Porijeklo hrvatskih riječi
Izvor: Wikipedija
Zašto se kaže...
[uredi] A
[uredi] B
Bilo
Riječ bilo je nastala iz praslavenske riječi bidlo što je imenica tvorena od osnove glagola biti i dometka (sufiksa) dlo. Izvorno je značenje zapravo "udaralo". Riječ bilo zamjenjuje stranu riječ puls.
[uredi] C
Crven
Pridjev crven je nastao još u staroslavenskom iz riječi [crv], a značio je "nešto jarko, nešto rumeno". Ovaj pridjev je nastao iz riječi [crv] kao asocijacija na starolatinski "vermiculus" (isto crven) što je nastalo od starolatinskog vermis (crv).
[uredi] Č
Čeljust
Riječ čeljust kao oznaka za koštani dio glave u kojem se nalaze zubi, složenica je od praslavenskih i staroslavenskih riječi čelo i usta.
[uredi] Ć
Ćud
Riječ ćud je nastala od praslavenskog tjud što označava osjećaj, narav, običaj, a njezino je nastajanje moguće protumačiti kao spajanje osnova tjut (od ćutjeti, tj. osjećati) i čud (od čudo).
[uredi] D
[uredi] Dž
[uredi] Đ
[uredi] E
[uredi] F
[uredi] G
Grad
Stari Slaveni nisu imali gradova niti su gradovi uopće postojali na Balkanskom poluotoku u vrijeme njihova dolaska – antičkih gradova je bilo samo u ruševinama. Tek u Srednjem vijeku Hrvati počinju graditi gradove, po pravilu na nekim uzvišenim mjestima. Taj se dio grada zvao gornji grad ili višegrad. Tu je živio vlastelin, a običan narod je živio u naselju ispod tog grada koje se zvalo donji grad ili podgrad, а također i mađarskom riječju varoš. Da je i cijela Europa toga vremena bila podijeljena na gradove i varoši vidi se po parovima naziva: francuskom cité i ville, njemačkom Burg i Stadt, engleskom city i town...
Najstarije značenje riječi grad čuva se u riječi ograda, jer je grad prvobitno bio kolac. Slaveni su još u praslavenskoj dobi riječ гордъ koristili u značenju ograda od kolja. Otud se očuvalo značenje riječi grad za nešto ograđeno, opkoljeno, a u Srednjem vijeku utvrđeno – tako je grad dobio značenje tvrđava. Isto podrijetlo riječi grad i ograda vidi se i u germanskim jezicima: englesko town (grad) sasvim odgovara njemačkome Zaun (ograda).
Dosta naziva za mjesta potječe od riječi grad, čak i u krajevima gdje danas nema Slavena (na primjer, austrijski Graz i grčka Κάρδιτζα potječu od gradac, a rumunjski Bǎlgrad i albanski Berat od biograd ili bjelgrad, tj. bijeli grad).
[uredi] H
[uredi] I
[uredi] J
[uredi] K
[uredi] L
[uredi] Lj
[uredi] M
[uredi] N
[uredi] Nj
[uredi] O
== Osobito == ? Zna li netko?
Perut
== P == Perut je u narodnom jeziku prhut, (srodno hrvatskim riječima "prhnuti", "pršiti", "lepršati", "prhko"). Oblik perut je nastao koncem 19-og stoljeća dok Hrvati još nisu koristili glas r kao vokal nego samo kao konsonant pa je onda uz svako "r" morao u istom slogu biti i jedan čisti vokal. Zato onda nisu bili Hrvati nego "Horvati", govorili su "horvatski" pa onda ni prhut nije bio prhut nego perhut.
