Разговор:Србобран
Из пројекта Википедија
[уреди] ASCII текст са стране
Opstina Srbobran zauzima sredisnji deo Backe, na 45° i 33' severne geografske sirine i 19° i 47' istocne geografske duzine. Grad Srbobran vecim delom lezi na levoj, a manjim delom na desnoj obali Velikog backog kanala. Sa severa i istoka opasan je meandrom recice Krivaje, koja se istocnije od Srbobrana uliva u Veliki backi kanal. Geografski polozaj Srbobrana je veoma povoljan. U njemu se ukrstaju dva znacajna suvozemna puta. Meridijanskog pravca je Internacio-nalni put koji povezuje jug sa severom nase zemlje, odnosno Srednju i Juznu Evropu. Uporednickog pravca je i put koji povezuje Podunavlje sa Potisjem. Isti uporednicki pravac, pokraj juzne strane naselja ima i zeleznicka pruga Sombor -Becej. Povoljan geografski polozaj i blizina Novog Sada, uticali su da se Srbobran razvrje u jedno od vecih i znacajnijih naselja u Vojvodini. Opštinu Srbobran čine tri naselja slobodarske prošlosti: Srbobran, Turija i Nadalj. Grad Srbobran je najveće i najbrojnije naselje, te je i sedište istoimene opštine. Svoj današnji naziv, Srbobran je dobio po šancu - utvrđenju simbolično nazvanom "Srbobran", izgrađenom za odbranu u borbama koje su vodene u Srbobranu 1848. i 1849. godine, za autonomiju Vojvodine i nacionalna prava Srba u bivšoj Austro-Ugarskoj. Turija je 6 kilometara istočno od Srbobrana i drugo je naselje po veličini i broju stanovnika u opštini. Nadalj je udaljen 6 kilometara jugoistočno od Turije i najmanje je naselje u opštini. Oba naselja su asfaltnim putevima povezana sa sedištem svoje opštine. Ukupna površina teritorije opštine iznosi 284 kvadratna kilometra. Teritorija opštine je nizija, blago nagnuta ka jugu (od 96 metara do 80 metara apsolutne visine), na kojoj je svaka stopa zemljišta plodna i pristupačna za obradu. U geomorfološkom pogledu na teritoriji opštine se razlikuju sledeće celine: a) viša lesna zaravan raščlanjena rečicom Krivajom severno od Velikog bačkog kanala i b) niža lesna terasa južno od Velikog bačkog kanala. U pedološkom sastavu zemljišta preovladuju černozemi i livadske crnice i jedno je od najplodnijih u Evropi. Klima je umereno-kontinentalna sa izražena četiri godišnja doba. Površinske vode u opštini su: rečica Krivaja, Veliki bački kanal, Beljan-ska i druge manje bare. Sve vode se koriste za navodnjavanje, a Veliki bački kanal i za vodeni saobraćaj. Odlike privrede opštine Srbobran proističu iz nekadašnjih i današnjih lizičko-geografskih i društveno-ekonomskihuslova. Zahvaljujući 26.621 hektaru poljoprivrednih površina, poljoprivreda je u opštini oduvek bila glavna grana privrede i bitno je uticala na vrstu i karakter zanatstva. Na broj stanovnika u opštini Srbobran, bitnog uticaja su imali ratovi (smanjivao se natalitet a povećavao mortalitet stanovništva), kao i pogibije, migracije i epidemije zaraznih bolesti (kolera i trbušni tifus). U optini Srbobran je ostvaren mali porast stanovništva, znatno slabiji od porasta stanovništva u Vojvodini, a naročito od porasta u Bačkoj. U poslednja tri popisa posle rata, izražena je tendencija smanjenja stanovništva u opštini ukupno, i u sva tri naseljena mesta pojedinačno. Srbobran, Turija i Nadalj su sve do polovine XVIII veka označavani kao srpska naselja. Čak i posle kolonizacije Mađara, Nemaca i ostalih u bivšoj Austro-Ugarskoj, apsolutnu većinu stanovništva su činili Srbi. Kolonizacijom stanovništva, većinom mađarske narodnosti, uglavnom je naseljavan Srbobran. Etnička struktura stanovništva u opštini Srbobran, zadržala se do današnjih dana s manjim odstupanjima, pošto naselja u opštini Srbobran nisu naseljavana kolonistima posle Drugog svetskog rata. Mileševo, naselje osnovano i izgrađeno posle Prvog svetskog rata, pripadalo je opštini Srbobran, ali je posle Drugog svetskog rata, kao naselje Radičević, pripojeno opštini Bečej. Brojno kretanje stanovništva u opštini Srbobran prema popisima od 1869 - 1991.
Godina U opštini popisa ukupno Srbobran Turija Nadalj i 2 3 4 5 1869. 13.854 9.660 2.553 1.661 1880. 15.291 10.609 2.862 1.820 1890. 17.219 11.728 3.161 2.330 1900. 19.529 13.225 3.596 2.788 1910. 20.682 14.326 3.637 2.719 1921. 22.081 15.274 3.889 2.918 1931. 22.561 15.543 4.098 2.920 1948. 20.082 13.747 3.781 2.554 1953. 19.855 13.635 3.730 2.490 1961. 20.414 14.391 3.582 2.441 1071. 19.594 14.189 3.242 2.163 1981. 18.573 13.596 2.935 2.042 1991. 17.274 12.738 2.589 1.947
(1,41)*
Na osnovu popisa stanovništva nakon Drugog svetskog rata, zaključuje se, da se etnička struktura stanovništva u opštini Srbobran nije bitnije izmenila. Najbrojniji narod su Srbi (63%), zatim po brojnosti dolaze Hrvati, Crnogorci i Makedonci od slovenskih naroda. Od narodnosti, brojniji su samo Mađari (29,95%), dok su ostale narodnosti veoma malobrojne. Relativna naseljenost u opštini Srbobran iznosi oko 65 stanovnika na jedan kvadratni kilometar. Najveći broj stanovništva zaposlen je u poljoprivredi (61,18%)), što potvrđuje agrarni karakter opštine. Posle poljoprivrede, najveći broj stanovništva zaposlenje u delatnostima prema sledećem redosledu: zanatstvu (8,12%), industriji (6,00%), trgovini i ugostiteljstvu (5,21%), kulturi i socijalnoj delatnosti (3,92%), građevinarstvu (3,70%), delatnost državnih i društvenih službi (2,48%) i saobraćaju (2,36%). U proučavanju antropogeografskih karakteristika opštine, značajan elmenat predstavlja starosna struktura stanovništva, koja pokazuje da li je stanovništvo biološki sposobno za reprodukciju i drugo. U opštini Srbobran je zabrinjavajuća pojava što se, prema poslednjim popisima, naglo smanjuje broj najmlađih stanovnika opštine. Ako bi se ovo nastavilo, i u sledećim godinama, u opštini bi se smanjio podmladak do biološki katastrofalnog broja, što bi imalo dalekosežne i tragične posledice. Koeficijent maskuliniteta u Srbobranskoj opstini je 95., sto znaci da na 95 muskaraca dolazi 100 zena.ovo se objasnjava ratovima,u kojima vise gine musko stanovnistvo, zatim duzim zivotom zena itd....