Honduras

From Wikipedia

Wiki
  Ovaj članak je u začetku.
Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak!
Republika Honduras
Image:Honduras COA.gif
(Zastava Hondurasa) (Grb Hondurasa)
Državna krilatica:
Službeni jezik [[španjolski]]
Glavni grad [[Tegucigalpa]]
Predsjednik [[Ricardo Maduro]]
Predsjednik Vlade [[Vicente Williams]]
Površina

 - Ukupno

 - % vode
101. po veličini

112.090 km²

(zanemarivo)%
Stanovništvo

 - Ukupno (2002)

 - Gustoća
96. po veličini

6.560.608

59/km²
Neovisnost Od Španjolske
15. rujna 1821.
Valuta honduraška lempira
(100 100 centava)
Vremenska zona UTC -6
Državna himna [[Tu bandera es un lampo de cielo]]
Internetski nastavak .hn
Pozivni broj 504

Honduras je država u Srednjoj Americi, graniči s Gvatemalom i Salvadorom na zapadu i s Nikaragvom na jugu. Izlazi na Tihi ocean na jugu i na Karipsko more na sjeveru (Honduraški zaljev).

[edit] Povijest

Prije dolaska bijelaca područje Hondurasa je dio područja srednjoameričkih indijanskih kultura. U njegovom zapadnom dijelu razvijala se kultura Maja. Kristofor Kolumbo se iskrcao na njegovu obalu 1502. i dao mu ime honduras (španj. dubine), prema dubokoj vodi uz obalu. Španjolski osvajači pod vodstvom Cortesa dolaze 1524. Od tada do 1821. Honduras pripada Španjolskoj. Kratko vrijeme je u sastavu Ujedinjenih država Srednje Amerike. Raspadom Unije 1840. postaje samostalan.

Tijekom druge polovice 20. stoljeća često je bio pod militarističkom vlašću, sve do slobodnih izbora 1982.


[edit] Ekonomija

Honduras spada u najsiromašnije i najmanje razvijene države Latinske Amerike. Ekonomiju uglavnom čini poljoprivreda, a najveću izvoznu vrijednost ima proizvodnja kave. Nekadašnja druga po veličini izvozna grana, izvoz banana, uništena je 1998. u uraganu. Do 2000. je proizvodnja obnovljena na 57% prijašnje vrijednosti. Od ostalih proizvodnih djelatnosti važan je uzgoj škampa. Honduras posjeduje šumska i mineralna bogatstva, ali širtenje poljoprivrednih površina spaljivanjem nastavlja ugrožavati šume.


[edit] Stanovništvo

Stanovništvo uglavnom čine potomci mješanaca indijanskog stanovništva i europskih doseljenika (mestici) kojih ima 80%. Indijanaca ima 7%, crnaca i mulata 2%, te bijelaca 1%. Prema vjeroispovijesti prevladavaju katolici (87%) i protestanti (10%).



Uredi Države Sjeverne i Srednje Amerike

Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Belize | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kostarika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago

Teritoriji: Američki Djevičanski Otoci | Angvila | Aruba | Bermudi | Britanski Djevičanski Otoci | Gvadalupa | Kajmanski Otoci | Martinik | Montserrat | Navassa Otok | Nizozemski Antili | Portoriko | Saint-Pierre i Miqeulon | Turks i Caicos Otoci