Dugo Selo

Izvor: Wikipedija

Dugo Selo
Županija Zagrebačka
Broj stanovnika (2001.) 14.300
Poštanski broj 10370
Gradonačelnik/ca Boris Mahač

Dugo Selo
Dugo Selo na karti Hrvatske


Dugo Selo je grad u Hrvatskoj.

Sadržaj

[uredi] Zemljopis

Grad Dugo Selo, koji se prostire na 51 četvornom kilometru čini niz naselja smještenih u podnožju Martin Brega (visine 205 metara), 20 kilometra istočno od središta Zagreba. Dugo Selo je satelitski grad Zagreba, u Zagrebačkoj aglomeraciji. Smješten je na dodiru posavske ravnice i Prigorja. Na sjeveru i zapadu graniči s Gradom Zagrebom, na istoku s općinom Brckovljani, a na jugu s općinom Rugvica. U gradu se nalazi jedanaest naselja: Andrilovec, Dugo Selo, Donje Dvorišće, Kopčevec, Kozinšćak, Leprovica, Lukarišće, Mala Ostrna, Prozorje, Puhovo i Velika Ostrna. Dugo Selo je središte šire regije (područje bivše općine Dugo Selo do 1993. godine) na kojemu danas živi preko 35000 stanovnika.

[uredi] Stanovništvo

Po popisu stanovništva iz 2001. godine, područje Grada Dugog Sela broji 14441 stanovnika (u broj je uvršten i 141 stanovnik naselja Donje Dvorišće, koje je Odlukom Hrvatskog Sabora iz 2006. god. pripojeno Dugom Selu iz sastava općine Brckovljani). Prosječna godišnja stopa rasta stanovništva je 3.67%. Prosječna gustoća naseljenosti je 273 stanovnika po četvornom kilometru. Danas je u Dugom Selu tri i pol puta veća gustoća naseljenosti od prosječne gustoće naseljenosti Zagrebačke županije. U narodnosnom sastavu Hrvata je 95.52%, Srba 1.09%, Albanaca 0.72%, Roma 0.17%, Bošnjaka 0.15% i ostalih 2.35%. Grad zbog povoljnog smještaja, kvalitetnih uvjeta življenja i blizine Zagreba prati intezivno naseljavanje i pozitivan prirodni priraštaj stanovništva. Na području grada 2007. godine živi oko 19000 stanovnika, a u samom Dugom Selu preko 10000.

[uredi] Uprava

[uredi] Povijest i gospodarstvo

Najstariji pisani tragovi o životu na dugoselskom području postoje u darovnici-povelji kralja Andrije II. Arpadovića iz 1209. godine, gdje se spominje "etiam terram santci Martini" (također zemlja sv. Martina) koju kralj dodjeljuje hrvatskim redovnicima Božjacima, odnosno viteškom redu-Templarima. Ime Dugog Sela (Velika Sela, Mala Sela, Sela) spominje se 1566. god, odnosno 1622. god. Mjesto je bilo pod upravom feudalaca (Tahi, Zrinski...), a kasnije je u posjedu Draškovića. Dugo Selo je od 1850. god. kotarsko središte, u drugoj polovici 20 st. općina, a 1997. god. dobiva status grada (odlukom vlasti iz vremena SRH, Dugo Selo je 1959. godine dobilo status gradskog naselja, "NN" br 8/59). Poštanski ured počeo je s radom 1858. godine. Prvi vlak kroz Dugo Selo prolazi 4. siječnja 1870. godine, 1893. god. osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo, 1900. god. završena je izgradnja nove župne crkve, tako da je 1901. sjedište drevne svetomartinske župe s Prozorja premješteno u kotarsko sjedište Dugo Selo. Prvi športski klub, nogometni klub "DŠK" osinva se 1923. god. Električna struja uvodi se 27.12.1934. godine, 1962. god. Dugo Selo dobiva vodovod, a 1966. provodi se plinifikacija. U bližoj okolici Dugog Sela, u Božjakovini, 26. kolovoza 1939 godine potpisan je sporazum Cvetković-Maček, kojim je uspostavljena Banovina Hrvatska. Napad na Kraljevinu Jugoslaviju u II. svjetskom ratu počinje 6. travnja 1941 godine bombardiranjem i uništavanjem dugoselskog željezničkog kolodvora sat vremena prije Beograda. U Domovinskom ratu 1990. godine osniva se dragovoljačka postrojba, a 1991. godine 53. samostalna bojna. Na području tadašnje općine Dugo Selo, u obližnjem Trsteniku u svibnju 1991. godine ustrojena je jedna od prvih četiriju legendarnih aktivnih brigada ZNG-a, 2. gardijska brigada "Gromovi", u koju se uključuje i značajan broj dugoselčana.

