Wilhelm Conrad Röntgen

Izvor: Wikipedija

Wilhelm Conrad Röntgen
Wilhelm Conrad Röntgen
Jedna od prvih radiografija (rendgenska slika) koje je Röntgen snimio, šaka, vjerovatno gospođe Röntgen
Jedna od prvih radiografija (rendgenska slika) koje je Röntgen snimio, šaka, vjerovatno gospođe Röntgen

Wilhelm Conrad Röntgen (Lennep, 27. ožujka 1845. - München, 10. veljače 1923.), njemački fizičar

Otkrio je 1895. posebnu vrstu elektromagnetskog zračenja X-zrake (poslije nazvane rendgenske). Ustanovio je da djeluju na fotografsku ploču, prolaze kroz različite materijale i ioniziraju zrak kojim prolaze. Konstruirao je rendgenske cijevi s konkavnom katodom i platinskom antikatodom. Za to otkriće dobio je 1901. Nobelovu nagradu za fiziku.

[uredi] Biografija

Studirao je na univezitetu u Utrechtu, Nizozemska, zatim na ETH u Zürichu gde je diplomirao strojarsko inženjerstvo. Godine 1869. doktorirao je na Univerzitetu u Zürichu.

Pogrešno se vjeruje da je Röntgen x-zrake pronašao slučajno. Slučaj je bio samo utoliko što je zastor barijum platinacijanida koji je pripremio za jedan od narednih eksperimenata zasvijetlio prije nego što je bio upotrebljen.

U toku 1895. Röntgen je poput brojnih fizičara ispitivao efekte visokog napona na električno pražnjenje u razređenim plinovima u vakuumskim cijevima. Krajem te godine već su se ispitivali efekti katodnih zraka van vakuumskih cijevi. U pripremi jednog od takvih eksperimenata testirao je aparaturu u mraku i primijetio je nekakvo svjetlucanje na stolu, metar od aparature, kadgod uključi visoki napon. Pošto se u ponovljenim pokušajima desilo isto, upalio je šibicu i shvatio da svjetlucanje dolazi od barijum platinocijanida koji je tu bio odložen čekajući neki od sljedećih eksperimenata.

Röntgen je nagađao da se radi o novoj vrsti zraka (katodne zrake su već bile poznate). Sljedećih nekoliko tjedana je jeo i spavao u laboratoriju neprekidno ispitujući osobine novih zraka koje je privremeno nazvao x-zrake, koristeći matematičko označavanje za nepoznatu veličinu. Mada su kasnije zraci kada je postao poznat po njemu dobili ime rendgenske zrake, on je radije koristio izraz x-zrake.

U studenom 2004. Internacionalna unija za čistu i primjenjenu kemiju dala je 111. elementu u periodnom sustavu ime roentgenij.