Vjesnik

Izvor: Wikipedija

Vjesnik, politički dnevni list, izlazi u Zagrebu.

Prvi broj izašao je 24. lipnja 1940. godine, a list se zvao Politički vjesnik. Zapravo, u tisku je načinjena pravopisna greška, pa je stajalo pogrešno "vijesnik" umjesto "vjesnik". List je, u ilegali, pokrenuo Centralni komitet Komunističke partije Hrvatske. Početkom 1941. godine list dobiva naziv Vjesnik radnog naroda.

Početkom II. svjetskog rata izlazi kao mjesečnik, sada nazvan Vjesnik Hrvatske jedinstvene nacionalno-oslobodilačke fronte, preselivši u jesen 1941. na Kordun, pa 1942. u zaselak Tomići kraj Drežnice. Zanimljivo je da u zaglavlju lista od kolovoza 1941. stoji parola "Smrt fašizmu - Sloboda narodu!" koju prihvaća cijeli oslobodilački pokret. Od 1943. tiska se na Kapeli, ponovno kao tjednik. Redakcija se, shodno tijeku rata, nastavlja seliti, a u siječnju 1945. stiže u Split.

Od 11. svibnja 1945., pod današnjim imenom, Vjesnik izlazi kao dnevnik. Tek se tada i službeno u impresumu navodi ime glavnog urednika; bio je to Šerif Šehović. Prve poratne godine Vjesnika protječu u službi novom režimu. Šezdesetih godina širi se dopisnička mreža, list se sadržajno osvježava, a naklada raste. Vjesnikova kuća tada izdaje časopise i revije, od kojih su najpoznatiji bili Vjesnik u srijedu (VUS) i Start. Pokreće se akcija "Plava vrpca Vjesnika", nagrada za pothvate spašavanja na moru.

Uoči "Hrvatskog proljeća", list dostiže nakladu od preko 100.000 primjeraka. Godine 1990. dolazi u interesnu sferu nove, HDZ-ove vlasti. Kraće vrijeme, 1992. godine, list nosi naziv Novi vjesnik.

[uredi] Glavni urednici

  • Mladen Iveković (1940.)
  • Josip Gjergja (1941.)
  • Šime Balen (1943.)
  • Šerif Šehović (1945.)
  • Branko Priselac (1946.)
  • Josip Kirigin (1946.)
  • Branko Škrinjar (1947.-1948.)
  • Zvane Črnja
  • Franko Franulović
  • Živko Vnuk (1950.)
  • Frane Barbieri (1951.-1953.)
  • Joško Palavršić (1953.-1955.)
  • Božidar Novak (1955.-1963.)
  • Milan Beslać (1963.-1966.)
  • Mirko Peršen (1966.-1968.)
  • Josip Vrhovec (1968.-1969.)
  • Milovan Baletić (1970.-1971.)
  • Drago Auguštin (1972.-1975.)
  • Pero Pletikosa (1975.-1983.)
  • Davor Šošić (1984.-1986.)
  • Uroš Šoškić (1986.-1987.)
  • Stevo Maoduš (1987.-1990.)
  • Hidajet Biščević (1990.-1992.)
  • Radovan Stipetić (1992.-1993.)
  • Božidar Petrač (1993.)
  • Krešimir Fijačko (1993.-1994.)
  • Ante Ivković (1995.)
  • Nenad Ivanković (1996.-2000.)
  • Igor Mandić (2000.)
  • Andrea Latinović (2006.)
  • Darko Đuretek (2006.-)