Dugo Selo se razvijalo stoljećima uz križanje željezničkih pruga Zagreb - Koprivnica i Zagreb - Slavonski Brod. Od početka stoljeća većina ljudi ovog kraja bavi se poljoprivrednom proizvodnjom. Osim ratarstva, danas je posebice razvijeno vinogradarstvo i voćarstvo na padinama Martin Brega. No, na samom početku stoljeća razvijaju se i industrijsko-obrtničke djelatnosti. Tada su izgrađeni pogoni za proizvodnju cigle, drvne građe, pekarskih proizvoda, a kasnije i za proizvodnju metala. Već tada izdvojio se sloj obrtnika i trgovaca, a te su djelatnosti, trgovina, usluge, ugostiteljstvo, uglavnom zastupljene i danas.

Od proizvođačkih djelatnosti najrazvijenija je proizvodnja pekarskih proizvoda, te individualna poljoprivredna proizvodnja. Na dugoselskom području djeluje Udruženje obrtnika koje okuplja 630 članova raznih gospodarskih grana.

[uredi] Slavni ljudi

  • Josip Predavec, povjesničar, prosvjetljitelj hrv. seljaštva, političar, jedan od osnivača HRSS-a, potpredsjednik HSS-a
  • Josip Zorić (1837.-1904.), svećenik, dugoselski župnik 38 godina, saborski zastupnik i književnik
  • Slavko Vurić, pučki tribun i pjesnik
  • Sergio Foretić, operni prvak, glazbenik, pedagog
  • Ivica Lovretić, svećenik, dugoselski župnik od 1957.-1996., osnivač središta zajednice časnih sestara pomoćnica svećeniku
  • Igor Dekanić, znanstvenik, političar, bivši savjetnik predsjednika RH
  • Krešimir Fotović, sakupljač narodnog blaga i narodnih nošnji
  • Zvonimir Bilić, rukometaš, hrvatski reprezentativac
  • Jadranko Crnić, prvi predsjednik Ustavnog suda RH, predsjednik Hrvatskog Crvenog križa

[uredi] Spomenici i znamenitosti

Crkva Sv. Martina na Martin Bregu je najznačajniji spomenik kulture prve kategorije na ovom području. Crkva datira od 1209. godine. Izgrađena u stilu barokizirane gotike, danas je u ruševnom stanju, a u tijeku su arehološka iskapanja i akcije moguće revitalizacije ovog kulturnog i sakralnog objekta.

Ispred crkve sv. Martina na Martin Bregu u Dugom Selu, postavljena je drvena skulptura sv. Martina, rad skulptora Josipa Cikača. Sveti Martin zaštitnik je župe, grada, vinograda i vinogradara. Istovjetna statua u manjim dimenzijama proglašena je dugoselskim suvenirom.

Ostatak dvorca obitelji Drašković, nalazi se u Perivoju grofa Draškovića. To je bivše imanje ove obitelji koje je obuhvaćalo područje današnjeg parka s bogatim raslinjem, dvorac od kojeg je ostala samo kula, zdenac, te stoljetna zgrada današnjeg suda.

U samom je središtu grada Ferenčakova ulica, etno-naselje, s nekoliko sačuvanih drvenih posavskih kuća, svjedočanstvo tradicionalne posavske arhitekture.

U središtu Dugog Sela, ograđena željeznom ogradom, nalazi se neogotička župna crkva sv. Martina, arhitekta Bolléa, iz 1900. godine.

