Portal:Francuska

Izvor: Wikipedija

Zastava Francuske Portal Francuske
Dobrodošli na portal Francuske na hrvatskoj wikipediji
Francuska

Francuska ili službeno Francuska Republika (francuski: France ili République française) je europska zemlja čiji se kontinentalni dio nalazi u Zapadnoj Europi, a prekomorski dijelovi svuda po svijetu, uključujući Karibe, Sjevernu i Južnu Ameriku, Indijski i Tihi ocean i Antarktiku. U svom kontinentalnom dijelu graniči se sa Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Španjolskom i Andorom i ima morske izlaze na Atlantski ocean, Sjeverno more, La Manche i Sredozemno more.

Francuska je demokratska, parlamentarna republika. Njeno je gospodarstvo šesto po veličini na svijetu, a ona je i četvrti najveći svjetski izvoznik, što čini zemlju vrlo razvijenom. Francuska je jedna od osnivačica Europske Unije i po veličini teritorija njezina najveća članica. Također je i jedna od osnivačica Ujedinjenih Naroda i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti. Uz to je i jedna od osam svjetski priznatih nuklearnih sila, kao i jedna od članica NATO saveza. uredi

Politička podjela uredi
Državni simboli uredi
Članci o regijama Francuske
Prekomorski teritoriji
*hrvatski nazivi u zagradama

Izdvojeni članak

Središte grada

Le Puy-en-Velay (na okcitanskome overnjanskom Lo Puèi de Velai [lu/lə ˈpœj də ˈvəlaj]) je grad u jugoistočnome dijelu središnje Francuske, upravno središte departmana Haute-Loire u regiji Auvergne. Ujedno je i glavno gradsko središte Velaya. Njegovi stanovnici zovu se Ponots i Ponotes.

Nakon što su osvojili ovo područje na kojem je obitavalo galsko pleme Vellavi, Rimljani se nastanjuju u Le Puyu, tada zvanome Anicium.

U 6. stoljeću Podium Aniciense počinje dobivati na značenju. U to doba se biskupija nalazila u Saint-Paulienu (još od 3. stoljeća).

Nakon pada Rimskog Carstva ni Saint-Paulien nije bio pošteđen barbarskog udara. Budući je grad posve opustošen, njegovi stanovnici poubijani a njegove rimske kuće uništene, biskup Vosy je odustao od obnove. Odlučio se stoga nastaniti u Le Puyu, čiji je položaj bio mnogo povoljniji jer se mogao znatno lakše braniti.

Od 10. stoljeća Velay je bio i grofovija i biskupija, u korist biskupa u Le Puyu. Le Puy je postao glavni grad Velaya, grofovsko i biskupsko sjedište. Le Puy je tako postao ujedno i glavni grad Vellava.

Kako su na brdu Anis (Mont Anis) utvrđena čuda, biskup Vosy je rimskome arhitektu Scutaireu povjerio zadatak da ondje izgradi crkvu.

Više o Le Puy-en-Velayu...

Potrebno napraviti

Ukoliko želite pomoći u kreiranju portala Francuska, ovdje ćete naći članke koje je potrebno napraviti ili proširiti. Također ovdje možete i sami na popis dodati članke koji nedostaju.

Potrebno napraviti:

Sveti Bartolomej (otok) - Sveti Martin (otok) - Okcitanski jezik - Okcitanci - Zemljopis Francuske - Gospodarstvo Francuske - Religije Francuske - Kultura Francuske - Bretonski jezik - Bretonci - Pireneji - Francuski Direktorij

Potrebno proširiti:

Francuski jezik - Jacques Chirac - Središnji masiv - Katalonski jezik - Lille - Lyon - Charles de Gaulle - Mont Blanc - Normandija - Seine - Langres - Lourdes - Calais - Limoges

Napravljeni članci s ovih popisa:

La Manche - Grb Francuske - Strasbourg - Otok Clipperton

Izabrana fotografija

Carcassonne
Pogled na srednjovjekovni grad Carcassonne i vinograde u regiji Languedoc-Roussillon.

Zemljopis Francuske

NASA-ina slika Francuske
NASA-ina slika Francuske

Poslije Rusije, Francuska je najveća europska zemlja i najveća zemlja Europske Unije (zajedno sa prekomorskim departmanima ima površinu od 635,814 km²).

Karta Francuske
Karta Francuske

Najveći grad u državi je Pariz u čijoj aglomeraciji živi oko 10 milijuna ljudi, slijede ga Lyon, Marseille, Lille, Nice, Toulouse, Bordeaux, Nantes, Toulon, Douai-Lens, Strasbourg, Grenoble, Rouen, Valenciennes, Nancy, Metz, Montpellier, Tours i Rennes.

Izabrana biografija

Gustave Flaubert

Jean-Paul Charles Aymard Sartre (Pariz, 21. lipnja 1905. - Pariz, 15. travnja 1980.), francuski romanopisac, esejist, dramaturg, scenarist, filozof i kritičar. Sartre je 1964. dobio Nobelovu nagradu za književnost, no odbio ju je primiti iz moralnih razloga.

Jean-Paul Charles Aymard Sartre rođen je 21. lipnja 1905. u Parizu kao sin mornaričkog časnika Jean-Baptistea Sartrea i njegove supruge Anne-Marie Schweitzer. Njegova majka bila je njmačko-alzaskog porijekla i bila je rođakinja Noeblovca za mir Alberta Schweitzera. Kad je Sartre imao samo 15 mjeseci umor mu je otac i od tada ga je odgajao majčin otac, Charles Schweitzer, profesor njemačkog jezika koji ga je podučavao u matematici i upoznao ga sa klasičnom književnosti u vrlo ranoj dobi. Kao tinejdžer za vrijeme 1920ih Sartre se počeo zanimati za filozofiju nakon što je pročtitao Bergsonov Esej o trenutniim podacima svijesti. On je studirao u Parizu na École Normale Supérieure, institutu višeg školstva, koji je bio ishodište svih francuskih mislioca i intelektualaca u to doba. Sartre je uvelike bio inspiriran zapadnjačkom filozofijom, apsorbiravši ideje od filozofa kao što su Immanuel Kant, Georg Wilhelm Friedrich Hegel i Martin Heidegger.

Godine 1929. na Ecole Normale, upoznao se sa Simone de Beauvoir, koja je studirala na Sorbonni i kasnije postala istaknuta intelektualka, književnica i feministica. Zapisano je da su to dvoje imali jako dobru i prijateljsku vezu, te ljubavnu vezu koja je bila otvorena...

Više o Jean-Paul Sartre...

Ostali portali na hrvatskoj wikipediji
   
:Portal:Francuska
Biografije Biologija Film Fizika Francuska Hrvatska Kemija
Kršćanstvo Likovna umjetnost Nogomet Njemačka Povijest Sport Zemljopis