Fetaʻu
Mei he Wikipedia
Fetaʻu | ||||||||||||||
![]() |
||||||||||||||
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||
|
||||||||||||||
Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||
Calophyllum inophyllum L. Hingoa lea fakapilitānia: Portia, Bali nut, Alexandrian laurel, Beach mahogany |
||||||||||||||
Vakai ki he tala fakalahi:
Commons |
Ko e fetaʻu ko e fuʻu ʻakau lahi ia, mo e ʻakau kula mo fefeka. Ko ʻene foʻi fua ʻoku ʻikai lelei ki he kai, kā ʻoku ʻi ai ha lolo faitoʻo ʻi loto.
[fatuʻi vahe] Ngaahi faʻahinga kehekehe
- tamanu Calophyllum vitiensis (ʻI Tahisi: Calophyllum tacamahaca)
Ko e fetaʻu ko e faʻahinga hopa foki ia.
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- fetau (lea fakaniuē)
- fetau (lea fakahaʻamoa)
- tamanu (lea fakakuki)
- ʻati, tamanu (lea fakatahisi)
- kamani (lea fakahauaiʻi)
- dilo (lea fakafisi)
- te itai (lea fakakilipasi)
[fatuʻi vahe] Tataku
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler
- Multipurpose trees for agroforestry in the Pacific islands; R.R. Thaman, C.R. Elevitch, K.M. Wilkinson
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.