Pehar (zviježđe)

Izvor: Wikipedija

Pehar (lat.:Crater)
Crater
klikni za veću sliku
Kratica Crt
Genitiv Crateris
Simbolizira: pehar
Rektascenzija 11 h
Deklinacija −15°
Površina 282 sq. deg. (rang: 53.)
Broj zvijezda
sjajnijih od m = 3
0
Najsjanija zvijezda δ Crt
(Priv. mag. 3.57)
Meteorski pljuskovi
  • Eta Crateridi
Susjedna
zviježđa
Vidljivo u rasponu zemljopisnih širina: +65° i −90°
U najboljem položaju za promatranje u 21h je u mjesecu April.

Pehar (Latinski pehar) je jedno od 88 modernih zviježđa. Zviježđe je uveo još starogrčki astronom Ptolomej. Zviježđe predstavlja pehar boga Apolona.

Sadržaj

[uredi] Zvijezde

Zviježđe nema zvijezda sjajnijih od 4. magnitude.

Slika:Usklicnik.gif    Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.


[uredi] Odabrane zvijezde

γ Crateris je bliska binarna zvijezda, udaljena od Zemlje oko 84 ly. Sjajnija zvijezda ima prividnio sjaj 4.08m, a slabija komponenta (udaljena na nebu oko 52") 9.6m.

R Crateris je polupravilna promjenjiva tipa SRb, spektralnog tipa M7. Prividni sjaj joj se minjenja između 9.8m i 11.2m u periodu od 160 dana.

SZ Crateris (Gliese 425, Abtova zvijezda) je zvijezda sjaja 8.1m. Nalazi se relativno blizu Zemlje - na oko 44 ly.

Slika:Usklicnik.gif    Ovaj dio članka je nedovršen ili treba nadopune. Pomozite Wikipediji i dopunite ga.

[uredi] Najznačajniji objekti dubokog svemira

NGC 3511 je spiralna galaktika tipa SBbc, sa slabo izraženom prečkom, Zemlji okrenuta svojim rubom. Pripada galaktičkom skupu Abell 1060. Prividni sjaj galaktike je 12m, a kutne dimenzije su joj 4' × 1'.

NGC 3887 je prečkasta spiralna galaktika, tipa SBc, magnitude 11, kutnog promjera od 3.5'.

NGC 3981 je spiralna galaktika sa dva široka spiralna kraka, tipa SBbc. Njen sjaj je 12m, a kutni promjer 3'. Ovu je galakstiku otkrio William Herschel 1785. Godine.

[uredi] Mitologija

U grčkoj mitologiji, gavran služi bogu Apolonu, koji je šalje po vodu. Vrana je bila lijena, pa je putovala vrlo polako, kad je zagrabila vodu, u pehar je zagrabila i vodenu zmiju koju je planirana odnijeti apolonu u znak isprike. Prema mitu, Apolon se na to jako naljutio, te je bijesno na nebo bacio i Gavrana i vodenu zmiju i pehar.

Porijeklo priče je vjerojatno vezano uz činjenicu da se ova 3 zviježđa nalaze vrlo blizu jedno drugom, na dijelu neba koje se poneka naziva more.

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu: