Porez na dohodak
Izvor: Wikipedija
Porez na dohodak je jedan od suvremenijih, modernih poreza današnjice.
Sadržaj |
[uredi] Povijest poreza na dohodak
Prvi oblik poreza na dohodak uveden je u 18. st. kada je William Pitt mlađi (biografija na eng.) uveo cedularni oblik poreza na dohodak jer su mu trebala sredstva zbog ratovanja Velike Britanije i Francuske.
[uredi] Obilježja poreza na dohodak
- izvor, osnovica i objekt poreza je sam dohodak
- u svijetu ne postoji jedinstvena definicija dohotka
- oporezuje se neto dohodak
- oporezuje se stvarno ostvareni dohodak, a ne pretpostavljeni dohodak
- oporezuje se neovisno od svrhe i trošenja dohotka i neovisno od izvora od kojeg je ostvaren
- glavni predstavnik subjektivnog poreza
- postojanje raznih poreznih olakšica i oslobođenja
- skup porez za državu i poreznu administraciju
[uredi] Oblici poreza na dohodak
- Britanski (cedularni ili analitički)
- → najprije su se oporezivali pojedini dijelovi dohotka (ceduli) primjenom proporcionalne porezne stope, a tada se dopunskim porezom oporezuje ukupni dohodak primjenom progresivne porezne stope kada prelazi zakonski dopuštenu visinu.
- → Hrvatska ga je koristila do 1993. godine.
- Germanski (sintetički)
- → oporezuju se ukupni dohodak primjenom progresivne porezne stope.
- → primjenjuje se u većini zemalja, pa i u Hrvatskoj od 1993.
- Romanski
- → kombinacija britanskog i germanskog oblika.
- → dio dohotka se oporezuje proporcionalnom ili progresivnom poreznom stopom ili kombinacijom tih stopa. Dopunskim porezom se oporezuje ukupan dohodak primjenom progresivne porezne stope ako prelazi zakonom utvrđenu visinu.
[uredi] Dimenzije utvrđivanja porezne osnovice
Kod utvrđivanja porezne osnovice se javljaju četiri (4) osnovna problema (dimenzije) :
- prostorna →teritorijalno načelo → prostor unutar kojeg oporezujemo dohodak.
- → osoba koja je rezident u Republici Hrvatskoj obavezna je na plaćanje poreza na dohodak kojeg je ostvarila u RH.
- → dohodak nerezidenata se ograničeno oporezuje → samo onaj dio dohotka koji je ostvaren u RH uz uvjet da mora minimalno 6 mjeseci djelovati u RH.
- stvarna → što stvarno ulazi u dohodak.
- osobna → porezni obveznik je točno utvrđen, dohodak se veže za stvarnu fizičku osobu koja ga plaća.
- vremenska → vrijeme u kojem je dohodak ostvaren → u većini zemalja je dohodak godišnja kategorija, ali se plaćaju mjesečni predujmovi.
[uredi] Vrste poreznih stopa
- zakonska → stopa koja je utvrđena zakonom o porezu na dohodak.
- stvarna (efektivna) → stopa koja mjeri stvarnu poreznu obvezu poreznog obveznika. Izračunava se kao udio ubranog poreza u dohotku koji još nije prilagođen odredbama izračunavanja dohotka
- prosječna → predstvavlja udio poreza na dohodak u dohotku koji je predmet oporezivanja. Izračunava se tako da se od ostvarenog dohotka oduzmu sve porezne olakšice i oslobođenja koja su predviđena zakonom o porezu na dohodak.
- granična → stopa koja se primjenjuje za oporezivanje u najvišem poreznom razredu kada se porez na dohodak ubire primjenom progresivne porezne stope.
[uredi] Visine poreznih stopa za dohodak od nesamostalnog rada
Porezni razred | Porezna stopa |
1601 - 3200 | 15 % |
3201 - 8000 | 25 % |
8001 - 22400 | 35 % |
22401 - → | 45 % |
[uredi] Vrste poreza na dohodak
- dohodak od nesamostalnog rada
- → rad kod poslodavca, određuje se na temelju primitaka i izdataka.
- → u primitke ulaze : plaća, potpore i nagrade iznad propisanih iznosa, premija osiguranja koju plaćaju poslodavci, stipendije i mirovine.
- → u izdatke ulaze : uplaćeni doprinosi za obvezno osiguranje iz plaće, osobni odbitak, premije po osnovi životnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja.
- dohodak od samostalnog rada
- → dohodak od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i šumarstva, ostalih slobodnih zanimanja (pjevač, umjetnik, liječnik).
- → dohodak se utvrđuje na temelju poslovnih primitaka i izdataka → dužni su voditi poslovne knjige
- → slobodnim autorima se priznaju paušalni troškovi u visini od 25% dohotka, a na ostali iznos se obračunava porezna stopa od 35 %.
- dohodak od imovine i imovinskih prava
- → najamnina, zakup, patent, licence.
- → iznos najamnine se umanji za 30% na ime troškova nastalih radi iznajmljivanja i nakon toga se plaća porez od 15 % + prirez.
- → prodaja nekretnine se ne oporezuje ako je prodana 3 godine nakon nabave.
- → imovinska prava se oporezuju po stopi od 25 % + prirez, ali nemaju pravo na osobni odbitak.
- dohodak od kapitala
- → primici po osnovi dividendi i udjela u dobiti → 15 % + prirez.
- → primici po osnovi udjela u dobiti članova uprave ili zaposlenika koji ostvaruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica → 15 % + prirez.
- → kamate → 35 % + prirez.
- → izuzimanje imovine i korištenje usluga vlasnika/suvlasnika poduzeća za njihove osobne potrebe → 35 % + prirez.
- dohodak od osiguranja
- → premije životnog osiguranja do 1050 kn mjesečno priznaju se kao izdatak pri utvrđivanju dohotka.
- → dohotkom od osiguranja se podrazumijeva samo onaj dio koji je prilikom uplata premija bilo oslobođeno na dohodak → 15 % + prirez.
[uredi] Prirez
Prirez se plaća općini ili gradovima gdje porezni obveznik živi. Osnovica za izračun prireza je već utvrđen iznos poreza na dohodak.
općine | 0 - 10 % |
gradovi → manje od 30 000 stanovnika | 0 - 12 % |
gradovi → više od 30 000 stanovnika | 0 - 15 % |
grad Zagreb | 0 - 30 % |
[uredi] Osobni odbitak
- za zdravstvene usluge → 12 000 kn godišnje
- za stanovanje → do 12 000 kn godišnje
- za dana darovanja → do 2 % izdavanja
[uredi] Porezne olakšice
- ratni vojni invalidi ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada
- samostalni umjetnici i kulturni djelatnici → donacije do 12 000 kn
- za poticanje zapošljavanja
- izdatci za školovanje i usavršavanje fizičke osobe
- područja posebne državne skrbi imaju veći neoporezivi dio dohotka :
- skupina → 2250 kn
- skupina → 3000 kn
- skupina → 3750 kn