- No, u srpskom jeziku se glas "h" ne izgovara i ne piše pa kao što hrđu zovu i pišu "rđa" tako su i riječ "perhut" skratili za "h" u perut i tako je riječ upisana u Akademijin riječnik pa je postaka književna i sada standardna hrvatska riječ. To nas ne treba čuditi jer je HAZU donedavno bila JAZU, a otac glasovitog Akademijinog riječnika (JAZU) je Đura Daničić, Srbin iz Novog Sada, koji je prvi uređivao taj naš riječnik. - Otilio Nemec 11:12, 2. ožujka 2006. (CET)
-
[uredi] R
Raskrižje
Riječ "raskrižje" je nastala zamjenom morfema "krst" u "križ" u riječi "raskršće" koja je ranije bila u uporabi u književnom jeziku. Zamjena je provedena jer je morfem "krst" u ovom slučaju krivo shvaćen kao odgovarajuća srpska riječ, koja znači križ, što međutim nije tako premda je rijeć "raskršće" u uporabi i u srpskom jeziku. Ta riječ je glagolska imenica od hrvatskog glagola "raskrstiti" što znači suprotno od "krstiti" ili "pokrstiti". Kao što krstiti znači primiti nekoga u kršćansku vjersku zajednicu, tako raskrstiti znači izbaciti ga iz te zajednice, ekskomunicirati, a u širem smislu to znači raskinuti neku vezu ili odnos. Tako se može raskrstiti s alkoholom, s pušenjem ili s lažnim prijateljem. Raskršće je glagolska imenica kad znači događaj, ali je to i stvarna imenica kad znači mjesto takvog događaja, kao na primjer ulično križanje, gdje se suputnici rastaju (ili "raskrste") pa nastavljaju dalje svaki svojim putem.
Novokovanica "raskrižje" ne zadovoljava pravila za tvorbu hrvatskih riječi, jer ne postoji glagol "raskrižiti" pa ne može tvoriti ni glagolsku imenicu. No takova riječ nam nije ni potrebna, kao ni riječ "raskršće" koja se koristi u srpskom jeziku, jer u hrvatskom već imamo domaću riječ križanje. Ovo je glagolska imenica od glagola "križati" kad znači događaj, ali je to i stvarna imenica križanje, koja je nastala od glagolske, a znači mjesto gdje su dvije ceste ili ulice sagrađene tako "ukrižene" jedna preko druge u obliku križa. Razlika u ta dva "križanja" je samo u naglasku, jer glagolska imenica ima naglasak na prvom slogu, a stvarna na drugom. Otilio Nemec 10:13, 10. ožujka 2006. (CET)
___________________________________________________
Robot
Riječ "robot" (češki robota=rad) prvi je uveo pisac K. Čapek koji je pomoću te riječi opisao slijedeći stroj: "Stroj vješt u radu , a ponaša se slično čovjeku te obavlja zadaće umjesto čovjeka".
[uredi] S
[uredi] Š
[uredi] T
[uredi] U
O imenu rijeke Une
Riječ una na latinskom ne znači ni "jedna" niti "jedina". Riječ Una u latinskom niti je imenica, niti je pridjev nego prilog za način i vrijeme ili adverbijalna oznaka za način i vrijeme koja se prevodi sa skupa, zajedno ili u isto vrijeme. Latinska riječ "unicus" znači "jedino" ili ono što je u samo jednom primjerku, istina i ono što je jedino u svom rodu, a Una nije jedina u porodici rijeka. Postoji i pridjev "unice" u latinskom jeziku, što se prevodi s "jedinstvna, izuzetna", "izvrsna", ali postoji i imenica "unda" koja pored raznih hidronimskih kategorijalnih oznaka označava i vir, vrtlog, pa i slap. Ali da bi se odlučilo o tome što predstavlja istinski korijen između više mogućnosti treba poznavati historiju jezika i zakonitosti kojima je podložna promjena riječi u tom jeziku. Japodi koji su prethodili Rimljanima na prostorima kroz koje protječe rijeka Una nisu mogli naslijediti nego samo preuzeti njeno ime iz latinskog. Vjerojatno su oni sami imali i neko vlastito ime za tu rijeku prije vlastitog romaniziranja, ali povijest pokazuje drukčiju istinu - skoro sve rijeke u BiH nose prosto ime voda došlo iz celtskog , ilirskog, latinskog ili nekog gotskog jezika. Ni Unac ne bi dobio ime koje nosi zbog toga što bi njegovo ime muškog roda onda bilo - Jedinac. Očigledno je da je konačni oblikovatelj osobnih imenica Una i Unac bio neki, slavenski jezik, najvjerojatnije hrvatski, ako ime nije slavenizirano u prvom valu Slavena oko 6. stoljeća.
