Bjelovarsko-križevačka županija
Izvor: Wikipedija
Bjelovarsko-križevačka županija | |||
|
|||
![]() |
|||
Sjedište županije | Bjelovar | ||
Broj stanovnika | 332.592 (1910.) | ||
Površina | 5.048 km2 | ||
![]() |
Bjelovarsko-križevačka županija (mađ. Belovár-Kőrös vármegye) ime je povijesne županije u Kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji unutar Zemalja Krune sv. Stjepana nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe. Obuhvaćala je sjevernu Hrvatsku, a središte joj je bilo u Bjelovaru.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Bjelovarsko-križevačka županija graničila je sa županijom Somogy u Ugarskom kraljevstvu, Virovitičkom, Požeškom, Varaždinskom i Zagrebačkom županijom u Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu. Njezinu sjevernu granicu činila je rijeka Drava, a oko 1910. površina joj je obuhvaćala 5.048 km2.
[uredi] Povijest
Županija je nastala 1886. spajanjem Bjelovarske i Križevačke županije koja je zasigurno postojala već u 15. stoljeću (lat. Comitatus Crisiensis). Hrvatsko-ugarskom nagodbom ostaje unutar Hrvatsko-slavonskog kraljevstva pod upravom bana i Hrvatskog sabora. 1918., nakon što je Hrvatska raskinula državno pravne veze s Austrijom i Mađarskom i postala dijelom Kraljevine SHS, i područje ove županije slijedi sudbinu Hrvatske.
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu iz 1910. županija je imala 332.592 stanovnika, a po jeziku kojim je govorilo podijeljeno je ovako:
- Hrvatski jezik: 253.687
- Srpski jezik: 44.533
- Mađarski jezik: 14.224
- Njemački jezik: 4.235
[uredi] Upravna podjela
Početkom 20. stoljeća županija je bila podijeljena na sljedeće kotareve:
Kotarevi | |
---|---|
Kotar | Središte |
Bjelovar | Bjelovar |
Čazma | Čazma |
Garešnica | Garešnica |
Gjurgjevac | Đurđevac |
Grubišno Polje | Grubišno Polje |
Koprivnicia | Koprivnica |
Križevci | Križevci |
Kutina | Kutina |
Municipalni gradovi | |
Bjelovar | |
Koprivnica | |
Križevci |
Bjelovarsko-križevačka | Ličko-krbavska | Modruško-riječka | Požeška | Srijemska | Varaždinska | Virovitička | Zagrebačka