Melenci

From Wikipedia

Ova stranica možda ispunjava Wikipedijine kriterije za brzo brisanje. Razlog za to je: copyvio sa sajta http://www.zrenjanin.org.yu/opstina/nasmesta/melenci.htm

Ako ova stranica ne ispunjava kriterije za brzo brisanje, a namjeravate je popraviti, molimo vas da izbrišete ovu obavijest, ali nemojte je brisati sa stranica koje ste sami napravili. Ukoliko ste napravili ovu stranicu, a ne slažete se s predloženim brzim brisanjem, dodajte:

{{hangon}}

na vrh ove stranice, a zatim objasnite zašto ovaj članak ne bi trebao biti obrisan na stranici za raspravu/razgovor.

To će upozoriti administratore na vaše namjere, te će vam omogućiti da napište esvoje objašnjenje. Administratori, ne zaboraviti provjeriti što je povezano ovdje, historiju stranice (last edit), the log stranice, i sve revizije CSD-a prije nego što brišete.


Melenci

POLOŽAJ Selo je udaljeno od Zrenjanina 15 km. Nalazi se na magistralnom putu Zrenjanin - Kikinda, severno od grada Zrenjanina. Na dva kilometra od sela je kanal Dunav - Tisa - Dunav .

ISTORIJAT Sve je počelo patentom carice Marije Terezije iz 1751, kojim je dopušteno da se Srbi iz razvojačene Potisko-pomoriške granice, koji se nisu odselili u Rusiju, a nisu hteli ni pod vlast feudalnih ugarskih županija, nasele južno od Moriša i istočno od Tise i tu obrazuju neku vrstu autonomne, samo carskim vojnim vlastima podložne, Banatske milicije. Osim nekoliko stotina militarskih porodica koje su se iz graničarskih mesta Pećke, Pavliša, Nadlaka, Bogaroša, Šajtina, Semlaka, Orovilja i čanada naselile na mestu, čije je ime slavni grof Mersi još 1723. zabeležio kao "Melenci" (neki misle po turskoj reči mehlem-lek) , obrazovalo je iste godine naselje koje će krenuti u brzo širenje. Za četvrt veka do ustanovljavanja carskog dištrikta (Velikokikindskog) 1776. u koje će ući zajedno sa Kikindom, Mokrinom, Jozepovom ( Novi Kneževac), Karlovom (Miloševo), Tarašem, Vranjevom, Kumanom, Krsturom i Bašaidom, Melenci će imati blizu 1800 stanovnika, da bi se za narednih pola veka njihov broj vrtoglavo popeo na preko 5000. Taj porast će zatim biti umereniji, ali uprkos povremenim iseljavanjima i masovnim epidemijama, stalan. U selu će 1863. živeti preko 6500, a 1910. više od 8600, a 1921. čak blizu 9500 stanovnika. Sa Mokrinom, Melenci će i pred Drugi svetski rat biti jedno od najvećih sela tadašnje Jugoslavije, da bi to bilo i u ovoj sadašnjoj. Od samog početka, pa do ovog vremena u Melencima su živeli gotovo sami Srbi, slično kao što je i za ceo Dištrikt zabeležio Aleksandar Stojačković još 1868. da u njemu živi "Gotovo sam ovejani Srbin". Godine 1825. u selu je od 5015 stanovnika pravoslavnih bilo 4981, a rimokatolika 34. Da taj odnos Srba i "ostalih" nije bitno menjan ni narednih decenija pokazuje i podatak iz 1862. o broju zanatlija u Melencima-od 92 zanatlije. 73 su bili Srbi, a 19 "drugi", uz napomenu da su Srbi bili skloniji ratarstvu i stočarstvu nego zanatima. Brz porast stanovništva Melenaca doveo je i do širenja mesta , pa se selo do kraja XVIII veka sastoji od četiri "kvarta" , koji i danas postoje : Srpkanj, Pavliš, Vlaškanj i čontik.

STANOVNIŠTVO Jedno od najvećih vojvodjanskih seoskih naselja, Melenci ima oko 7500 stanovnika, u oko 2400 domaćinstava i prostire se na 15905 ha.

