Silend

Из пројекта Википедија

Silend (eng: Principality of Sealand) je mikronacija koja polaže pravo na veštačko ostrvo Raf Tauer, vojnu platformu iz drugog svetskog rata u Severnom moru, 10 km od obale Velike Britanije (na koordinatama 51°53′ 40 N°1′ 28), kao i na teritorijalne vode okolo u prečniku od 12 nautičkih milja. Silend je zauzeo Pedi Roj Bejts s porodicom i saradnicima, koji je sebe proglasio Nj.K.V. Princ Roj od Silenda. Broj stanovnika retko nadilazi 5, na platformi površine 550 m².

Silend je verovatno svetski najpoznatija mikronacija, i iako njen suverenitet retko shvata ozbiljno, primer Silenda se neretko citira u debatama o međunarodnom pravu.

[уреди] Istorijat

1942. godine, tokom II svetskog rata, Britanci su, da bi se odbranili od nemačkih aviona, sagradili vojnu platformu 10 km od obale, izvan britanskih teritorijalnih voda. Platforma nazvana Raf Tauers bila je dom za 150 - 300 mornara, da bi nakon rata bila napuštena.

Roj i Džoana Bejts proglašavaju Silend svojim 1967.
увећај
Roj i Džoana Bejts proglašavaju Silend svojim 1967.

2. septembra 1967, Britanac Pedi Roj Bejts polaže, na osnovu vlastite interpretacije međunarodnog prava pravo na platformu. Majkl Bejts, Pedijev sin, priveden je 1968 zbog otvaranja vatre na britanski vojni brod, no Bejtsovi su uspeli dobiti pravnu bitku jer je sud uzeo u obzir da se incident dogodio izvan britanskih teritorijalnih voda.

Tokm 1978. "premijer" Silenda, prof. Aleksander Ahenbah je, tokom odsustva "predsjednika", pokušao uz pomoć nekoliko holandskih građana zauzeti platformu, pri čemu je Majkl Bejts nakratko držan kao talac, pre nego je pušten na slobodu u Holandiji. Bejts je okupio vojsku i u helikopterskom desantu ponovno zauzeo platformu, pri čemu su uzurpatori postali ratni zarobljenici.

Nakon završetka "rata", Holanđani su oslobođeni, a premijer Ahenbah (Nemac), koji je imao pasoš Silenda, je optužen za izdaju i zatvoren. Tokom zatočeništva Holanđana i Ahenbaha, vlade Holandije i Nemačke su urgirale kod vlade Velike Britanije da uredi oslobađanje njihovih građana, no Velika Britanija odbacila je mogućnost uplitanja, pozivajući se na odluku suda iz 1968. godine

Nemačka je poslala diplomatu u Silend koji je nakon nekoliko sedmica uspeo isposlovati puštanje Ahenbaha, a Roj Bejts je ovaj potez Nemačke kasnije tumačio kao de facto priznanje Silenda od strane Nemačke.

Pored teritorija same platforme, Silend polaže pravo i na morski pojas od 12 nautičkih milja od platforme, a 1990. godine, sa Silenda je otvarana vatra na britanski vojni brod Golden Eye.