Hantijsko-Mansijski autonomni okrug
Izvor: Wikipedija
![]() |
Predloženo je da se u ovaj tekst uklopi tekst iz članka Ostjačko-Vogulski autonomni okrug. (Rasprava) |
|
|||||
![]() Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji |
|||||
Upravno središte | Hanti-Mansijsk Ханты-Мансийск |
||||
Površina - ukupno |
9. po veličini - 523.100 km² |
||||
Stanovništvo - Ukupno |
36. po veličini - 1.432.817 (2002.) |
||||
Politički status | Autonomni okrug | ||||
Savezni okrug | Uralski | ||||
Gospodarska regija | Zapadnonosibirska | ||||
Službeni jezici | ruski, hantijski jezik, mansijski jezik | ||||
Gubernator (Губернатор) |
Aleksandr Vasiljevič Filipenko (Александр Васильевич Филипенко) |
||||
... | ... | ||||
Zakonodavno tijelo | ... | ||||
... | ... | ||||
Himna | ... | ||||
Automobilska oznaka | 86 | ||||
Vremenska zona | ![]() Ekaterinburško vrijeme (UTC + 5/+6) |
Hantijsko-Mansijski autonomni okrug je autonomni okrug u Rusiji. Nalazi se u Zapadnom Sibiru, odnosno u Zauralju. Sastavni je dijel Tjumenjske oblasti.
Domorodačko stanovništvo su ugro-finska plemene Hanti i Mansi, znani pod skupnim imenom Obski Ugri; jezici su im bliski srodnici mađarskog jezika.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Okrug je uspostavljen 4. prosinca 1939. godine, kao Ostjačko-Vogulski autonomni okrug (ruski: Остя́ко-Вогу́льский автоно́мный о́круг). 1942. godine je preimenovan i odtad nosi današnje ime.
[uredi] Zemljopis
Glavne rijeke u ovom okrugu su Ob i njegova pritoka Irtiš.
[uredi] Gospodarstvo
Glavni izvor gospodarskih prihoda u ovoj jedinici jest nafta; najveći dijel nafte proizveden u Ruskoj Federaciji dolazi iz Hantijsko-Mansijskog autonomnog okruga, što daje ovom subjektu iznimnu gospodarsku važnost.
[uredi] Upravna podjela
Iako je glavni grad Hanti-Mansijsk, najveći gradovi u regiji su Surgut, Nižnjevartovsk i Neftejugansk.
Adigejska | Altajska | Baškirska | Burjatska | Čečenija | Čuvaška | Dagestan | Hakasija | Inguška | Jakutska | Kabardsko-Balkarska | Kalmička | Karačajevsko-Čerkeska | Karelija | Komi | Marijska | Mordvinska | Sjeverna Osetija-Alanija | Tatarstan | Tuva | Udmurtska
Altajski | Habarovski | Krasnodarski | Krasnojarski; | Permski | Primorski | Stavropoljski
Amurska | Arhangelska | Astrahanska | Belgorodska | Brjanska | Čeljabinska | Čitska³ | Irkutska¹ | Ivanovska | Kalinjingradska | Kaluška | Kamčatska² | Kemerovska | Kirovska | Kostromska | Kurganska | Kurska | Lenjingradska | Lipecka | Magadanska | Moskovska | Murmanska | Nižnjenovgorodska | Novgorodska | Novosibirska | Omska | Orenburška | Orelska | Penzjanska | Pskovska | Rostovska | Rjazanjska | Sahalinska | Samarska | Saratovska | Smolenska | Sverdlovska | Tambovska | Tomska | Tverska | Tulska | Tjumenjska | Uljanovska | Vladimirska | Volgogradska | Vologodska | Voronješka | Jaroslavljska
Aginskoburjatski³ | Čukotski | Hantijsko-Mansijski | Korjački² | Nenečki | Ustordinski¹ | Jamalskonenečki
1. Ustordinski a.o. spojiti će se sa Irkutskoj oblasti 1. siječnja 2008.
2. Kamčatska oblast i Korjački a. o. udružiti će se u 1. srpnja 2007. u Kamčatski kraj.
3. 11. ožujka 2007. će se održati referendum o ujedinjenju Čitske oblasti i Aginskoburjatskog a. o. u novu jedinicu, Zabajkalski kraj.