Википедија:МЗЧКВНМ/Likovna galaksija na brdu
Из пројекта Википедија
Sen Pol de Vens (2)
DOBRO MESTO ZA ŽIVLJENJE I UMIRANJE
Ovo mesto, sa samo oko 3500 rezidentnih stanovnika, u zaleđu Mediterana, na francus kom jugu, Vens, Sen de Pol, već par vekova provereno privlači umetnike, slikare, pisce, muziča re. Dolaze da u njemu stvaraju umetnost. U blizini mondenskih izazova i kockarskih grehova. Mo re. Sunce. Kan, Monte Karlo, Sent Trope, Nica su dovoljno blizu da neprestano izazivaju. I dovo ljno daleko da se posvećenici od njih odbrane lepotom prirode i tišinom Alpa. Dolaze ovde i oni koji su samo poznati. Za par ili više godina, dok traje slava. Svraćaju i veoma bogati. Da prođu kroz umetničku izmaglicu, ne bi li oplemenili svoju auru. Jedino siromašni moraju da budu veo ma nadareni. Ili makar vrhunski bleferi. Dolaze, dakle, mnogi da rade i uživaju. Ali, gle ironije, i da umru! Lista onih, poznatih i velikih, koji su umrli u Vensu, najčešće u njegovom sanatori jumu, jeste impresivna. I zvučna. Anri Matis, Vitold Gomrovič, Dejvid Herbert Lorens. Za one koji su zaboravili, ovaj Eglez je napisao, u svoje vreme ozloglašeni roman Ljubavnik ledi Četerli . I naravno, Mark Šagal. Rus čijim nebom lebde prizori i prikaze. Iznad čijeg groba vero vatno svira imaginarni violinista iz Vitebska. Onaj za rođenja, venčanja i sahrane! Valter Benja min, filozof koji je prvo verovao u komunizam, potom se trudio da razume socijalizam, a uvek duboko pronicao u suštinu moderne umetnosti, 1931. boravio je u Vensu. Uživao je u lepoti ka mena i njegovom nemom pamćenju. Možda je i bežao od nekih porodičnih problema. Gledao je umetnost nove Evrope, u nastajanju: Pikasa i Matisa. Lorens ga nije sačekao. Morao je da umre 1930. Pomenuti Matis i genijalni Baskijac Pikaso, u decenijskom kontrapunktu, od prijateljstva do umetničke diskrepancije i nazad, sretali su se i ovde. Zapravo, godine 1948. Pikaso se pridru žuje bolesnom Matisu na jugu Francuske pomogavši mu da završi poslednje delo - dekoraciju kapele u Vensu. Iako nije prisustvovao Matisovoj sahrani (1954), Pikaso mu je odao počast 20 go dina kasnije slikajući, malo pre smrti (1973), jednog "starog čoveka" koji sedi (u rumunskoj bluzi, kakvu je nosio Matis). Ova kapela sa jarkim pečatima Matisovog fovizma nalazi se skoro na sredini glavne umet ničko-turističke staze u Vensu, koja vodi iz srednjevekovog jezgra, iz hotelaColombe d’Or, u kome započinje progresija likovne umetnosti ovde na jugu Francuske, do ultramoderne palate umetničke fondacije Maeght, koja predstavlja logičan nastavak ekskluzivnog slikarsko-vajar skog čuda u ovim brdima. Posredstvom Huana Miroa 1960. čuveni španski arhitekta Josep-Luis Sert podigao je savremenu, funkcionalnu i efektno dizajniranu građevinu namenjenu čuvanju, izla ganju i stvaranju likovnih dela prve klase. Potpuno integrisanu u prostranu mediteransku baštu. Ovaj je kompleks namenjen modernoj umetnosti, zapravo je muzej instaliran u prirodu. I spolja i iznutra ovaj objekat deluje kao čista provokacija površina, boja, materijala, akustike, optike, i naprosto stvaralačke metafizike. Sertov Maeght je pravi dom za moderno vreme i njegovu umet nost. U njemu danas stanuju Miro, Brak, Šagal, Kalder, Bonar, Dibufe, Sulanž. I Matis na rav no. Put od ulice Šarl de Gol, u kojoj je hotel 'Colombe d'Or, do ove čuvene i par kilometara izmeštene Fondacije Maeght',' vodi kamenitim mostićima, prolazi pored fontana i zelenila koje raste između ploča mermera. Uvek zagušen. Ponekad vas u zasedi sačekuje umetnost za poneti, mnogobrojni zanatski i amaterski slikovni zapisi, kopije i imitacije. Stotine galerija i butika populističke umetnosti i zanatstva. Ovde u Vensu cveta hilhadu cvetova ali se lako prepoznaju oni koji mirišu... O njima je pisao i Žak Prever a pesme mu pevao jedan Iv Montan. Ovde. Za vasceli svet.
Zoran Slavić