Norveška
From Wikipedia
|
||||
Kraljevski moto: Alt for Norge (Sve za Norvešku) | ||||
![]() |
||||
Službeni jezik | Norveški Bokmål and Nynorsk, (takođe Sami u šest opština). | |||
Glavni grad | Oslo | |||
Kralj | Harald peti od Norveške (Harald V of Norway) | |||
Premijer | Jens Stoltenberg (Jens Stoltenberg) | |||
Parlament | Stortinget (Stortinget) | |||
Površina - Ukupno - Kopno - % voda |
66. po površini 387.000 km² 324.000 km² 5,1% |
|||
Stanovništvo - Ukupno (2004.) - Gustina |
114. po broju stanovnika 4.574.560 14/km² |
|||
Nezavisnost - Proglašena - Priznata |
Odvajanje od Švedske 7. jun, 1905. 26. oktobar, 1905. |
|||
Valuta | 1 kruna = 100 øre | |||
Časovna zona | UTC +1 | |||
Državni praznik | Dan ustavnosti, 17. maj, 1814. | |||
Nacionalna himna | Ja, vi elsker dette landet | |||
Internet TLD | .NO | |||
Pozivni broj | 47 |
Norveška je skandinavska država, tj. nalazi se na severu Evrope.
Sadržaj/Садржај |
[edit] Zemljopis
Norveška se naziva "zemlja 1000 fjordova" prema brojnim uskim i dubokim zaljevima strmih obala. Najviši vrh u zemlji je Galdhopiggen, 2469 m. Samo 2,28% tla je obradivo. Norveška ima najnepristupačniju i najrezvedeniju obalu na svijetu. Ima, što većih, što manjih, oko 50 000 otoka,.
[edit] Povijest
Vikinzi su dva stoljeća pljačkali i palili Europu dok nisu prihvatili kršćanstvo 994. za vladavine Olafa Tryggvasona. Promjene u kraljevini trajale su kao proces još nekoliko stoljeća. 1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala sljedećih 400 godina. Godine 1814. Norveška je prepuštena Švedskoj ali Norvežani su proglasili neovisnost i donijeli svoj ustav. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su ipak dopustili da Norveška zadrži svoj ustav pod uvjetom da ostane u uniji pod švedskom krunom.
Nacionalni osjećaji bujali su u 19. stoljeću i nacionalni romantizam dostigao je vrhunac 1905. godine kad je Norveška mirnim putem, referendumom, izborila neovisnost. Iako je bila neutralna tijekom prvog svjetskog rata, ipak je pretrpjela znatne gbitke u brodovlju i indirektne gospodarske štete. Norveška je javno proglasila neutralnost na samom početku 2. svjetskog rata, pa ipak ju je Nacistička Njemačka okupirala punih pet godina.
Godine 1949. napustila je politiku neutralnosti i pristupila NATO savezu. Otkriće nafte i zemnog plina ranih 60-ih godina u njihovim teritorijalnim vodama potpuno je promjenilo ekonomsku sliku te zemlje. Na referendumu 1994. Građani Norveške odbili su pridružiti se Europskoj uniji. Danas im je glavna zadaća održati najviši osobni standard u Europi i planirati što činiti kad se iscrpe rezerve prirodnih energenata.
[edit] Stanovništvo
Norveška ima 4.574.560 stanovnika, prosječna starost je 38 godina. Pismenost u Norveškoj je 100%. Najveći broj Norvežana su Luterani, 86%, ostalih protestanata i katolika ima oko 3%, ostalo su neopredjeljeni. Ima dva službena jezika: bokmal, sličan danskom i nynorsk (novonorveški) sličniji starim norveškim govorima.
Najveća autohtona nacionalna manjina u Norveškoj su Sami (Laponci) i ima ih oko 20 000.
Norveški gradovi sa juga na sjever: Kristianstad - Stavanger - Fredrikstad - Dramen - Oslo (glavni grad) - Bergen - Hamar - Floro - Alesund - Trondheim - Mo i Rana - Bode - Narvik - Harstad - Tromse - Hammerfest - Vardo
[edit] Ekonomija
[edit] Vanjske poveznice
Države u Evropi |
---|
Albanija | Andora | Austrija | Belgija | Bjelorusija | Bosna i Hercegovina | Bugarska | Cipar/Kipar | Crna Gora | Češka | Danska | Estonija | Finska | Francuska | Grčka | Hrvatska | Irska | Island | Italija | Letonija | Lihtenštajn | Litva/Litvanija | Luksemburg | Mađarska | Malta | Moldavija | Monako | Nizozemska/Holandija | Norveška | Njemačka | Poljska | Portugal | Republika Makedonija | Rumunjska/Rumunija | Rusija | San Marino | Slovačka | Slovenija | Srbija | Španjolska/Španija | Švedska | Švicarska/Švajcarska | Turska | Ujedinjeno Kraljevstvo | Ukrajina | Vatikan |
Teritoriji: Gibraltar | Guernsey (Gernzi) | Otok Man/Ostrvo Man | Farski otoci/Farska ostrva | Jersey (Džersi) |