Leopold I., njemačko-rimski car
Izvor: Wikipedija
Leopold I. (Beč, 9. lipnja 1640. - Beč, 5. svibnja 1705.), njemačko-rimski car (1657. ili 1658.-1705.), ugarsko-hrvatski kralj (od 1655. u Ugarskoj i od 1657. u Hrvatskoj do 1705.), češki kralj (1658.-1705.).
Sin i nasljednik cara Ferdinanda III. Dobar dio svoje vladavine proveo je ratujući. Naslijedio je i rat sa Švedskom, koji je okončao 1660. Uslijedio je Prvi turski rat (1663.-64.), koji je svršio pobjedom Montecuccolija kod Szentgotthárda i mirom u Vasváru (1664.), koji je postao povodom za Zrinsko-Frankopansku urotu (1670.-1671.), čiji je cilj bio otcjepljenje Hrvatske i Mađarske od Habsburške Monarhije. Po isteku dvadesetogodišnjeg mira dogovorenog u Vasváru, započeo je Drugi turski rat. Uz pomoć nadvojvode Karla Lotarinškog i poljskog kralja Jana III. Sobjeskog, Turci su 12. rujna 1683. poraženi pod Bečom; te se na taj poraz nadovezao Rat za oslobođenje, koji je završio Mirom u Srijemskim Karlovcima (1699.) i dokrajčio tursku premoć u jugoistočnoj Europi.
Vlast Leopolda I. je tijekom pobjedonosnog rata ojačala; hrvatski i mađarski staleži priznali su u Požunu 1687. nasljedno pravo Habsburgovaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje po načelu primogeniture, a istodobno je ukinut čl. 31. Zlatne bule Andrije II. iz 1222., koji je plemstvu priznao pravo otpora protiv kralja zbog njegovih nezakonitih čina. U ratovima protiv Francuske (1672.-79. i 1688.-97.) Leopold nije imao uspjeha. Pri kraju života Leopold se zapleo 1701. u Rat za španjolsku baštinu protiv Luja XIV.
Godine 1697., u skladu s tadašnjim običajima, a za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod Sente, podario je princu Eugenu Savojskom imanje u južnoj Baranji, nazvano Belje.
Za Leopoldova vladanja doselili su se nekoliko tisuća Srba pod patrijarhom Arsenijem Crnojevićem III. u Ugarsku i u Srijem.
Literatura: "Opća enciklopedija JLZ" (5 L-Nigh), Zagreb, 1979. - "Belje. Tvornica šećera. 75", Šećerana, 1986. (str. 25; greškom: Leopold II) - "Mala enciklopedija Prosveta" (2 K-P), Beograd, 1978.
[uredi] Rodoslovlje
[uredi] Preci
Prva generacija
1. Leopold I., njemačko-rimski car (1640.-1705.)
Druga generacija
2. Ferdinand III., njemačko-rimski car (1608.-1657.)
3. Infanta Maria Anna od Španjolske (1606.-1646.)
Treća generacija
4. Ferdinand II., njemačko-rimski car (1578.-1637.)
5. Princeza Maria Anna od Bavarske (1574.-1616.)
6. Filip III., kralj Španjolske (1578.-1621.)
7. Nadvojvotkinja Margaretha od Austrije (1584.-1611.)
Četvrta generacija
8. Nadvojvoda Karl od Austrije (1540.-1590.)
9. Princeza Marija od Bavarske (1551.-1608.)
10. Wilhelm V., vojvoda od Bavarske (1548.-1626.)
11. Renée od Lotaringije (1544.-1602.)
12. Filip II., kralj Španjolske (1527.-1598.)
13. Nadvojvotkinja Anna od Austrije (1549.-1580.)
14. = 8. (Nadvojvoda Karl od Austrije)
15. = 9. (Princeza Marija od Bavarske)
[uredi] Potomci
1. brak (1666.): Infanta Margaretha Maria Theresia od Španjolske (1651.-1673.), kći Filipa IV., kralja Španjolske i nadvojvotkinje Marije Anne od Austrije
- Nadvojvoda Ferdinand Wenzel (1667.-1668.)
- Nadvojvotkinja Maria Antonia (1669.-1692.); suprug Maximilian, izbornik Bavarske (1662.-1726.)
- Nadvojvoda Johann Leopold (1670.-1670.)
- Nadvojvotkinja Maria Anna (1672.-1672.)
2. brak (1673.): Nadvojvotkinja Claudia Felicitas od Austrije (1653.-1676.), kći nadvojvode Karla od Austrije, grofa od Tirola, i Anne de' Medici
- Nadvojvotkinja Anna Maria Sophia (1674.-1674.)
- Nadvojvotkinja Maria Josefa (1675.-1676.)
3. brak (1676.): Pfalz-grofica Eleonora Magdalena od Pfalz-Neuburga (1655.-1720.), kći Filipa Wilhelma, kneza izbornika Pfalza (Falačke) i Land-grofice Elisabethe Amalie od Hessen-Darmstadta
- Josip I., car Svetog Rimskog Carstva (1678.-1711.)
- Nadvojvotkinja Christina (1679.-1679.)
- Nadvojvotkinja Maria Elisabeth (1680.-1741.)
- Nadvojvoda Leopold Josef (1682.-1684.)
- Nadvojvotkinja Maria Anna (1683.-1754.); suprug Joao V., kralj Portugala (1689.-1750.)
- Nadvojvotkinja Maria Theresia (1684.-1696.)
- Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva (1685.-1740.)
- Nadvojvotkinja Maria Josefa (1687.-1703.)
- Nadvojvotkinja Maria Magdalena (1689.-1743.)
- Nadvojvotkinja Maria Margaretha (1690.-1691.)
Prethodnik: | Hrvatsko-ugarski kralj (1657.-1705.) | Nasljednik: |
Ferdinand III. 1625. - 1657 . | Josip I. (1687. - 1711.) |
Prethodnik: Ferdinand III. (1637.- 1657.) |
njemačko-rimski car | Nasljednik: Josip I. (1705.- 1711.) |