Hermann Göring

Izvor: Wikipedija

Hermann Wilhelm Göring
12. siječnja 1893. - 15. listopada 1946.
Hermann Wilhelm Göring
Hermann Wilhelm Göring
Mjesto rođenja Rosenheim, Bavarska, Njemačka
Mjesto smrti Nürnberg, Njemačka
Odanost Njemačka
Godine u službi 1922.-1945.
Političko mjesto Potpredsjednik Trećeg Reicha

Zapovjednik Luftwaffea

Stranka NSDAP
Služba u vojsci 1914.-1922.
Bitke i ratovi Prvi svjetski rat
Drugi svjetski rat

Hermann Wilhelm Göring (Rosenheim, 12. siječnja 1893. – Nürnberg, 15. listopada 1946.) je bio njemački feldmaršal, otac Gestapa, vrhovni zapovjdnik njemačkog Luftwaffea i nacistički ratni zločinac. Danas se Göring smatra drugom najmoćnijom osobom u Trećem Reichu.

Hitler i Göring
Hitler i Göring
Hess i Göring
Hess i Göring

Göring, čije se prezime može pisati i Goering, rođen je 12. siječnja 1893. u bavarskom mjestu Rosenheim. Školovan je u kadetskoj školi u Karlsruheu, te u časničkoj školi blizu Berlina. U Prvom svjetskom ratu služio je kao pilot, i nakon smrti njegovog kolege Manfreda von Richthofena, postao je vođa zračnih sila. Göring je 1921. godine upoznao Adolfa Hitlera i godinu kasnije je postao jedan od vođa Njemačke nasionalsocijalističke radničke stranke. Ozlijeđen je u neuspješnom “pivskom puču“ 1923., a morfij koji mu je davan da mu olakša bol, učinio ga je doživotnim ovisnikom o drogi. Nakon zabrane pristupa susjednim zemljama na rok od 4 godine, Göring je 1928. je izabran u Reichstag, a 1932. postao je predsjednik tog tijela.

Göring je ministar Luftwaffea postao nakon dolaska nacizma na vlast 1933. On je prije služio kao premijer Prusije, a jednu godinu bio je i ministar vanjskih poslova te šef svih policijskih snaga u Njemačkoj. Godine 1936. postaje ekonomski „diktator“ Njemačke. Kao vođa Luftwaffea, Göring je imao mnoge planove da ga poboljša. Ti planovi uključivali su visoko efektivnu koordinaciju između njemačkih zračnih i kopnenih snaga. Takva vrsta suradnje rezultirala je u jako usoješnim invazijama i osvajanjima Poljske, Norveške, Danske, Nizozemske, Belgije i Francuske 1939. i 1940. Također je izmislio i terorno bombardiranje, s kojim bi svi veći gradovi kao Rotterdam (Nizozemska) i Coventry (Engleska) bili sravnati sa zemljom. Koristio je svoju poziciju kako bi se obogatio i tijekom rata uzimao je k sebi mnoge zaplijenje umjetnine.

Göring se američkkoj vojsci predao 1945. i sudilo mu se, zajedno sa ostalim njemačkim ratnim zločincima, na Međunarodnom Vojnom Tribunalu u Nürnbergu. Pošto je optužen po svim točkama optužnice, osuđen je na smrt vješanjem. No, Göring se 15. listopada 1946., samo nekoliko sati prije nego što mu se trebala izvršiti kazna, otrovao u svojoj ćeliji.

[uredi] Vanjske poveznice

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još materijala na temu:



Nedovršeni biografski članak Hermann Göring dopunite prema pravilima Wikipedije.