Ilidža
Izvor: Wikipedija
|
||
![]() |
||
Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
Županija | Sarajevska | |
Sjedište | Ilidža | |
Načelnik | ? | |
Površina | ? km² | |
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća |
67.937 (1991.) ?/km² |
Ilidža je zapadno predgrađe Sarajeva, glavnog grada Bosne i Hercegovine koji se nalazi u središnjem dijelu zemlje. Ilidža je najstarije naseljeno područje Sarajeva bogato prirodnim ljepotama, s gradom povezano tramvajem i auto-putem.
Bosna i Hercegovina i grad Sarajevo - vjekovna egzistirajuća raskrsnica klasičnih, orijentalnih i zapadnih civilizacija - poznati po specifičnim multikulturalnim i multikonfesionalnim tradicijama, izuzetnoj ljepoti i izrazito prijateljskoj klimi, čine najatraktivniji ambijent za ostvarivanje (revitalizaciju) jedinstvenog sportskog, banjskog, rekreativnog i turističkog centra.
Općina Ilidža jedna je od devet općina županije (kantona) Sarajevo. Smještena je na središnjem dijelu važnog prirodnog magistralnog pravca koji ide dolinom rijeka Bosne i Neretve, povezujući srednju Europu na sjeveru i Jadransko more na jugu. Za samo 2h i 45 min. vožnje kolima može se s Ilidže, koja je na 490 m nadmorske visine, spustiti na obalu Jadranskog mora i uživati u blagoj mediteranskoj klimi. Kroz Ilidžu prolaze važne prometnice prema Jadranskom moru i Srednjoj Bosni, željeznička pruga Sarajevo-Ploče, elektro, PTT, kanalizacijska i plinska mreža, što je uz asfaltirane lokalne putove i tramvajsku prugu bitno određenje nivoa kvaliteta rada i življenja. Sarajevsku regiju ili njeno šire utjecajno područje čini nešto širi prostor Sarajevske županije.
Ti utjecaji su kako gospodarski tako i urbani u najširem smislu (kultura, obrazovanje, zdravstvo, sport i razonoda, uprava itd.). Veze u prostoru ostvarene su preko osnovnih prometnih pravaca koji ujedno znače i urbane razvojne okosnice. Centralnu točku u kojoj se sustižu ovi razvojni pravci čini Općina Ilidža u Sarajevskom polju. Ona je dio urbane cjeline Sarajeva, ali s naglašenom morfološkom i urbanom izražajnošću i okolnostima. Prirodni resursi, drastično različiti od kotline Miljacke u kojoj se smjestilo Sarajevo, određuju tu njenu prepoznatljivu sliku. Smještena na 490 metara nadmorske visine, 12 km jugozapadno od centra Sarajeva (gdje su u najbližem susjedstvu, na udaljenosti od stotinjak metara, još od XVI. stoljeća do danas, aktualne džamije, crkve i sinagoga, što se može doživjeti još samo u Jeruzalemu), Ilidža je banjsko i klimatološko lječilište, rekreacijski centar i izletište. Locirana je u podnožju planine Igman, u zelenom i vodom i šumom obilatom pejzažu.
Prije rata je ukupna površina područja Općine obuhvaćala 162 km2. Daytonskim sporazumom dio Općine pripao je srpskom entitetu, tako da ukupna površina sada iznosi oko 14.950 ha. Glavnina teritorija je u porječju rijeke Bosne, gdje se nalazi i izvorište ove poznate i za život Sarajevskog kantona i Općine Ilidža važne tekućice, te u slivu rijeke Željeznice, koja dovodi hladne vode s Treskavice. Reljef područja Ilidža različitog je oblika - od tipičnog ravničarskog do brežuljkastog i karstnog u području planine Igman koja ju je prirodno ograničila s jugozapadne strane, s najvišim vrhom (Crni vrh 1.499 m). Upravo padine planine Igman čine prirodni amfiteatar idući od Krupca na istoku, preko Hrasnice do Blažuja i Raskršća na zapadu.
