Paʻanga (ʻakau)

Mei he Wikipedia

Paʻanga
fakamolemole, hala faitā
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi
Puleʻanga: ʻakau
Vahe: magnoliophyta
Haʻa: magnoliopsida
Fokotuʻunga: fabales
Kāinga: FABACEAE
Matakali: MIMOSEAE
Kāinga ofi: Entada
Faʻahinga: phaseoloides
Hingoa kakato lōua
Entada phaseoloides
Hingoa lea fakapilitānia: Seabeans
Ko e tengaʻi paʻanga
Ko e tengaʻi paʻanga

Ko e paʻanga pe Laupaʻanga ko e ʻakau totolo ʻi Tongá ni ia. ʻOku tatau mo e Entada scandens.

Contents

[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe

  • Vālai; ko e vālai ko ha ʻakau totolo kotoa pē, kae ko e mātuʻaki Mucuna gigantea
  • Valai-paʻanga; ngāueʻaki ʻa e foʻileá ni maʻa e fuʻu ʻakau ʻo e paʻanga, pea ko e paʻanga maʻa e ngaahi tenga pē.
  • Paʻanga ʻa e kumā; tatau mo e vālai.

[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe

  • Fue inu (lea fakahaʻamoa)
  • Wa lai (lea fakafisi)
  • Kaka (lea fakakuki)

[fatuʻi vahe] Toe meʻa kehe

Ko e ngāueʻaki ʻo e ngaahi tengaʻi ʻoku ʻi he vaʻinga onoʻaho ko e lafo. ʻI he taimi naʻe folau ʻa e kau papālangi ʻuluaki ki Tonga (teautaʻu hono 18), naʻe tui ʻa e kakai ʻo e fonuá ni ko ʻenau silini ko e tupu lafo ia. Ko ia ai he taimí ni ko e paʻanga ko e foʻi lea foki ʻo e maka fefakatauʻaki. Vakai foki ki he paʻanga.

[fatuʻi vahe] Tataku

  • Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
  • Tongan dictionary; C.M. Churchward
  • Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.

More information in English available GO

ʻAi taumuʻa ki he…
ʻi he ngaahi lea kehe