Vezuvijan

Izvor: Wikipedija

Vezuvijan
Vezuvijan
Opće značajke
Kategorija Mineral
Grupa sorosilikati
Kemijska formula Ca19(Al,Mg,Fe,Ti)13[(SiO4)10(Si2O7)4](O,OH)10
Identifikacija
Boja smeđa, sivozelena, maslinastozelena, žuta, smeđežuta, bijela
Habitus kombinacija prizme i bipiramide ili baznog pinakoida; zrnati i radijalnozrakasti agregati
Kristalni sustav i klasa tetragonski; 4/mmm; holoedrija
Kalavost nejasna po {001}
Lom neravan
Tvrdoća 6.5
Sjaj staklast do mastan
Indeks loma svjetlosti
Pleokroizam ponekad
Ogreb bijeli
Specifična težina 3.3-3.5
Talište
Topivost
Prozirnost prozirni do polurpozirni
Dolazi uz minerale granati, kalcit, wollastonit, diopsid, serpentin, epidot, skapoliti
Ostalo prutanje

Vezuvijan je zeleni, smeđi, žuti ili plavkastozeleni sorosilikatni mineral, kemijske formule Ca19(Al,Mg,Fe,Ti)13[(SiO4)10(Si2O7)4](O,OH)10. Silicij ponekad može biti zamijenjen borom, natrijem ili kalcijem.


[uredi] Postanak i nalazišta

Kristalizira u tetragonskom kristalnom sustavu, a pojavljuje se u kontaktno-metamorfnim vapnencima i dolomitima (tj. karbonatima) na kontaktu s eruptivima. Prvi put je otkriven u vapnenačkim blokovima unutar lave na Vezuvu, Italija.

Dolazi u asocijaciji s wollastonitom, diopsidom ili kalcitom.

Kod Bora, Srbija, u bakrenim ležištima nađeni su kristali vezuvijana veliki i nekoliko centimetara.

Vezuvijan je u zoni trošenja stabilan mineral.

[uredi] Varijeteti

Plavkasti varijetet poznat je pod imenom ciprin i prvi put je pronađen kod Franklina, New Jersey. Plava boja dolazi mu od bakrenih nečistoća.

Kalifornit je ime koje se ponekad koristi za žadolike vezuvijane, a znamo ga i pod imenom kalifornijski žad, američki žad ili vezuvijanski žad.

Ksantit je manganom bogati varijetet.

Idokras je stariji sinonim za dragulje vezuvijana.

[uredi] Vanjske povezice