Papua Nova Gvineja
Izvor: Wikipedija
|
|||||
Geslo: | |||||
Himna: O arise all you sons of this land | |||||
![]() |
|||||
Službeni jezik: | engleski, tok pisin i hiri motu | ||||
Glavni grad: | Port Moresby | ||||
Kraljica: | Elizabeta II. | ||||
Predsjednik Vlade: | Michael Somare | ||||
Površina: - ukupno: - % vode: |
53. po veličini 462.840 km² 2% |
||||
Stanovništvo: - ukupno (2000.): - Gustoća: |
108. po veličini 4,927.000 11/km² |
||||
Neovisnost: | Od Australije 16. rujna 1975. | ||||
Valuta: | kina (100 toea) | ||||
Vremenska zona: | UTC +10 | ||||
Internetski nastavak: | .pg | ||||
Pozivni broj: | +675 | ||||
Papua Nova Gvineja je država u Oceaniji. Zauzima istočnu polovicu otoka Nova Gvineja, te otoke Bismarckovog Arhipelaga (Nova Britanija i Nova Irska) i sjevernih Solomona (Bougainville) s mnoštvom manjih otočića. Graniči na zapadu s indonezijskom pokrajinom Irian Jaya. Papua Nova Gvineja je članica Commonwealtha i britanska kraljica formalni je šef države.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
Reljef je izuzetno raznolik. Uz južnu obalu Nove Gvineje nalaze se nizine koje ponegdje prelaze u velika močvarna područja. Planine središnjeg lanca koji se pruža u smjeru istok-zapad visinom prelaze 4000 m (najviši vrh Mount Wilhelm, 4509 m). Sjeverna obala je strmija i manje pristupačna od južne, s izuzetkom doline rijeke Sepik. Otoci Bismarckovog arhipelaga i sjevernih Solomona vulkanskog su podrijetla, s puno plodne zemlje. Velik dio površine Papue Nove Gvineje do visine od oko 1000 m prekriven je slabo pristupačnim tropskim kišnim šumama.
[uredi] Povijest
Pretpostavlja se da su prvi naseljenici stigli na otoke prije oko 60.000 godina iz jugoistočne Azije. Arheološki ostaci otkrivaju tragove intenzivne poljoprivrede stare oko 7000 godina, a ljudske intervencije u okoliš osobito su vidljive u dolinama u središnjem gorju.
Španjolci i Portugalci doprli su do otoka u prvoj polovici 16. stoljeća i dali im imena Papua po malajskoj riječi za osobitu kosu Melanežana i Nova Gvineja smatrajući domoroce sličnima stanovnicima afričke Gvineje. Otoci su detaljnije istraženi i kolonizirani tek potkraj 19. stoljeća, kad je južnu polovicu današnje Papue Nove Gvineje zauzela Velika Britanija, a sjevernu Njemačka.
Tijekom prvog svjetskog rata Australija, kojoj je 1902. preneseno upravljanje Britanskom Novom Gvinejom zauzela je i njemačku koloniju, ali ih nije formalno ujedinila sve do 1946. Europljani su prvi put stupili u neke dijelove unutrašnjosti Nove Gvineje tek u 30-im godinama 20. stoljeća, otkrivši brojne nove etničke i jezične skupine.
Nakon proglašenja neovisnosti 1975. u zemlji je vladala politička nestabilnost s čestim izmjenama vlada. Od 1989. do 1998. trajao je gerilski rat za otcjepljenje otoka Bougainville na kojem se nalaze značajna nalazišta zlata; u njemu je poginulo oko 20.000 ljudi.
[uredi] Stanovništvo
Papua Nova Gvineja jedna je od etnički i jezično najheterogenijih zemalja svijeta. Stanovništvo se može podijeliti u dvije glavne grupe: Papuance, koji čine nešto više od 80% i Melanezijce, kojih ima nešto manje od 20%. U zemlji se govori više od 700 jezika, a službeni tok pisin i hiri motu služe kao lingua franca, jezici međusobnog sporazumijevanja različitih grupa. Većina stanovnika su protestanti, ima i dosta katolika, ali raširene su i domorodačke religije, a mnogi kršćani su zadržali elemente prijašnjih religija.
