Ubuntu
Из пројекта Википедија
![]() |
|
![]() Ubuntu 6.10 „Edgy Eft“ sa Gnom okruženjem |
|
Veb strana: | http://www.ubuntu.com |
Izdavač/ izdavač: |
Canonical Ltd / Ubuntu Zadužbina |
Grupa operativnih sistema: | Linux |
Zadnja stabilna verzija: | 6.10 / 26. oktobar 2006 |
Ažuriranje: | APT |
Upravljanje paketima: | dpkg |
Podržane platforme: | i386, AMD64, PowerPC, UltraSPARC[1] |
Tip kernela: | Monolitni kernel |
Korisnički interfejs: | Gnom |
Licenca: | GNU-ova Opšta javna licenca i druge licence |
Ubuntu (fon. /u’buntu/) Linux je distribucija koja je uglavnom namenjena korišćenju na desktop-računarima. Baziran na Debian Linuxu, Ubuntu najviše pažnje posvećuje lakoći korišćenja, slobodi od ikakvih restrikcija, regularnom toku izdavanja novih izdanja i jednostavnoj instalaciji. Ubuntu sponzoriše Canonical Ltd., privatna kompanija koju je osnovao južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth. Ime distribucije dolazi od afričke ideologije ubuntu (u prevodu "humanost prema drugima"). Najnovija verzija Ubuntu 6.10 (Edgy Eft), izdata je 26. oktobra 2006.
Садржај |
[уреди] Istorija i razvoj
Prvo izdanje Ubuntua je ugledalo svetlost dana 20. oktobra 2004. godine kao privremeno fork izdanje Debian GNU/Linux distribucije sa ciljem bržeg izdavanja verzija od Debiana, što doprinosi da uvek u sebi sadrži najsvežiji softver. Za razliku od drugih Debian fork-ova kao na primer Xandros, Linspire i Libranet, Canonical je ostao blizak Debian-ovoj filozofiji sa Ubuntu-om i koristi slobodan softver pre nego da se oslanja na ne slobodan.[2]
Paketi za Ubuntu se obično baziraju na nestabilnim Debian paketima. Ubuntu koristi Debianovu alatku APT za upravljanje paketima. Debian i Ubuntu paketi nisu nužno međusobno kompatibilni. Nekoliko Ubuntu programera takođe održavaju neke ključne pakete na Debian-u, tako da unapređenja Ubuntu paketa doprinose unapređenju i kod Debianovih paketa, pre nego da samo budu objavljena.[3]
[уреди] Planovi
Već postoje planovi za novo izdanje pod kodnim imenom Grumpy Groundhog. Planirano je da to bude trajno nestabilna i verzija za testiranje, koja preuzima najnovija izdanja raznih programa koji se isporučuju uz Ubuntu preko "kontrole revizija" (CVS). Ovo će omogućiti iskusnijim korisnicima, test korisnicima i programerima da testiraju poslednje verzije u tom trenutku dostupnog softvera, bez potrebe da sami prave pakete; takođe je planirano da omogući rano upozoravanje prilikom kompajliranja o greskama na raznim arhitekturama.[4] Grumpy Groundhog još uvek nije izdat za javnost.
[уреди] Finansiranje
Ubuntu trenutno finansira Mark Shuttleworth preko Canonical Ltd. Dana 8. jula 2005. Canonical je objavio otvaranje Ubuntu Zadužbine i obezbedio početna sredstva u vrednosti od 10 miliona američkih dolara. Svrha ove zadužbine je obezbeđivanje podrške i razvoja za sva buduća izdanja Ubuntu-a, ali zadužbina od 2006. postaje neaktivna. Mark Shuttleworth opisuje fondaciju kao alternativni fond finansiranja Ubuntu projekta u slučaju da Canonical prestane sa radom.
