Portal:Biologija
Izvor: Wikipedija
Biologija na hrvatskoj wikipediji
Biologija (grč. bios = život; logos = nauk, učenje) je prirodna znanost koja se bavi proučavanjem života. Biologija proučava svojstva i ponašanje organizama, njihov rast, razvoj i razmnožavanje, kao i interakcije između različitih organizama, te organizama i njihovog okoliša. Biologija obuhvaća široki spektar akademskih područja koja se često smatraju različitim disciplinama. Te discipline zajedno proučavaju život na različitim razinama.
Izdvojeni članakuredi
Deoksiribonikleinska kiselina (eng. DNA) je nukleinska kiselina u obliku dvostruke, spirano zavijene zavojnice koja sadrži genetičke odrednice za specifični biološki razvoj staničnih oblika života i većine virusa. DNA je dugački polimer nukleotida i kodira redoslijed aminokiselina u proteinima koristeći genetički kod tj. trostruki kod nukleotida.
U eukariotskim stanicama kao što su biljke, životinje, gljive i protisti, većina DNA je smještena u staničnoj jezgri. Nasuprot tome, u jednostavnijih stanica zvane prokarioti (bakterije), DNA nije odvojena od citoplazme jezgrinom ovojnicom (jezgra u tih stanica kao takva ne postoji). Stanične organele kao što su mitohondriji i kroroplasti također sadrže DNA.
DNA je osnovna molekula na kojoj se temelji nasljeđivanje i odgovorna je za prenošenje nasljednog materijala i osobina. U ljudi, te osobine mogu ići od boje kose do sklonosti prema nekim bolestima. Za vrijeme diobe stanice, DNA se replicira i prenosi se potomcima putem reprodukcije. Istraživanja porijekla mogu se bazirati i na mitohondrijskoj DNA koju dobivamo samo od majke i muškom Y kromosomu kojeg dobivamo samo od oca. DNA svake osobe, njihov genom, nasljeđen je od oba roditelja. Majčina mitohondrijska DNA zajedno sa 23 kromosoma od svakog roditelja kombinira se u tvorbi genoma zigote tj. oplođene jajne stanice. Kao rezultat, uz pojedine iznimke npr. crvene krvne stanice, većina ljudskih stanica sadrži 23 para kromosoma, zajedno sa mitohondrijskom DNA nasljeđene od majke....
Znameniti biologuredi
Antony van Leeuwenhoek (punim imenom Thonius Philips van Leeuwenhoek) (Delft, 24. listopada 1632. - Delft, 30. kolovoza 1723.), nizozemski trgovac i znanstvenik.
Poznat je kao "otac mikrobiologije" i strastveni promatrač misroskopski sitnog svijeta. Rođer je kao sin izrađivača košara, a u dobi od 16 godina osigurao je šegrtovanje kod Škotskog trgovca robom u Amsterdamu.
Najpoznatiji je po izumu prvog mikroskopa i doprinosima u razvoju mikrobiologije. Koristeći ručno-izrađene mikroskope, bio je prvi čovjek koji je promatrao jednostanične organizme, mišićno tkivo, bakterije, spermije (vlastite) i protok krvi u kapilarama (malim krvnim žilama).
Za svoga života izbrusio je oko 500 optičkih leća i stvorio oko 400 vrsta različitih mikroskopa od kojih danas postoji samo 9. Njegovi mikroskopi izrađivani su od srebrenih i bakrenih metalnih okvira koji su pričvršćivali rukom brušene leće. Mikroskopi koji su sačuvani do danas imaju moć povećanja od čak 275 puta; makar se sumnja da je Leeuwenhoek posjedovao mikroskope koji su mogli povećavati čak i do 500 puta. Iako je u svoje doba smatran diletantom i amaterom njegova su znanstvena dostignuća nevjerojatne kvalitete.
Trenutne aktivnostiuredi
- Prijevod i wikipedizacija gotovih članaka iz citologije i biokemije
- Sistematika flore
- Sistematika faune pomoću taksokvira i kategorija:
Životinje (Animalia) |--Svitkovci (Chordata) |--Ribe (Pisces) |--Gmazovi (Reptilia) |--Ptice (Pisces) |--Sisavci (Mammalia) |--Kitovi (Cetacea) |--Primati (Primates) |--Zvijeri (Carnivora) |--Mačke (Felidae) |--Psi (Canidae)Najviše su dobrodošli novi projekti i članci o različitim beskralježnjacima i mikroorganizmima, anatomskim sastavnicama, fiziološkim procesima, ekološkim i evolucijskim posebnostima i najvažnijim autohtonim vrstama drveća !
Aktualnouredi
- 2. rujna 2006. Istraživanja znanstvenika sa sveučilišta Princeton pokazuju, da tropske prašume vraćaju u atmosferu više od polovice dušika, kojega prime svake godine, pomoću posebne bakterije, koja živi u tropskom drveću.
- 6. travnja 2006. Genetička istraživanja mravljeg obiteljskog stabla su otkrila da mravi svoju raznolikost duguju cvjetnjačama koje su se prije 30 milijuna godina počele penjati u vis.
- 5. travnja 2006. Nakon što im je ubrizgana receptorska bjelančevina na svjetlo iz alge, miševi su odreagirali pozitivno dokazavši da je moguć povratak sposobnosti obrade podatake iz oka unatoč oštećenju vidnih neurona.
Biokategorijeuredi
Podkategorije biologije:
Anatomija - Biogeografija -Biokemija - Botanika - Citologija - Ekologija - Evolucija - Genetika - Mikrobiologija - Morska biologija - Šumarstvo - Zoologija
![]() |
||||||||||||||||||||||||||||
|