Johann Palisa

Izvor: Wikipedija

Johann Palisa
Johann Palisa

Johann Palisa, (Troppau, Češka, 6. prosinca 1848. - Beč, 2. svibnja 1925.), austrijski astronom.

Jedan od najpoznatijih otkrivača malih planeta u povijesti astronomije, te najveći otkrivač asteroida vizualnom metodom. U Beču je studirao matematiku i astronomiju, ali prekida studij kako bi se posvetio praktičnim opažanjima, da bi 1872. godine postao ravnatelj Mornaričke zvjezdarnice u Puli. Refraktorskim teleskopom, 1874. godine otkriva svoj prvi asteroid kojeg imenuje (136) Austria. Tim otkrićem i Austro-Ugarska ulazi u krug država koje sudjeluju u otkrivanju asteroida te mu za to postignuće Car osobno dodjeljuje orden. Do 1880. godine otkriva iz Pule sveukupno 28 malih planeta (asteroida) od kojih neki nose imena vezana uz Istru i Hrvatsku: (142) Polana, (143) Adria, (183) Istria. Ponudu da u Beču radi s novopostavljenim, tad najvećim teleskopom svijeta Palisa prihvaća i 1890. godine rad nastavlja na bečkkoj zvjezdarnici. Tamo, u rad uvodi i astrofotografiju te do kraja života otkriva još 94 novih asteroida. Sa sveukupno otkrivenih 122 malih planeta postaje jedan od njihovih navećih otkrivača, a uz nekoliko skandala koje je priredio krutoj znanstvenoj zajednici, ostaje poznat i kao anegdotska ličnost. Ostati će zapamćen i prema prvom spominjanju svjetlosnog onečišćena koje umanjuje kvalitet Bečkog neba. Njemu u čast je asteroid otkriven sa zvjezdarnice Heidelberg dobio ime (914) Palisana, na Mjesecu je jedan krater nazvan Palisa. Komet kojeg je 1879. godine otkrio iz Pule, nosi njegovo prezime, C/1879 Q1 (Palisa).

Kad je 1993. godine, svemirska sonda Galileo snimila iz blizine asteroid Ida kojeg je J. Palisa otkrio s bečke zvjezdarnice, Međunarodna Astronomska Unija je odlučila da će se neke od reljefnih struktura nazvati prema otkrivaču i mjestima vezanim uz njegovo djelovanje, pa sad na Idi postoji Palisa regio, kao i Pola regio (Pola, službeni naziv Pule u vrijeme Austro-Ugarske monarhije)