Hvar (ostrvo)

Из пројекта Википедија

Hvar je hrvatsko ostrvo u Jadranskom moru.

Садржај

[уреди] Geografski položaj

Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u skupu ostrva ove županije. Gledano po neposrednom susedstvu, severno od njega se nalazi ostrvo Brač, a južno od njega se nalaze Šćedro (od kojeg ga deli Šćedorski kanal), Vis (više prema jugozapadu), Paklinska ostrva, Korčula i poluostrvo Pelješac.

[уреди] Ime

Današnje ime ostrva je grčkog porekla (od grč. Pharos – svetionik). Iz tog su naziva Rimljani oblikovali ime Pharia. Dalmatinski Romani pretvorili su ga u Fara, a u ranom Srednjem veku doseljeni Hrvati suglasnik f zamenjuju grupom suglasnika hv, te menjaju naziv u Hvar.

[уреди] Istorija

Ostrvo je naseljeno još u praistorijsko doba, još pre 6000 godina. Iz tog razdoblja na ostrvu postoje nalazi bujne Hvarske kulture (3500.--2500. g.pr.Kr.), poznate po bojenoj keramici.

Poznati su nalazi iz Markove i Grapčeve špilje, u kojoj je pronađen najstariji prikaz broda u Evropi na ulomku keramičke vaze, te lokalitet Purkin kuk sa megalitima.

Kasnije, ostrvo naseljavaju Iliri.

Hvar je bio mesto starogrčke kolonizacije u IV v.pre. Hrista. Na njemu je u to doba, 385. g. pre. Hrista osnovan Faros, na mestu današnjeg Starog Grada. Rečeni Faros je bio polis. Od ostalih starogrčkih naseobina, vredi spomenuti Dimos, na mestu današnjeg Hvara.

Padom Sirakuze, bitne zaštitnice ovog ostrva, dolazi kraj vlasti starih Grka. Ostrvo pada pod vlast starog Rima 219. g. pre. Hrista, a Faros dobija ime Pharia.

Nakon pada starorimske vlasti, dolazi pod vlast Vizantije. U tom razdoblju postoji praznina, jedno nerasvetljeno razdoblje, sve do doseljivanja Slovena.

Tada dolazi u trovekovni posed Neretvanske kneževine. U istom razdoblju, stanovništvo se slovenizuje u potpunosti i poprima hrvatski jezik, kulturu i nazive. Tada se na ostrvuu i naselilo starohrvatsko pleme Slavogosta.

U XI veku pripada ,delom, srednjovekovne hrvatske kraljevine Petra Krešimira IV..

Posle se u vlasti smenjuju Mletačka Republika, Vizantija, Hrvatsko-ugarska kraljevina.

[[1331]. se komuna konačno stavlja pod mletačku zaštitu od omiških gusara. 1420. godine ga Mlečani u potpunosti nadziru. Mletačka vlast je bila sve do pada Mletaka, 1797. godine. U tom razdoblju je grad Hvar bio glavna mletačka luka na istočnoj jadranskoj obali. Ostrvo Hvar je bilo delom iste upravne jedinice, kao i ostrvo Vis, Hvarsko-viške komune. Trag te podele je današnja bračko-hvarsko-viška biskupija.

Nakon 1797., dolazi pod vlast Habsburške Monarhije. 1806. dolazi pod Napoleonovu Francusku, Habsburšku Monarhiju odnosno reorganizovanjem iste, pod austrijski deo Austro-Ugarske. Tada dolazi "malo zlatno razdoblje" za ovao ostrvo : uređene su sve ostrvske luke, napravljen je katastar, događa se mala industrijalizacija, a uzlazni krug na poljoprivrednom tržištu (vinova loza, buhač, lavanda) jača srednji sloj stanovništva, a zaostajanje nižih slojeva se ublažilo. Do pojave parobroda, ostrvo je imalo svoju trgovačku mornaricu.

U gradu Hvaru su tada otvorili konzulate Grčka, Parma, Papska država i Napuljsko Kraljevstvo.

1858. je otvorena prva meteorološka stanica u Hrvatskoj.

1868. je osnovano prvo turističko društvo ("Higijeničko društvo").

Raspadom Austro-Ugarske, ulazi u Kraljevinu SHS. Kraljevina Italija zaposeda ostrvo iste 1918. godine, i ostaje sve do 1921., kada konačno postaje deo Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije.

1941., padom Kraljevine, ulazi u sastav Narodne Demokratske Hrvatke, gde je bilo delom velike župe Cetina.

Padom vlasti NDH, delom je NR Hrvatske/SR Hrvatske. Ostrvo je bilo jedna upravna jedinica, opšina Hvar sa sedištem u gradu Hvaru.

Kasnije, osamostaljenje Hrvatske, u današnjoj Republici Hrvatskoj, Hvar se deli na četiri opšine: Grad Hvar, Stari Grad, Jelsa i Sućuraj.

Početkom Domovinskog rata, ostrvsko stanovništvo i gospodarstvo je trpelo posledice pomorske blokadeHrvatske 1991. , koju je uspostavila JRM, koje je vodilo i kojom je upravljalo velikosrpski usmereno osoblje.

[уреди] Klima

Klima je sredozemna. Zapadni deo ostrva je izrazito sušniji, čak je među krajevima sa najmanje padavina u Hrvatskoj.

[уреди] Stanovništvo

Jedino autohtono i apsolutno većinsko stanovništvo ovog otoka su Hrvati.

Najveća naselja na otoku su Hvar, Stari Grad, Jelsa i Sućuraj, koji su ujedino i četiri ostrvske opštine koje pokrivaju područje ovog ostrva.

Ostala naselja na Hvaru su:

Naseljena:

  • Dol
  • Vrbanj
  • Maslinica
  • Selca
  • Velo Rudina
  • Molo Rudina
  • Brusje
  • Milna
  • Zavala
  • Sveta Nedelja
  • Svirče
  • Pitve
  • Vrisnik
  • Vrboska
  • Gdinj
  • Bogomolje