Кучево
Из пројекта Википедија
Кучево је општина у Браничевском округу. Сматра се срцем Хомоља. Кучево има око 5.000 становника. Кроз ово мало место које краси чист планински ваздух, пошто се налази на висини од 700 метара, врло често туристи из удаљених крајева долазе на краћи одмор. У близини је пећина Церемошња и висораван Кисела вода. У мају месецу сваке године се одржавају хомољски мотиви.
Opština Kučevo nalazi se u jugoistočnom delu Braničevskog okruga i zahvata srednji i deo donjeg toka reke Pek. Prostire se na površini od 721 km kvadratnog (73070 ha). Pored reke Pek, paralelno po dužini, teritoriju presecaju dve značajne saobraćajnice: magistralni put Beograd - Požarevac - Majdanpek - Zaječar i železnička pruga Beograd - Požarevac - Majdanpek - Prahovo pristanište. U pogledu reljefa karakteristične su dve geografske celine: ravničarski i brdsko-planinski deo, takozvani Gornji i Donji Zvižd. Takav reljef je presudan faktor u opredeljenju korišćenja zemljišta i s tim u vezi je i raznovrsnost flore i faune. Pored reke Pek, koja protiče celom dužinom teritorije, za celokupni vodni režim veoma su značajne manje reke, pritoke Peka, koje teritoriju presecaju poprečno: Brodica, Gložana, Komša, Bukovska reka i Kučajska reka. Postoji i veći broj manjih rečica koje u godinama s manje padavina presušuju. Područje Gornjeg Zvižda je veoma bogato vodom. Na teritoriji opštine Kučevo živi 24944 stanovnika i celo područje ima negativnu stopu prirodnog priraštaja. Najveći broj stanovnika, 6818, živi u Kučevu, koji je administrativni, kulturni i privredni centar opštine, a u Neresnici kao najvećem selu - 4232. Od ukupne površine opštine, poljoprivredno zemljište zauzima 35320 ha, ili jednu polovinu, dok je druga polovina pod šumama. Pre svega reljef, a potom pedološke i hidrografske osobine zemljišta opredeljuju i način njegovog korišćenja tako da na oranične površine otpada oko 16500 ha, a ostalo su livade i pašnjaci. Teritoriju opštine karakterišu dve reljefne celine i to: ravničarski deo koji obuhvata 10 naselja i brdsko-planinski deo sa 13 naselja, iz čega proističe i sama struktura setvenih površina, odnosno postojanje idealnih uslova za stočarsku proizvodnju. Može se konstatovati da je celokupna ratarska proizvodnja podređena stočarskoj proizvodnji i predstavlja dobru osnovu za razvoj stočarstva. Na krajnjim obroncima Homolja stočarstvo ima vekovnu tradiciju. Imalo je padove i uspone, u zavisnosti pre svega od ekonomske situacije, odnosno tržišnih kretanja. Stočarstvao naročiti uspon postiže krajem 70-tih do polovine 80-tih godina, kada se najintenzivnije radilo na kvalitetnom poboljšanju rasnog sastava goveda. Ohrabruju činjenice da se gazdinstva i dalje materijalno i tehnički opremaju za ovu proizvodnju pa se može očekivati I kvalitativni i kvantitativni skok ove proizvodnje. Naselje Kučevo se razvilo na kontaktu aluvijalne ravni Peka i južnih ogranaka Zviških planina. U plodnoj kotlini, koju ispunjavaju jezerski sedimenti neogene starosti, Kučevo se nalazi na 164 m nadmorske visine. Varošica je zbijenog tipa, trouglastog oblika sa tendencijom širenja zapadno i jugoistočno, duž magistralnog puta Požarevac - Majdanpek. Visovi koji okružuju naselje su: Bedinac (271 m) na severoistoku, Dubrava (280 m) na severu, Ramna (418 m) na severozapadu i Jelena stena (340 m) na zapadu. Površina atara iznosi 2983 ha. Kroz Kučevo prolazi železnička pruga Beograd - Požarevac - Majdanpek - Bor koja ima veliki značaj za ovaj deo Srbije.
Tekst preuzet (uz dozvolu) sa: Moje Kucevo Više informacija na samom sajtu Moje Kucevo Org dok uvek aktuelne vesti iz Kučeva možete pročitati na sajtu Radio Pek-a iz Kuceva.
[уреди] Историја
Некада су стари љубитељи злата испирали у долини Пека злато које се сливало са врха Мајнанпешке висоравни.
У 15. веку Турци су протерали сав српски живаљ који је био стопроцетни у оближњу Румунију.
Након 300-350 година из Румуније су се вратили на дедовину староседеоци Хомољског краја задржавши романизовани дијалект румунског језика. Данас се они називају Власима и чине етно групу са паганским неишчишћеним српским обичајима и претежно су настањени у селима око Кучева, а и шире.
![]() |
Овај незавршени чланак Кучево, везан је за градове. Користећи правила Википедије, допринесите допунивши га. |