Vidi Popis naroda Papue Nove Gvineje
[uredi] Gospodarstvo
Većina stanovništva živi od poljoprivrede. Glavni izvozni proizvodi su nafta, zlato i bakar. BDP je u 2004. bio 2200 USD po stanovniku, mjereno po PPP-u.
Samostalne države:
Antigva i Barbuda • Australija • Bahami • Bangladeš • Barbados • Belize • Bocvana • Brunej • Cipar • Dominika • Fidži • Gambija • Gana • Grenada • Gvajana • Indija • Jamajka • Južnoafrička Republika • Kamerun • Kanada • Kenija • Kiribati • Lesoto • Malavi • Malezija • Maldivi • Malta • Mauricijus • Mozambik • Namibija • Nauru • Novi Zeland • Nigerija • Pakistan • Papua Nova Gvineja • Sveti Kristofor i Nevis • Sveta Lucija • Sveti Vincent i Grenadini • Samoa • Sejšeli • Sijera Leone • Singapur • Solomonski Otoci • Svazi • Šri Lanka • Tanzanija • Tonga • Trinidad i Tobago • Tuvalu • Uganda • Ujedinjeno Kraljevstvo • Vanuatu • Zambija
Zavisni teritoriji:
Akrotiri i Dhekelia (Cipar) (U.K.) • Andamanski i Nikobarski otoci (Indija) • Angvila (U.K.) • Otočje Ashmore i Cartier (Aus.) • Australski antarktički teritorij (Aus.) • Bermudi (U.K.) • Britanski antarktički teritorij (U.K.) • Britanski indijskooceanski teritoriji (U.K.) • Britanski Djevičanski otoci (U.K.) • Kajmanski otoci (U.K.) • Božićni otok (Aus.) • Kokosovi otoci (Aus.) • Kukovi otoci (N.Z.) • Otoci Koraljnog mora (Aus.) • Falklandski Otoci (U.K.) • Gibraltar (U.K.) • Guernsey (U.K.) • Otok Heard i otočje McDonald (Aus.) • Otok Man (U.K.) • Jersey (U.K.) • Lakadivi (Indija) • Montserrat (U.K.) • Niue (N.Z.) • Otok Norfolk (Aus.) • Pitcairn (U.K.) • Rossova ovisnost (Antarktika) (N.Z.) • Sveta Helena (uključuje otok Ascension i Tristan da Cunha) (U.K.) • Južna Georgija i otočje Južni Sandwich (U.K.) • Tokelau (N.Z.) • Otoci Turks i Caicos (U.K.)
Australija • Fidži • Kiribati • Maršalovi Otoci • Savezne Države Mikronezije • Nauru • Novi Zeland • Palau • Papua Nova Gvineja • Samoa • Solomonski Otoci • Tonga • Tuvalu • Vanuatu
Ostali teritoriji:
Australija: Božićni otok • Kokosovi otoci • Otok Heard i otočje McDonald • Otok Norfolk • Otoci Ashmore i Cartier • Otoci Koraljnog mora • Jervis Bay teritorij •• Čile: Uskršnji otok •• Francuska: Francuska Polinezija • Nova Kaledonija • Otok Clipperton • Wallis i Futuna•• Novi Zeland: Kukovi otoci • Niue • Tokelau •• SAD: Američka Samoa • Atol Johnston • Atol Midway • Atol Palmyra • Greben Kingman • Guam • Havaji • Otok Baker • Otok Howland • Otok Jarvis • Otok Wake • Sjevernomarijanski otoci •• UK: Pitkern
Nedovršeni članak Papua Nova Gvineja koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.