Cakchiquel
Izvor: Wikipedija
Cakchiquel (izgovor kakčikel; isto i Kakchiquel, Kaqchikel).- Stari civilizirani indijanski narod porodice Mayan, nastanjen još u vremenima Popol Vuha na području današnje Gvatemale. Povijest i kultura Kakčikela slična je onoj njihovih susjeda Quiché Indijanaca o kojima znamo prema starim rukopisima kao što su Popol Vuh i Rukopisima Kakčikela iz Tecpán-Atitlána. Prastari narodi što su živjeli u predjelima koje danas naseljavaju Kiče i Kakčikeli, živjeli su i Zacahá (današnja Salcahá), Lamac (njihovo ime znači 'zmija' ), Balamihá (današnja Balamyá), Uchabahá (u području Sacapulasa), Tuhalhá (Sacapulas), Tziquinahá i drugi, koji se vjerojatno u kasnijem periodima pretopiše u Kakčikele, Kiče, i možda druge srodne Mayanske narode. Kakčikeli su svoje ime dobili, kako kaže Popol Vuh' predaja tako što su u vrijeme, prije nego što je još došlo sunce, ukrali vatru plemenu Kiče koja je bila prekrivena dimom, njihovo ime navodno znači 'vatra upaljena /dobijena/ iz drveta trenjem', što bi objašnjavalo kako su u ta vremena Indijanci pravili vatru pomoću dva komada drveta. Jedan bi se komad pridržavao nogama na tlu, a drugi bi se brzo okretao rukama. –Narodi Kiče i

Kakčikel tokom povijesti nisu bili u dobrim odnosima, među njima vladao je vječiti rat. Kiće plemena, njih tri (Quiché, Tamub i Ilocab), bijahu savez koji je vodio ekspanzivnu politiku prema ostalim susjednim plemenima, i nastojali su ovladati njima. Takva situacija vladala je i
dolaskom prvih Španjolaca. Vjerojatno ogorčeni na Kiče-osvajače oni su 1524. prijateljski dočekali Španjolce. –Gradovi Kakčikela bijahu kamene strukture, poput ostalih majanskih, a glavno središte Iximché. –U prošlosti glavni simbol Kakčikela bio je ‘zotzil’ šišmiš, pa se i vladarska kuća Kakčikela nazivala Zotzila-ha (odnosno ‘kuća zotzila, ili ‘kuća slijeph miševa ; zotzil je slijepi miš, ha je kuća’. Vođa ove kuće nosio je titulu Ahpozotzil 'vođa ili gospodar slijeph miševa'. -Anali Kakčikela spominju godinu 1470., kao godinu utemeljenja toga grada koji će Španjolci prozvati Santiago, i biti će prvi glavni grad Gvatemale. Utemelji ga je Alvarado 25 srpnja 1524.
[uredi] Kakčikeli danas
Kakčikeli danas, kao i u stara vremena žive od poljodjelstva, kukuruz je naravno glavna kultura . Njihova religija i kultura danas je mješavina španjolskih i majanskih elemenata. Jezici Kakčikela (ima ih 9) i municipios (municipij) ono je po čemu sebe identificiraju. Svaka ova zajednica ima vlastitu političku i religioznu hijerarhiju, lokalne običaje i svece-zaštitnike. Ime njihovog glavnog boga (u prošlostibilo je Tzotzihá Chimalcan (izg. Cociha-čimalkan). Ženidba ili udaja van vlastitog municipiosa smatra se nepristojnom. Poznatija sela su im Santa Catarina Palopó i Panajachel. Kao i u večine Mayan naroda osobena ženska nošnja je bezrukavni huipil, vrsta bluze, kod Kakčikela izrađena od crvenog pamuka, sa geometrijskim dizajnima. Horizontalne cik-cak linije na Cakchiquel-huipilu predstavljaju ‘pernatu zmiju’.