. Ona je jedan od najkrupnijih pokreta u kulturi zapadne Europe, koji je doveo do preokreta u znanosti, filozofiji, književnosti i likovnim umjetnostima. Italija je zemlja u kojoj je umjetnost renesanse našla svoj najviši izraz, jer je u njoj najprije došlo do razvoja gradova i gomilanja bogatstva u pojedinim gradanskim porodicama.

Usporedno s materijalnom, razvijala se i duhovna kultura koja se izrazila u sve većem interesu za antičku umjetnost. Nosioci te nove kulture bili su humanisti koji su kulturu usmjerenu prema čovjeku suprotstavljali skolastičkoj nauci i teologiji. Za talijanske humaniste središte univerzuma više nije bio Bog, nego čovjek, univerzalno obrazovani humanist, predstavnik novčane i intelektualne elite. Humanisti su skupljali i proučavali antičke rukopise, učili grčki i latinski jezik, istraživali ostatke antičke arhitekture i skulpture. Razvijena samosvijest i samopouzdanje omogućili su im da slobodno biraju uzore, koje nalaze u antici i prirodi, donose zaključke i da ih analitički obrađuju. Stvoreno je racionalno i znanstveno shvaćanje svijeta i ojačala je individualnost talijanskog i europskog građanina. Zasnovana na..




Mjesec 3

Eneja bježi iz goruće Troje

Barok je razdoblje u književnosti i umjetnosti koje je započelo nastupom reformacije sredinom 16. st. i završio smrću Luja XIV. poslije 1700. godine. To je pokret katoličke obnove (protureformacija). Barocco, port. golem biser nepravilna oblika, tvorevina bolesne školjke.

Luther i Calvin prekinuli su univerzalnost vjerskog osjećaja srednjeg vijeka. Svaki je čovjek sada trebao sam za sebe odlučiti koji mu je od mnogih novih propovjednika spasenje najbolje jamčio za sreću u budućem životu, i uskoro su se svi borili među sobom za prevlast nad dušama milijuna (katolici, luterani, kalvinisti, baptisti, anabaptisti i 20-ak drugih sekti). Za vrijeme tih raspravljanja nastalo je doba borbe kao što ga je svijet rijetko kada vidio (30-godišnji rat). Europa je pretvorena u bojno polje...

Više ... - Izabrani članci




Mjesec 4

MDegas

Impresionizam je umjetnički pokret u književnosti, glazbi i slikarstvu nastao potkraj 19. stoljeću u težnji da u umjetničko stvaranje unese osobna raspoloženja i dojmove s obzirom na formu izlaganja i izražaja. Zasniva se na realističkom i naturalističkom promatranju prirode.

Impresionizam u slikarstvu posljedica je zajedničkih zamisli nekih umjetnika u određenom trenutku francuske povijesti, kad je ukupno ozračje pogodovalo proširenju i uspostavi novog stila u slikarstvu. Prvi znakovi njegova pojavljivanja uočavaju se početkom 60-ih godina 19. stoljeća, ali zajednička svijest nije bila jasno izražena sve do razdoblja između 1867. i 1869. Pokretačka sila impresionizma bila je želja nekolicine umjetnika da slikarstvu pristupe na posve suprotan način od onoga koji je bio prihvaćen u službenim, nedodirljivim krugovima pariške institucije, Salona. Umjetnici koji su se veoma razlikovali po svojim osobnostima, dolazili su iz različitih škola, svaki posebno, i to prilično nagonski, krenuli putem novog stila. Teme, tehnike i umjetnički jezik njihovih djela bila su obilježja koja su impresionizam jasno izdvojila iz tradicionalnog svijeta akademske umjetnosti.

Potkraj 60-ih godina 19. stoljeća tri su umjetnika (Monet, Renoir i Pissarro) običavali odlaziti na obale rijeka Seine i Oise i ondje slikati prirodu. Nadasve ih je zanimao odraz svjetlosti u rijeci. Svoje su palete učinili svjetlijima i različite su sjene podijelili, nesvjesni da pritom mijenjaju teoriju komplementarnih boja.

Nema nekog osobitog datuma koji bi označio nastanak impresionističkog pokreta, iako je godina 1869. nesumnjivo bila značajna. Te su godine i Monet i Renoir naslikali La Grenouillère, kavanu na otvorenom i kupalište u blizini Bougivala. Ta se njihova djela danas smatraju prekretnicom ranog impresionizma...

Više ... - Izabrani članci




Mjesec 5

Michelangelov David rađen od 1500. to 1504., remek-djelo je kiparstva renesanse i jedno od Michelangelova dva najveća kiparska djela, zajedno s Pietom. Sám David drži titulu jednog od najprepoznatljivijih kiparskih djela na svijetu a postao je važnim simbolom ljudske snage i mladenačke ljepote. 5,17 metara visok mramorni kip portretira Biblijskog lika Kralja Davida u trenutku kad se još, kao mladić, sukobio s divom Golijatom. Postao je i simbol Florentinske republike, nezavisne države-grada s prijetnjama sa svih strana moćnijih neprijateljskih država. Dovršeni kip otkriven je 8. rujna 1504.

Povijest Michelangelovog kipa Davida prethodi njegovom stvaranju od 1500. to 1504., pa čak i do davne 1464. kada je veliki projekt zadan Agostinu di Ducciu, koji je uspio izraditi samo noge, stopala i prsa figure. In nepoznatih razloga, njegova veza s projektom prestala je nakon smrti njegova učitelja Donatella 1466. te je projekt prema dogovoru preuzeo Antonio Rossellino, no i njegov ugovor brzo je prekinut.

U međuvremenu, komad mramora iz Carrare u sjevernoj Italiji ostao je zapušten i izložen elementarnim nepogodama u vrtu radionice katedrale čak dvadeset pet godina. Kasnije je, nakon inventura radionice katedrale, odlučeno da se odabere kipar koji bi taj komad mramora pretvorio u dovršeno umjetničko djelo. Iako su mnogi dotada poznati umjetnici bili u izboru kao i Leonardo da Vinci, ipak je odabran tek dvadeset-šesto godišnji Michelangelo koji je uvjerio Operai da je zaslužio takav zadatak. Dodijeljen mu je i službeni ugovor o preuzimanju ovog izazovnog zadatka. Započeo je klesati kip u jutro u ponedjeljak 13. rujna, mjesec dana nakon što mu je dodijeljen ugovor. Na golemom kipu biblijskog heroja raditi će još nešto više od tri godine...

Više ... - Izabrani članci




Mjesec 6

Portal:Likovna umjetnost/Umjetnički smjer/06, 2007.




Mjesec 7

Portal:Likovna umjetnost/Umjetnički smjer/07, 2007.




Mjesec 8

Portal:Likovna umjetnost/Umjetnički smjer/08, 2007.




Mjesec 9

Portal:Likovna umjetnost/Umjetnički smjer/09, 2007.




Mjesec 10

Portal:Likovna umjetnost/Umjetnički smjer/10, 2007.




Mjesec 11

Portal:Likovna umjetnost/Umjetnički smjer/11, 2007.




Mjesec 12

Portal:Likovna umjetnost/Umjetnički smjer/12, 2007.