Pretorijanci
From Wikipedia
Pretorijanci ili pretorijanska garda naziv je za posebnu komponentu rimske vojske.
[edit] Nastanak i uloga
U doba Rimske republike bilo je uobičajeno da vojni zapovednik ima svoju ličnu gardu, nazvanu cohors praetoria (= "pretorijanska kohorta"). Oktavijan Avgust je 27. godine st. e., u cilju vojne odbrame Italije, u kojoj nije bilo stacioniranih legija, formirao jedan stalni vojni odred od devet kohorti (od kojih je svaka verovatno imala po hiljadu vojnika) koji se sastojao od njegove lične straže i veterana. Tri kohorte bile su stacionirane u samom gradu Rimu, a ostalih šest u obližnjim italskim gradovima. Ovaj je odred Avgust zadržao pod svojom vlastitom kontrolom, i tek je 2. godine st. e. postavio dva zapovednika, nazvana praefecti praetorio (= "pretorijanski prefekti"). Tako je nastala pretorijanska garda, koja će kasnije u pojedinim trenucima igrati veoma važnu ulogu u istoriji Rimskog carstva. Političku važnost pretorijanci su počeli sticati kada ih je Sejan, Tiberijev pretorijsnaki prefekt, sve okupio u jednoj kasarni u severnom delu grada Rima. Pretorijanci su pratili cara i članove njegove porodice i dok su se oni nalazili u Rimu i kada su putovali van grada. Njihova vojna služba prvobitno je trajala dvanaest godina, ali je uskoro produžena na šesnaest. Pretorijanci su primali visoku platu, kao i česte i obilne "darove" (donativa).
[edit] Pretorijanski prefekt
Pretorijanskom je gardom tokom Rimskog carstva zapovedao oficir iz viteškog staleža s nazivom pretorijanski prefekt (praefectus praetorio). Prve pretorijanske prefekte postavio je car Avgust 2. godine st. e. i uglavnom ih je bilo dvojica istovremeno na dužnosti. Prefekti su ponekad imali veoma veliki uticaj na cara, kao već pomenuti Sejan na cara Tiberija. Nekoliko pretorijanskih prefekta bili su zapravo poznati pravnici, kao Papinijan, Julije Paulo i Ulpijan, jer su tokom 2. i 3. veka n. e. pretorijanski prefekti dobijali sve više važnih sudskih ovlašćenja (tj. odgovornost za krivične parnice u celoj Italiji osim grada Rima). Ipak, u najvećem broju slučajeva pretorijanski su prefekti bili vojnici. Pošto su bili odgovorni za snabdevanje vojske, pod Dioklecijanom su postali najvažniji finansijski službenici u državi. Kada je Konstantin Veliki 312,. godine raspustio pretorijansku gardu, pretorijanski su prefekti izgubili svoja vojna ovlašćenja i zapravo postali upravnici nad četiri dela carstva: nad Galijom, Italijom, Ilirikom i Istokom.