Korizma
Izvor: Wikipedija
Korizma je vremensko razdoblje od 40 dana, u crkvenoj liturgijskoj godini, u kojem se kršćani pripremaju za blagdan Uskrs.
Korizma počinje Pepelnicom, a završava na Veliki petak. Kršćani se pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim djelima. Odrasli pripadnici za krštenje, katekumeni imaju u korizmi završne pripreme za svoje krštenje u uskrsnoj noći. U korizmi, kršćani pristupaju sakramentu ispovijedi, da pomireni s Bogom i ljudima radosnije mogu slaviti Uskrs. Unutar korizme ima 6 nedjelja i svaka ima svoje ime. Prva korizmena nedjelja zove se Čista, druga je Pačista, treća Bezimena, četvrta Sredoposna, peta Gluha, a šesta je Nedjelja muke Gospodnje ili Cvjetnica.
![]() |
Postoji mogućnost da je tekst prepisan sa ove stranice. Ukoliko postoji dozvola za korištenje teksta, to bi trebalo biti istaknuto na Razgovor:Korizma. Ukoliko dozvola ne postoji, tekst je potrebno obrisati! Rok za isticanje potrebnih dozvola je 19. travnja 2007., nakon čega će se tekst pobrisati. |
[uredi] Kako je nastala korizma?
Posebno se kroz korizmu, oldnosno prije nje ljudi, a ponajčešće žene, pitaju kada se u korizmi treba postiti (da li i nedjeljom ili ne?), a i mnogi muškarci koji se odriču pića ili cigareta zanimaju se koliko traje korizma 40 dana ili koji dan više? Evo ja ću ovdje pokušati na jedan kratak način prikazati povijest nastanka korizme, korizmenoga posta i svetkovanja te posta kroz to vrijeme. U počecima Crkve nije bilo običaja posta kroz korizmu kakav je danas, naime postilo se dva ili tri dana neposredno pred uskrsno bdijenje. Malo kasnije taj post se malo proširio te je za post pred Uskrs određena cijela sedmica, što nam zorno pokazuje i dokument «Didascalia apostolorum» iz 3. stoljeća. U tom dokumentu stoji ovo: »Nakon ponedjeljka, kroz vazmene dane (od Cvjetnice do Uskrsa) postite i ne jedite ništa osim kruha, soli i vode, sve do devete ure u četvrtak». No već negdje u 4. stoljeću post kroz 40 dana proširio se po cijeloj Crkvi, a porijeklo vuče od Crkve u Egiptu. U Rimu je u početku korizma trajala 7 dana. No, negdje između 354. i 384., godine pojavljuje se u Rimu 40-dnevni post koji je započinjao na prvu korizmenu nedjelju, a završavao na Veliki Četvrtak. To je bio korizmeni post za razliku od posta na Veliki petak i subotu koji se nazivao vazmeni post. U 6. stoljeću korizmi su nadodani i dani od srijede do 1. korizmene nedjelje. Zašto? Zato štu su javni pokornici odriješenje za svoje grijehe dobivali na Veliki četvrtak, a cijelu korizmu su morali postiti i stajati pred vratima crkve za okajavanje svojih grijeha. A na početku korizme ih se pepeljalo u znak pokore i budući da na 1. korizmenu nedjelju to nije bilo moguće (jer se nedjeljom ne vrši pokora!), posipali su se pepelom u srijedu. A zašto baš u srijedu? Zato jer se u počecima sveta misa održavala samo srijedom, petkom i nedjeljom. Tako je za javne pokornike korizma počinjala na čistu srijedu. Ali ubrzo su tu praksu prihvatili i ostali vjernici. Kasnije su sveti Oci tu praksu protumačili na slijedeći način: «budući da korizmeni post treba trajati 40 dana, nedostaje onoliko dana koliko je korizmenih nedjelja (jer je nedjeljom zabranjen post!. Dani od Pepelnice do 1, korizmene nedjelje te Veliki petak i Velika subota ponovno daju 40 dana.» Papa Grgur II u 8. stoljeću dodaje u korizmi i Četvrtak kao dan euharistije tako da je u to vrijeme misa bila srijedom, četvrtkom, petkom i nedjeljom. Svagdanja misa uvedena je puno kasnije. Nedjelja Cvjetnice nastaje u 4. stoljeću po uzoru na svečanu procesiju koja se te nedjelje obavljala u Jeruzalemu. U 7. i 8. stoljeću uvodi se procesija sa palminim grančicama.