Stjepan Držislav
Izvor: Wikipedija
Stjepan Držislav hrvatski kralj, vladao je od 969. do 997. godine.
Sin je kralja Mihajla Krešimira II. i bio je u dobrim prijateljskim odnosima s Bizantom i njihov saveznik u borbi protiv bugarskog carstva.
Bugarski car Samuilo (980.-1014.) uspio je za nekoliko godina proširiti svoju vlast na Bosnu, Srijem, Srbiju i današnje srpsko Podunavlje, te na cijelo jadransko primorje južno od rijeke Cetine, osvojivši Duklju, Travunju, Zahumlje i neretvansku područje. Tako je postao opasan susjed hrvatskoj državi između godine 986. i 989.
Car Samuilo provalio je i u Hrvatsku, ali ju nije uspio pokoriti, što dokazuje da se je Hrvatska za vladanja Krešimira II. i njegova sina Stjepana Držislava uspjela oporaviti od posljedica unutarnjih sukoba. Kraljevina Hrvatska je bila u savezu s Bizantom, koji je vodio 40-godišnji rat s carem Samuilom. S ciljem da što više učvrsti savezničke odnose, Bizant je ustupio Stjepanu Držislavu na upravu dalmatinske gradove i otoke, kao nekad Tomislavu. Samom Držislavu, Bizant je priznao kraljevski naslov i obdario ga kraljevskim znakovima: krunom, žezlom, plaštem i zlatnom jabukom, te ga je odlikovalo titulom carskog "eparha i patricija".
Dugi mir u 10. stoljeću između Hrvata i Mlečana omogućio je razvoj trgovine na moru. Međutim Mlečani koji su najviše profitirali tom trgovinom, nakon što su uspostavili dobre odnose s Bizantom i njemačko-rimskim carstvom, odlučili su prestati plaćati "uobičajeni danak" ("solitus census") Hrvatima i Neretvanima, što je dovelo do novih sukoba na moru.
Kralj Stjepan Držislav umro je god. 997. a za sobom je ostavio tri sina; Svetoslava Suronju, Krešimira i Gojislava.
Zanimljivost: legenda o nastanku hrvatskog grba
Za kralja Stjepana Držislava veže se legenda o nastanku hrvatskog grba. Legenda kaže da je kralj Držislav dosta ratovao s Mlečanima koji su htjeli osvojiti hrvatsku obalu Jadrana. I u jednom takvom ratu kralj je pao u mletačko ropstvo i bio bačen u zatvor u Veneciji. Mletački dužd Petar II. Orseolo dočuo je nakon nekog vremena da kralj Držislav dobro igra šah. Zato mu je uputio sljedeći izazov: ako ga u tri partije šaha pobijedi, bit će oslobođen i može se vratiti u svoju zemlju. Kralj Držislav je prihvatio izazov i u sve tri partije pobijedio mletačkoga dužda. Dužd je održao riječ i kralj se mogao vratiti kući. Držislav je tada iz zahvalnosti u sjećanje na taj trenutak uzeo šahovsku ploču kao svoj grb i grb svoga naroda. Taj grb ostao je do danas.
No svaki heraldičar će ovu legendu odbaciti, budući da se povijest hrvatskog grba sa šahovnicom može pratiti tek od prijelaza iz 15. u 16. stoljeće.
Prethodnik: | Stjepan Držislav (969. - 997.) | Nasljednik: |
Krešimir II. (949. - 969.) | Svetoslav Suronja (997. - 1000.) |
Trpimirovići
Tomislav • Trpimir II. • Krešimir I. • Miroslav • Krešimir II. • Stjepan Držislav • Svetoslav Suronja • Krešimir III. • Stjepan I. • Petar Krešimir IV. • Dmitar Zvonimir • Stjepan II.
Svačići (Snačići)
Petar Svačić (Snačić)