Vrijedna je i zbirka narodnih nošnji i etnografskih predmeta, koja obuhvaća nekoliko tisuća eksponata, u vlasništvu obitelji pokojnog sakupljača narodnog blaga Krešimira Fotovića.

Ispred zgrade Hrvatske pošte u samom središtu grada, postavljen je spomenik poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu.

U gradskom parku, Perivoju grofa Draškovića nalazi se spomenik poginulim antifašistima i civilima u II. svjetskom ratu.

[uredi] Obrazovanje

U Dugom Selu od 1. studenog 1853. godine, u tadašnjem kotarskom središtu djeluje osnovna škola. Danas školu pohađa 1512 učenika i ubraja se među tri najveće škole u Republici Hrvatskoj. U tijeku je priprema izgradnje nove, druge osnovne škole. Srednju školu pohađa 800 učenika u deset smjerova: opća gimnazija, ekonomisti, tehničari računalstva, elektroinstalateri, elektromehaničari, instalateri grijanja i klimatizacije, plinoinstalateri, vodoinstalateri automehaničari i frizeri. Obrazovanju doprinosi i Pučko otvoreno učilište s raznim tečajevima i programima obrazovanja.

[uredi] Kultura

KUD «Preporod» je središnja kulturna ustanova Dugog Sela. Nastao 1907. kao Crkveno pjevačko društvo, danas se sastoji od folklorne i tamburaške sekcije, ženske vokalne grupe «Koledarice» i glumačke skupine. U gradu djeluje gradska knjižnica i čitaonica i Pučko otvoreno učilište. Na području kulture djeluje i turistička zajednica grada. U pripremi je uređenje Kulturnog centra grada u bivšoj zgradi Doma zdravlja.

Tradicionalne «Dugoselske jeseni» održavaju se uoči 11. studenog – na Martinje kad se obilježava i Dan grada Dugog Sela.

[uredi] Sport

Športski klubovi i udruge udružene su u Zajednicu športskih udruga grada Dugog Sela. Tijekom godine u gradu se održavaju športske manifestacije: "Martinski Rally", "Martinski polumaraton", "Karate kup Dugo Selo", Dugoselska biciklijada, stolnoteniski "Memorijal Zvonka Turčinca Ogija" i ženski rukometni međunarodni "Memorijalni turnir Đure Dubenika". U Dugom Selu su sjedišta rukometnog i športsko-ribolovnog saveza Zagrebačke županije. U gradu djeluje 1100 registriranih športaša u više športskih klubova i udruga.

[uredi] Vanjske poveznice


Nedovršeni članak o gradu u Hrvatskoj: Dugo Selo treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.


Gradovi i općine Zagrebačke županije
Gradovi

Dugo Selo | Ivanić-Grad | Jastrebarsko | Samobor | Sveta Nedelja | Sveti Ivan Zelina | Velika Gorica | Vrbovec | Zaprešić


Općine


Bedenica | Bistra | Brckovljani | Brdovec | Dubrava | Dubravica | Farkaševac | Gradec | Jakovlje | Klinča Sela | Kloštar Ivanić | Krašić | Kravarsko | Križ | Luka | Marija Gorica | Orle | Pisarovina | Pokupsko | Preseka | Pušća | Rakovec | Rugvica | Stupnik | Žumberak

Ostale općine i gradovi u Hrvatskoj

Zagrebačka županija | Krapinsko-zagorska županija | Sisačko-moslavačka županija | Karlovačka županija | Varaždinska županija | Koprivničko-križevačka županija | Bjelovarsko-bilogorska županija | Primorsko-goranska županija | Ličko-senjska županija | Virovitičko-podravska županija | Požeško-slavonska županija | Brodsko-posavska županija | Zadarska županija | Osječko-baranjska županija | Šibensko-kninska županija | Vukovarsko-srijemska županija | Splitsko-dalmatinska županija | Istarska županija | Dubrovačko-neretvanska županija | Međimurska županija


Popis općina u Hrvatskoj | Popis gradova u Hrvatskoj

Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj.