Turcizam

Izvor: Wikipedija

Turcizam je usvojenica u hrvatskom jeziku porijeklom iz turskog jezika, koji je utjecao na sve jezike prostora na kojem se rasprostiralo Osmansko Carstvo u srednjem vijeku.

Turcizmi su najčešći u štokavskom narječju, a rijetki u drugim narječjima. Mnogi su turcizmi prihvaćeni u standardnom jeziku, neki su rasprostranjeni samo regionalno i dijalektalno, a neki su potisnuti iz upotrebe.


Neki primjeri za turcizme ušle u standardni jezik:

  • bakar < tur. bakır
  • boja < tur. boya
  • bubreg < tur. böbrek
  • budala < tur. budala
  • čarapa < tur. çorap
  • čelik < tur. çelik
  • dućan < tur. dükkân
  • džep < tur. cep
  • jastuk < tur. yastık
  • jogurt < tur. yoğurt
  • kat < tur. kat
  • kula < tur. kule
  • kutija < tur. kutu
  • majmun < tur. maymun
  • pamuk < tur. pamuk
  • pekmez < tur. pekmez
  • pilić < tur. piliç
  • rakija < tur. rakı
  • sapun < tur. sabun
  • sat < tur. saat
  • šećer < tur. şeker
  • temelj < tur. temel
  • torba < tur. torba


Neki turcizmi koji nisu ušli u standardni jezik ili se osjećaju kao strane riječi:

  • barjak
  • ćevap
  • merak
  • memla
  • paša (ili baša)
  • sikter


Budući da turski sadrži glasove kojih u hrvatskom nema, pri posuđivanju je došlo do nekih glasovnih promjena, koje se uglavnom svode na prilagođavanje turskih glasova ö, ü, ı kojih nema u hrvatskom. Neke riječi su dobile nastavke da bi odgovarale hrvatskim imenicama ženskog roda (npr. čarapa, kula, kutija, rakija).


[uredi] Literatura

Pogledati:

  • Turcizmi u govoru i narodnim pjesmama Imotske krajine, Dalibor Buljan Klapirić; 2001.
  • Rječnik posuđenica iz turskog jezika, Milan Nosić; Maveda, Rijeka, 2005., ISBN: 953-7029-01-8


[uredi] Vanjske poveznice