Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

From Wikipedia

Sjedište HAZU u Zagrebu
Enlarge
Sjedište HAZU u Zagrebu

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (latinski Academia Scientiarum et Artium Croatica, kroz historiju poznatija kao Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti je nacionalna akademija Hrvatske.

Kao institucija je osnovana u Zagrebu godine 1867 pod imenom Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti. U tu svrhu je zakladu osnovao biskup i dobrotvor Josip Juraj Strossmayer, vodeći zagovornik visokog obrazovanja među hrvatskim [[romantični nacionalizam|nacional-romanticima] 19. vijeka]. Tako prikupljena sredstva je godine 1860. dao tadašnjem hrvatskom banu Josipu Šokčeviću.

Nakon nekoliko godina vijećanja Sabiora i cara Franje Josipa, zakon o Akademiji je konačno donesen godine 1866. Službeni pokrovitelj je bio Josip Juraj Strossmayer, dok je prvi predsjednik Akademije bio ugledni hrvatski historičar Franjo Rački. Njeno stvaranje je bilo logični nastavak Sveučilišta u Zagrebu, ustanove prvotno stvorene godine 1669 i obnovljene od biskupa Strossmayera godine 1874.

Akademija je pod nazivom "Jugoslavenska" djelovala sve do 1941. godine kada je u doba Nezavisne države Hrvatske promijenila ime u "Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti". Nakon završetka drugog svjetskog rata, ime "Jugoslavenska" je vraćeno i zadržano sve do 1991. godine, kada je ponovno uveden sadašnji naziv.

Wiki
  Ovaj članak je u začetku.
Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak!

[edit] Predsjednici HAZU

  • Franjo Rački (1866-1886)
  • Pavao Muhić (1887-1890)
  • Josip Torbar (1890-1900)
  • Tadija Smičiklas (1900-1914)
  • Tomislav Maretić (1915-1918)
  • Vladimir Mažuranić (1918-1921)
  • Gustav Janaček (1921-1924)
  • Gavro Manojlović (1924-1933)
  • Albert Bazala (1933-1941)
  • Tomo Matić (1942-1946)
  • Andrija Štampar (1947-1958) -
  • Grga Novak (1958-1978) -
  • Jakov Sirotković (1978-1991) -
  • Ivan Supek (1991-1997)
  • Ivo Padovan (1997-??)

[edit] Vanjski link

Drugi jezici-Други језици