Bob Blek
Из пројекта Википедија
Bob Blek (Bob Black, 1951.) je savremeni teoretičar društva i anarhista, poznat kao zastupnik teorije ukidanja rada, koji tvrdi da je rad uzrok svih nevolja na svetu. On predlaže stvaranje društva zasnovanog na igri, zabavi, kreativnosti, druženju i umetnosti, i sistem distribucije zasnovan na poklonu.
Robert C. Blek je rođen 1951, u Detroitu. Tokom školovanja, bio je izbacivan iz trećeg, šestog, osmog i dvanaestog razreda. Iz rodnog Detroita otišao je u Berkli, Kalifornija, gde je studirao pravo i društvene nauke. Tu negde, na potezu od Berklija do San Franciska, Robert C. postaje Bob Blek. U atmosferi opšteg radikalizma, Bob je lako prepoznao svoj ambijent. Uticaji su bili brojni i često kontradiktorni: Nova levica (Herbert Markuze, frankfurtovci, Norman O’Braun), Vilhelm Rajh, Pol Gudman, anarhisti, brojne radikalne grupe iz oblasti San Franciska i drugih delova Amerike (Yippies, Motherfuckers, Weathermen). A početkom 1970-ih, s druge strane okeana stiže i odlučujući udarac, situacionizam.
Ubrzo posle toga, Bob otkriva da i sam ima nešto da kaže. U to vreme počinje da pravi i distribuira postere i letke u okviru svoje Poslednje Internacionale. Malo kasnije stiže i Ukidanje rada: jedan od najpopularnijih i najšire distribuiranih anarhističkih pamfleta ikada.
Bob Blek je, prema sopstvenim rečima, svoju čuvenu teoriju o ukidanju rada prvu put izložio u obliku govora koji je održao u klubu za “zabavu odraslih” Gorila Groto u San Francisku 1981. Izlaganje je započeo rečima “niko ne bi trebalo da radi” što je u samom startu isprovociralo veći deo publike. Ubrzo je došlo do komešanja na vratima gde je obezbeđenje izbacivalo bučnu grupu pankera, koji su, na Blekov podsticaj, pokušavali da uđu besplatno, a veče se završilo tako što je gazda kluba poslao gorile iz obezbeđenja ga isprebijaju i izbace napolje.
Bob Blek je danas jedan od najpoznatijih i najkontroverznijih anarhista.
[уреди] Citati
- “Niko nikad ne bi trebalo da radi. Rad je uzrok sve bede ovoga sveta. Skoro svako zlo koje vam može pasti na pamet, potiče od rada ili od života u svetu podređenom radu. Da bismo prestali da patimo, pre svega treba da prestanemo da radimo.”
- “Slobodno vreme je eufemizam za lični rad koji kao faktor proizvodnje podrazumeva ne samo transport sebe o sopstvenim troškovima do radnog mesta i nazad, već podrazumeva i glavnu odgovornost za sopstveno održavanje i opravku.”
[уреди] Dela
Knjige:
- Ukidanje rada
- Anarchy After Leftism
Tekstovi:
- Anarhizam i druge prepreke na putu ka Anarhiji
- The Anti-Anarchists Conspiracy: An Empirical Test (1991)
- You can’t blow social relationship…But you can have fun trying! (1992)
[уреди] Spoljašnje veze
- Ukidanje rada (na srpskom)
- Feminizam kao fašizam (na srpskom)
- Arhiva velikog broja Bobovih tekstova (na engleskom)