Gvadalupa
Izvor: Wikipedija
|
|||
Geslo: Liberté, Égalité, Fraternité | |||
Službeni jezik | francuski | ||
Prefektura | Basse-Terre | ||
Podprefekture | Pointe-à-Pitre Saint-Martin-Saint-Barthélemy |
||
Broj okruga | 3 | ||
Broj kantona | 43 | ||
Broj općina | 34 | ||
Predsjednik regionalnog vijeća | Victorin Lurel | ||
Predsjednik generalnog vijeća | Jacques Gillot | ||
Površina - Ukupno - % voda |
1 703 km² 0,26% |
||
Stanovništvo - Ukupno (2003) - Gustoća stanovništva |
|
||
Valuta | Euro | ||
Vremenska zona | UTC -4 | ||
Internetski nastavak | .gp | ||
Pozivni broj | 590 |
Gvadalupa je mali arhipelag u Antilima u Karipskom moru. Nalazi se otprilike 600 km sjeverno od obale Južne Amerike i 600 km istočno od Dominikanske republike. Nekada se zvao Karukera što znači "otok s lijepim vodama". Prekomorski je departman Francuske.
Sadržaj |
[uredi] Povijest
Prvi ljudi koji su došli na Gvadalupu su bili američki indijanci iz plemena Arawaks, koji su naselili otok 300 godina prije naše ere i bavili se pretežito ribolovom i poljoprivredom. Otok su "otkrili" Europljani 14. studenog 1493. od strane Kristofora Kolumba koji ga je otkrio na svom drugom putovanju. Francuzi su kolonizirali otok 1635., na njega naselili afričke crnce koji su radili na velikim plantažama šećerne trstike koja je postala glavni ekonomski resurs na Gvadalupi. Otok su mnogo puta tijekom stoljeća otimali Britanci i ponovno osvajali Francuzi, da bi napokon 1815. Bečkim ugovorom otok pripao Francuskoj. Ropstvo je na otoku ukinuto 1848. Otok je postao prekomorski departman Francuske 19. ožujka 1946.
[uredi] Administracija
Gvadalupa je samostalna administrativna regija i prekomorski departman Francuske (DOM- département d'outre-mer) s prefekturom u Basse-Terrei. Zajedno sa Martinikom koji se nalazi oko 150 km na jugu i Francuskom Gvajanom koja se nalazi na sjeveru Južne Amerike čini Francuske Departmane Amerike (départements français d'Amérique-DFA). Gvadalupa je jedna od sedam ultraperifernih regija Europske Unije.
[uredi] Zemljopis
Gvadalupa se sastoji od pet otoka: Basse-Terre, Grande-Terre, La Désirade, Les Saintes i Marie-Galante. Također na sjeveru otok Saint-Barthélemy i francuski dio otoka Saint-Martin spadaju pod Gvadalupu. Basse-Terre je velik 848 km² i ima vulkanski reljef, dok Grande-Terre je velik 588 km² i ima brežuljkasti i nizinski reljef. Otoci su odvojeni malim kanalom kojeg zovu Rivière Salée tj. Slana Rijeka. Les Saintes se sastoje od 9 otočića od kojih su samo dva naseljena: Terre de Haut i Terre de Bas.
[uredi] Ekonomija
Ekonomija Gvadalupe ovisi o poljoprivredi, turizmu i laganoj industriji. Više od 50% izvoza čine banane. Industrija se većinom bavi proizvodnjom šećera i ruma.
[uredi] Demografija
Većina vjernika su katolici (95%), hinduisti (4%) i protestanti (1%). Francuskim se koristi 99% stanovništva. 2005 godine populacijska tablica izgledala je ovako (448,000): gvadalupski kreoli 332,000 (govore francuski) i gvadalupski mestici 88,000 (francuski); Haićani 12,000; Francuzi 7,400; Tamili 4,500 (tamilski jezik); kreoli sa Djevičanskih otoka (3,300, govore kreolsko-engleski)Dominikanci 500 (španjolski); Sirijski Arapi (700). Nešto nepoznatih.
