Benzen

Izvor: Wikipedija

Struktura benzena
Struktura benzena

Benzen je aromatski ugljikovodik. Empirijska formula mu je C6H6.

Znanstvenici su dugo pokušavali odrediti strukturnu formulu. Njemački kemičar Friedrich August Kekulé von Stradonitz to je postigao tako da je naizmjenice postavio jednostruke i dvostruke veze između atoma ugljika.

Može se crtati i s jednostrukom vezom između atoma ugljika i kružnicom unutar šesterokuta što se naziva benzenov prsten. Svi aromatski ugljikovodici imaju jedan ili više benzenovih prstenova.

[uredi] Dobivanje

  • Frakcionom destilacijom katrana kamenog ugljena
  • Sintezom tri molekule etina (C2H2)

[uredi] Svojstva

Benzen je bezbojna tekućina, jakog mirisa. Vrije na 80 °C. Skrućuje se u bijelu kristalnu tvar. U vodi se ne otapa ali se otapa u organskim otapalima.

Benzen otapa masti i ulja, smole i boje.

Benzenove pare su veoma otrovne i uzrokuju leukemiju. Proizvodi dobiveni iz benzena nisu otrovni kao benzen.

Lako je zapaljiv. Zapaljen gori čađavim plamenom.

2C6H6 + 15O2 → 12CO2 + 6H2O

Zbog postojanja jednostrukih i dvostrukih veza stupa u reakcije adicije i supstitucije.

Supstitucija:

C6H6 + Br2 → C6H5Br + HBr

Adicija:

C6H6 + 3Cl2 → C6H6Cl6

[uredi] Upotreba

Koristi se kao otapalo, zatim za proizvodnju lijekova, boja, lakova, plastičnih masa, eksploziva, sredstava za pranje, insekticida