Panama

From Wikipedia

Republika Panama
(Zastava Paname) (Grb Paname)
Državna krilatica:
Službeni jezik [[španjolski]]
Glavni grad [[Panama City]]
Predsednik [[Martín Torrijos]]
Predsjednik Vlade [[{{{predsjednik_vlade_osoba}}}]]
Površina

 - Ukupno

 - % vode
115. po veličini

78.200 km²

2,9%
Stanovništvo

 - Ukupno (2004)

 - Gustoća
131. po veličini

3.000.463

{{{gustoća_stanovništva}}}/km²
Neovisnost {{{neovisnost}}}
Valuta panamska balboa
(100 100 centésima)
Vremenska zona UTC -5
Državna himna [[Himno Istmeno]]
Internetski nastavak .pa
Pozivni broj 507

Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvata deo kopnenog mosta koji spaja kontinente Severnu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi okean, a na severu na Karipsko more.

Strateški položaj Paname ogleda se u kontroli važnog pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.

Sadržaj/Садржај

[edit] Istorija

Prvi tragovi ljudskih populacija na području Paname sežu 12 000 godina u prošlost.

Pre dolaska Evropljana na području Paname žive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Evropljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas ploveći 1501. zapadno od Venecuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posećuje ovo područje i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon što je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put između dva mora, Panama postaje stecište puteva i trgovine Španskog carstva u Novom svetu. Uspjeh Španaca imao je i ovde tamnu stranu - stradanje i pljačku domorodačkog stanovništva.

Panama je ostala španskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U decembru 1903. Sjedinjene Američke Države pomažu panamski ustanak, odcepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tokom 20. veka panamska vlast često prolazi kroz periode političke nestabilnosti i korupcije. 1989. za vreme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a započinje napad na Panamu, nekoliko dana pre nego što je Panamski kanal trebao preći u panamsku nadležnost.

Sjedinjene Države su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. decembra 1999.

[edit] Vlada

[edit] Političke podele

[edit] Geografija

[edit] Privreda

Zbog svog ključnog geografskog položaja, ekonomija Paname je orijentsana na pružanje usluga: bankarskih, trgovačkih i turističkih. Nakon dobijanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999., otvaraju se mogućnosti za nove projekte.

[edit] Stanovništvo

Većinu stanovništva čine mestici, te mešano indijansko, špansko i kinesko stanovništvo.

Dominira katolička vera: oko 80% populacije. Katoličanstvo je i službena vera u Panami. Od ostalih veroispovesti ima najviše protestanata, nešto muslimana, pripadnika Bahai vere, židova i hindusa.

[edit] Kultura

[edit] Relevantni članci

[edit] Spoljni linkovi

Vlada i uprava
Novosti i informacije
Putovanja i turizam


Uredi Države Sjeverne i Srednje Amerike

Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Belize | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kostarika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago

Teritoriji: Američki Djevičanski Otoci | Angvila | Aruba | Bermudi | Britanski Djevičanski Otoci | Gvadalupa | Kajmanski Otoci | Martinik | Montserrat | Navassa Otok | Nizozemski Antili | Portoriko | Saint-Pierre i Miqeulon | Turks i Caicos Otoci