Sadržaj |
[uredi] Zemljopis
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Ilidža ( jedna od gradskih općina Grada Sarajeva ) imala je 67.937. stanovnika, raspoređenih u 14 naselja.
Nacionalni sastav:
- Muslimani - Bošnjaci - 29.337 (43,18%)
- Srbi - 25.029 (36,84%)
- Hrvati - 6.934 (10,20%)
- Jugoslaveni - 5.181 (7,62%)
- ostali - 1.456 (2,16%)
Nacionalni sastav 1971. godine, bio je sljedeći:
ukupno: 39.452
- Srbi - 18.627 (47,21%)
- Muslimani - 12.462 (31,58%)
- Hrvati - 6.446 (16,33%)
- Jugoslaveni - 954 (2,41%)
- ostali - 963 (2,47%)
[uredi] Naseljena mjesta
Dio naseljenog mjesta Sarajevo, Buhotina, Gornje Mladice, Jasen, Kakrinje, Kasindo, Kobiljača, Krupac, Rakovica, Rudnik, Vela, Vlakovo, Zenik i Zoranovići.
[uredi] Uprava
[uredi] Povijest
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Slavni ljudi
[uredi] Spomenici i znamenitosti
[uredi] Obrazovanje
[uredi] Kultura
[uredi] Sport
[uredi] Vanjske poveznice
Federacija Bosne i Hercegovine
Banovići • Bihać • Bosanska Krupa • Bosanski Petrovac • Bosansko Grahovo • Breza • Bugojno • Busovača • Bužim • Cazin • Centar, Sarajevo • Čapljina • Čelić • Čitluk • Drvar • Doboj Istok • Doboj Jug • Dobretići • Domaljevac-Šamac • Donji Vakuf • Foča-Ustikolina • Fojnica • Glamoč • Goražde • Uskoplje • Gračanica • Gradačac • Grude • Hadžići • Ilidža • Ilijaš • Jablanica • Jajce • Kakanj • Kalesija • Kiseljak • Kladanj • Ključ • Konjic • Kreševo • Kupres • Livno • Lukavac • Ljubuški • Maglaj • Mostar • Neum • Novi Grad, Sarajevo • Novi Travnik • Novo Sarajevo • Odžak • Olovo • Orašje • Pale-Prača • Posušje • Prozor-Rama • Ravno • Sanski Most • Sapna • Široki Brijeg • Srebrenik • Stari Grad, Sarajevo • Stolac • Teočak • Tešanj • Tomislavgrad • Travnik • Trnovo (FBiH) • Tuzla • Usora • Vareš • Velika Kladuša • Visoko • Vitez • Vogošća • Zavidovići • Zenica • Žepče • Živinice
Republika Srpska
Grad Banja Luka • Berkovići • Bijeljina • Bileća • Bosanska Dubica • Bosanska Gradiška • Bosanska Kostajnica • Bosanski Brod • Bosanski Novi • Bosanski Šamac • Bratunac • Čajniče • Čelinac • Derventa • Doboj • Donji Žabar • Foča • Gacko • Han Pijesak • Istočna Ilidža • Istočni Drvar • Istočni Mostar • Istočni Stari Grad • Istočno Novo Sarajevo • Jezero • Kalinovik • Skender Vakuf / Kneževo • Kotor Varoš • Krupa na Uni • Kupres (RS) • Laktaši • Lopare • Ljubinje • Milići • Modriča • Mrkonjić Grad • Nevesinje • Novo Goražde • Osmaci • Oštra Luka • Pale • Pelagićevo • Petrovac • Petrovo • Prijedor • Prnjavor • Ribnik • Rogatica • Rudo • Skender Vakuf / Kneževo • Sokolac • Srbac • Srebrenica • Šekovići • Šipovo • Teslić • Trebinje • Trnovo • Ugljevik • Višegrad • Vlasenica • Vukosavlje • Zvornik