[uredi] Kultura
Gvadalupska kultura je mješavina europske, indijske, afričke, južnoameričke i sirijsko-libanonske kulture.
[uredi] Vanjske poveznice
- Conseil régional de la Gouadeloupe
- Indijanci na Gvadalupi
- Lista spomenika na Gvadalupi
- Poštanske markice s Gvadalupe.
Antigva i Barbuda • Bahami • Barbados • Belize • Dominika • Dominikanska Republika • Grenada • Gvatemala • Haiti • Honduras • Jamajka • Kanada • Kostarika • Kuba • Meksiko • Nikaragva • Panama • Salvador • Sjedinjene Američke Države • Sveta Lucija • Sveti Kristofor i Nevis • Sveti Vincent i Grenadini • Trinidad i Tobago
Zavisni teritoriji:
Danska: Grenland •• Francuska: Gvadalupa • Martinik • Sveti Petar i Mikelon •• Nizozemska: Aruba • Nizozemski Antili •• SAD: Američki Djevičanski otoci • Otok Navassa • Portoriko •• UK: Angvila • Bermudi • Britanski Djevičanski otoci • Kajmanski otoci • Montserrat • Otoci Turks i Caicos
Članice:
Albanija • Andora • Belgija • Benin • Bjelokosna Obala • Bugarska • Burkina Faso • Burundi • Cipar • Čad • Demokratska Republika Kongo • Dominika • Džibuti • Egipat • Ekvatorska Gvineja • Francuska • Francuska Gvajana • Gabon • Gana • Grčka • Gvadalupa • Gvineja • Gvineja Bisau • Haiti • Kambodža • Kamerun • Kanada • Kanada-Novi Brunswick • Kanada-Québec • Komori • Laos • Libanon • Luksemburg • Madagaskar • Makedonija • Mali • Martinik • Mauretanija • Mauricijus • Maroko • Monako • Niger • Republika Kongo • Rumunjska • Ruanda • Sejšeli • Senegal • Sveta Lucija • Sveti Petar i Mikelon • Sveti Toma i Princip • Srednjoafrička Republika • Švicarska • Togo • Tunis • Vanuatu • Vijetnam • Zelenortska Republika
Promatrači:
Armenija • Austrija • Češka • Gruzija • Hrvatska • Litva • Mađarska • Mozambik • Poljska • Slovačka • Slovenija • Srbija • Ukrajina
Akvitanija | Auvergne | Bretanja | Burgundija | Centre | Champagne-Ardenne | Donja Normandija | Elzas | Franche-Comté | Gornja Normandija | Île-de-France | Korzika | Languedoc-Roussillon | Limousin | Lorraine | Pireneji-Jug | Nord-Pas de Calais | Pikardija | Poitou-Charentes | Provansa-Alpe-Azurna obala | Regija Loire | Rona-Alpe
Gvadalupa1 | Francuska Gvajana | Martinik | Reunion
Ovi prekomorski departmani su također prekomorske regije.
1Gvadalupe trenutno uključuje otoke Svetog Bartolomeja i Svetog Martina, koji su 2003. izglasali da postaju odvojenim Collectivités d'outre-mer; promjene će stupiti na snagu početkom 2007.
Sveti Petar i Mikelon (collectivité territoriale) | Mayotte (collectivité départementale) | Wallis i Futuna (territoire) | Francuska Polinezija (pays d'outre-mer) |
Svaka prekomorska zajednica ima vlastiti poseban status.
Francuski južni i antarktički teritoriji (otok Saint-Paul, otok Amsterdam, otočje Crozet, otočje Kerguelen, Terre Adélie) · otok Clipperton · Raspršeni otoci (Bassas da India, otok Europa, otočje Glorieuses, otok Juan de Nova, otok Tromelin)
![]() |
Portal Francuske – Pristup člancima sa tematikom o Francuskoj. |