Fetaʻanu
Mei he Wikipedia
Fetaʻanu | ||||||||||||||||
fakamolemole, hala faitā | ||||||||||||||||
Fakafaʻafaʻahinga fakasaienisi | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
Hingoa kakato lōua | ||||||||||||||||
Excoecaria agallocha L. Hingoa lea fakapilitānia: Milky mangrove |
Ko e fetaʻanu ko e fuʻu ʻakau lahi ia mei he matātahi. ʻOku hinehina ʻene toʻi.
Tokanga: ʻOku fakatupu ʻe he toʻi ʻa e ngaahi fā ʻi he kili pea kui ʻi he mata.
[fatuʻi vahe] Hingoa ʻi he ngaahi lea kehe
- fetānu (lea fakaniuē)
- sinu dina (lea fakafisi)
[fatuʻi vahe] Toe meʻa kehe
Naʻe tuʻu ʻa e fuʻu fetaʻanu ʻi he ʻapi meʻaʻanga ʻo Fielakepa ʻi Haveluloto, ʻoku ui Piki-pea-vela, ko e heilala ʻo e kolo ē. Kā ʻoku ʻikai ha heilala, ko e fetaʻanu pē mo ʻene toʻi ʻoku piki, pea vela.
[fatuʻi vahe] Tataku
- Hokohoko ngaahi ʻakau; Vaʻa fekumi ngoue Vainī
- Tongan dictionary; C.M. Churchward
- Flowers of the Pacific island seashore; W.A. Whistler; ISBN 978-0-8248-1528-8
- Langi tauʻolunga & hiva kakala; Nukuʻalofa 2000; ISBN 978-982-98007-1-8
Ko e kupu ʻeni ko e potuʻi ia (stub). ʻIo, ko koe, kātaki tokoni mai ʻi hono ngāue fatu fakalahi.