Srijeteži

Из пројекта Википедија

Srijeteži, zasiok, Hrasno (Prijepolje)

Izuzetno je velika leksička vrijednost ovog toponima, jer je mogao biti formiran od dvije riječi od kojih je jedna nestala iz govorne komunikacije stanovništva na širim prostorima Sandžaka. U osnovi ovog naziva nalazi se riječ, hiperijekavizam, srijeda - sredina, od koje su izvedenice: srijedni, srijeđ, srijeđa - središnji . V. Karadžić bilježi da su svi ovi izrazi karakteristični za južni govor , a to je, u stvari, za govor stanovništva najvećeg dijela Bosne i Primorja.

Drugi dio ovog naziva čini stari termin têza, têze, tézi - ograđeno mjesto za životinje, štala za krave i goveda; sjenik; spremište, šupa za drva ili slamu; mala kuća . Prema tome, terminom srije(d)teze, srije(d)tezi označene su: male ku riječe na sredini, štale na sredini, sjenici na sredini, torovi na sredini... U vremenu kad je ovaj naziv formiran Prijepolje, iznad kojeg se nalazi ovaj lokalitet, bilo je seosko naselje, a u njegovoj okolini bila su zimska staništa stočara. Selo Hrasno, kojem pripada ovaj zasiok, kao i ostala visočija sela, imalo je bogate pašnjake, pa su tu bili ljetnji - visoki torovi, visoke štale. Za razliku od toga, u dolini Lima, u Prijepolju, bili su zimski - niski torovi, zimske - niske štale. Prostor današnjih Srijeteža se nalazi na srijedi između Prijepolja i Hrasna, na srijedi između ljetnjeg I zimskog boravišta stoke, odnosno tu su srije(d)tezi - srednji torovi, srednje štale, srednje ku riječe, srednji sjenici... .

Naziv ovog lokaliteta mogao je biti formiran i od riječi "sriješ" - zima, jaki mraz, inje na drveću . “Ide srijež niz Lim” – sintagma u običnom govoru a njome se označava plutanje komada leda po riječnoj površini pri jakim mrazevima. Uz riječ “sriješ, srijež” upt-rijebljena je i riječi “teza, teze, tezi” - male ku riječe, štale za goveda, ograđena mjesta za životinje. Tako je nazivom “srije(š)tezi” bio bi označen prostor gdje se nalaze zimske male ku riječe, zimske kolibe, zimski torovi, zimske štale... U periodu kad je ovaj naziv formiran osnovna djelatnost stanovništva bilo je stočarstvo i to polunomadsko stočarenje, koje podrazumjeva postojanje ljetnjih staništa, na visočijim brdima i zimskih staništa u dolinama. Tadašnji, srednjevjekovni Vlasi (stočari), koji su živjeli na ovim prostorima, ljeti su boravili u visočijim djelovima Hrasna, Drenove..., a zimu su, sa svojim stadima, provodili upravo na ovom prostoru današnjih Srijeteža, koji se nalaze u dolini Lima. Ovdje su bili njihovi srije(š)tezi, njihovi zimski torovi, njihove zimske kolibe.

Riječju srije(d)teži mogao mogao je biti označen prostor koji je po svojem položaju negdje na srijedi, prostor koji nije ni na brdu ni u dolini, nego na srijedi. Položaj lokaliteta Srijeteža je, upravo takav, da se on nalazi na sredini, između doline Lima i brda na kojem je selo Hrasno.

U govoru stanovništva Hercegovine i Dalmacije, odnosno, u govoru južnih krajeva kako navodi V. Karadžić, prisutan je termin “sriješ” kojim se označava "mlado vino, još ne prevreveno vino" . Od ove riječi, zajedno sa terminom teza, teze, tezi - male ku riječe, kolibe, spremište, mogao je nastati naziv srije(š)tezi, srije(š)teze – u značenju “vinske kolibe, spremišta za vino”. Sigurno je da su se na prostoru današnjih Srijeteža nalazili vinogradi, kao i na susjednom, nešto nižem lokalitetu Vinograd. Uostalom, osmanski katastarski popis ovog prostora, koji se nalazi u hercegovačkom defteru iz 1477. godine, bilježi, za Prijepolje, privrednu proizvodnju u kojoj je, pored ostalog, proizvedeno i 90.000 litara vina. Naziv Srijeteži pripada grupi hiperijekavizama.