ŠKOLE Melenci ima osnovnu školu "Dr Boško Vrebalov" koju pohađa 700 djaka. Osnovana je 1758 g.( a sadašnja zgrada izgradjena je 1968. g.)

KULTURA Kulturno umetničko društvo "Kolo" okuplja oko stotinu mladih, a značajno mesto pripada i crkvenom horu.

UDRUŽENJA STANOVNIKA Kulturno umetničko društvo "Kolo", Dobrovoljno vatrogasno drustvo "Melenci", Šah-klub "Rusanda",Ribolovačko društvo "Zlatna ribica",Kinološko društvo "Vanja Rešin", Udruženje golubara "Belo pero" kao i NVO "Krug" imaju za cilj okupljanje mladih ljudi u cilju druženja, bavljenja sportom i drugim aktivnostima.

SPORT U Melencima postoji FK "Rusanda" (osnovana 1925 g.), KK "Rusanda" (osnovan 1949 g.) ,TEKVANDO klub "Melenci", Konjički klub "Rusanda".

IZLETIŠTA Banja "Rusanda" Specijalna bolnica za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju "Rusanda" zvanično je počela da radi 20. maja 1867. godine, kao zadužbina Josifa i Ane Klaić "bolnom srpskom čoveštvu". Vodu i mulj Banje "Rusanda" ispitivala je ekipa stučnjaka Carske bečke akademije "Jojif" punih deset godina i ustanovila da u pogledu lekovitosti ne zaostaje za tada čuvenim banjama Francesbad i Marijenbad. Blato i voda iz jezera površine četiri kvadratna kilometra sadrže u velikoj meri sumpornu kiselinu, natrijum sulfat, natrijum karbonat i soli magnezijuma i kalcijuma i zbog svoje lekovitosti nekada su se izvozili u evropske prestonice. Kapacitet stacionara iznosi 400 postelja, sa mogućnošću smeštaja u sobama visoke kategorije. Ceo banjski kompleks smešten je u borovoj i lipovoj šumi ispresecanoj stazama za šetnju i rekreaciju. U neposrednoj blizini banjskog centra nalazi se i motel "Lipov cvet" sa modernim sportskim centrom.

Bošnjakova Vetrenjača Bošnjakova vetrenjača na izlazu iz Melenaca, prema Kikindi, izgradjena je 1891. godine. Imala je tri para mlinskih kamenova i mlela je sve vrste žitarica. Danas je jedna od dve sačuvane u Banatu. Ovih mlinova na vetar, po jednom popisu iz 1885. godine u Banatu i Bačkoj bilo je 280.


Kapela Dimitrijevića Na mesnom pravoslavnom groblju nalazi se jedinstvena Kapela porodice Dimitrijević koju je podigao melenački veleposednik Djura Dimitrijević 1895. godine, i u kojoj je sahranjeno više članova ove porodice. Ikonostas je oslikao naš čuveni slikar Uroš Predić, što joj daje i posebnu umetničku vrednost.

VERSKE INSTITUCIJE, CRKVE Mesna crkva posvecena je Svetom Nikoli. Sagradjena je 1790 a ikonostas je oslikao Arsa Teodorovic.

GRADJEVINE U samom centru sela nalazi se zgrada nekadašnje Melenačke štedionice, čiji je osnivač bio Nikola NIkolić. Namena zgrade je menjana - od banke, žandarmerije do zgrade za stanovanje, kao što to predstavlja danas. U selu postoje savremena ambulanta, pošta, banka.

PRIVREDA Pored poljoprivrede nosioc razvoja Melenaca je i Banja Rusanda sa preko 300 zaposlenih.

POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA Poljoprivreda je važan nosioc razvoja sela. Ukupno obradive površine ima oko 10 000 ha. Pored privatnog poseda nosioci poljoprivredne proizvodnje je i ZDD "Agrovet" sa oko 300 zaposlenih uglavnom iz Melenaca.

INFRASTRUKTURA U svim ulicama u dužini od 40 km postavljena je tvrda podloga (asfalt - kaldrma). Mesni vodovod postoji od 1965. g, a 1993. je izgradjen vodotoranj radi poboljšanja vodosnabdevanja. U selu ima 1400 telefonskih priključaka, uveden je gas u domaćinstva.

Made by Natalyna Vu