A Unac, budući da se ulijeva u Unu, da se sljubljuje s njom, da se prikapča k njoj, ne potječe od pridjeva "uncus", iliti "kuka", kako bi se moglo pomisliti. To je izvedenica iz "unda" i tipična je slavenska gradnja imenice koja završava aktivnim finalnim slogom ...ac.
_________________________________________
uhititi - - Riječ uhititi je nastala prije tristo ili više godina od riječi hititi, što znači baciti, s prijedlogom u, što zajedno znači ubaciti. Taj izraz je u ono davno doba doslovno opisivao postupak tamničara prema osuđenim zločincima, pa i danas u povijesnim knjigama možemo naći da je neki osuđenik bio "bačen u tamnicu". Tamnice su bile većinom tamni podrumi ispod tvrđava, no većina ondašnjih podruma kao i tavana nije imala posebna stubišta, pa se je u podrum silazilo, isto kao i na tavan, - po ljestvama. Za tavan su ljudi dignuli poklopac na stropu i postavili ljestve po kojima su se penjali, a za silazak u podrum (tamnicu) dignuli su poklopac s poda i postavili ljestve po kojima su se spuštali u podzemlje. No, kad je trebalo zločinca "baciti u tamnicu" onda se nisu trudili da mu postave ljestve po kojima će se spuštati, nego su ga jednostavno bacili, "hitili", unutra, dakle ubacili ili "uhitili". Danas policije nigdje u Europi ne postupaju tako s osumljeničenicima pa ni s osuđenicima. Arhaični izraz uhititi se sada koristi u standardnom jeziku kao univerzalna zamjena za hrvatske riječi uhvatiti(u bijegu), privesti (na saslušanje), pritvoriti, zadržati (na ispitivanju) i zatvotiti, odnosno kao zamjena za tuđice uhapsiti i arestirati. Otilio Nemec 10:16, 8. ožujka 2006. (CET)
Otilio Nemec 12:00, 16. ožujka 2006. (CET) -
- -
[uredi] V
[uredi] Z
Zamijetiti - Riječ je nastala od nekadašnjeg izraza za repliciranje na nečiji govor i nastala je od oblika dodati,dometnuti i primetnuti. - Taj zadnji oblik je bio usvojen i u srpskom govornom području, ali je tamo bio prilagođen u oblik primetiti. Prema teoriji o jednom zajedničkom jeziku s dvije varijante, taj srpski oblik je za uporabu u Hrvatskoj bio ijekaviziran u primijetiti. - U novije vrijeme je zamijenjen prijedlog pri u za pa je nastao sadašnji oblik zamijetiti. - Bez prijedloga za riječ mijetiti ne postoji pa se značenje može naći samo u njenom izvornom obliku metnuti, što bi bilo zametnuti, a to pak ima sasvim drugo značenje. Riječ se koristi u standardnom jeziku u značenju dodati i dopuniti kad se radi o replici na tuđe riječi, ali i kao zamjena za uočiti i zapaziti kad se radi o percepciji stvari i događaja.
- Od glagola primijetiti nastala je i imenica primjedba, premda ni mjedba, kao ni mijetiti nisu hrvatske riječi. Riječ primjedba se koristi u standardnomm jeziku kao zamjena za hrvatske riječi opaska i napomena.