[уреди] Karakteristike
Ubuntuov fokus ka upotrebljivosti se zasniva na širokoj upotrebi sudo
alata, koji omogućava korisnicima da obavljaju administraciju sistema bez potrebe da se prijavljuju na sistem pod administratorskim nalogom, čime poboljšavaju sigurnost operativnog sistema u celosti.[5] Štaviše Ubuntu naglašava pristupačnost i internacionalizaciju, da bi privukao što više ljudi je moguće. Sa izlaskom 5.04 verzije, UTF-8 je podrazumevano kodiranje karaktera.
Ubuntu zahteva 256 MB RAM memorije, i, ukoliko se instalira, tri gigabajta prostora na hard disk.[6]
[уреди] Sadržaj
Ubuntu se bazira na GNOM grafičkom okruženju, koje je dizajnirano kao besplatno, slobodno, jednostavno i intuivno okruženje koje pritom nudi skup svih modernih aplikacija.[7] Osim aplikacija koje dolaze uz GNOME, Ubuntu dolazi sa dodatnim produktivnim softverom kojij uključuje OpenOffice.org, Mozilla Firefox veb pregledač i GIMP - softver za obradu rasterskih slika .
[уреди] Diskovi
Verzija 6.06 spaja Live CD i instalacioni u jedan CD. On podiže funkcionalan operativni sistem bez instaliranja na hard disk, takozvani Live režim, omogućavajući time korisnicima da vide da li je njihov hardver uredno prepoznat i isprobaju dostupan softver, a nakon toga i instaliraju Ubuntu na hard disk pomoću grafičkog instalera Ubiquity . Prilikom instalacije sistem čuva dokumenta koja su kreirana u Live režimu. Alternativni CD koji koristi tekstualni debian-instaler je dostupan za preuzimanje, i ciljna grupa su mu ljudi sa slabijim konfiguracijama i administratori.
[уреди] Izgled
Podrazumevani izgled korisničkog interfejsa u poslednjoj verziji karakterišu nijanse braon i narandžaste boje. Ubuntu poseduje opcioni paket pod imenom ubuntu-calendar, koji svakog meseca preuzima novu pozadinu radne površi. U prošlosti, ove pozadine su sadržale delimično obnažene ljude i bile kritikovane kao rizične. To je dovelo do nadimka "Linuxxx".[8]
[уреди] Izdanja
Ubuntu je dostupan besplatno za preuzimanje preko interneta, ili poštom za svakog ko se prijavi i naruči CD preko Canonical-ove ShipIt usluge.[9]
Svako izdanje ima kodno ime i broj verzije na osnovu godine i meseca izdavanja.
Verzija | Datum izdavanja | Kodno ime |
---|---|---|
4.10 | 20. oktobar 2004.[10] | Warty Warthog |
5.04 | 8. april 2005.[11] | Hoary Hedgehog |
5.10 | 13. oktobar 2005.[12] | Breezy Badger |
6.06 LTS | 1. jun 2006.[13] | Dapper Drake |
6.10 | 26. oktobar 2006.[14] | Edgy Eft |
7.04 | planirano za 19. april 2007.[15] | Feisty Fawn |
Ubuntu 6.06 LTS je izdat sa sledećim verzijama softvera: GNOME 2.14.0, Mozilla Firefox 1.5.0.3, OpenOffice.org 2.0.2, X.Org Server 7.0, GCC 4.0.3, i verziju 2.6.15 Linux kernel. Nekoliko paketa je ažurirano u prvom ažuriranom izdanju koje je izdato 10. avgusta 2006.
Izdanje 6.06 je označeno kao izdanje sa dugoročnom podrškom (en. Long Term Support - LTS) da bi naznačilo da Canonical planira da ga ažurira duže od ostalih Ubuntu izdanja, i to tri godine za desktop verziju i čak pet godina za server verziju, sa plaćenom tehničkom podrškom u tom vremenskom periodu.
[уреди] Edgy Eft
Mark Shuttleworth je najavio Edgy Eft 19. aprila, 2006. na Ubuntu mejling listi[14], a od 18. avgusta 2006. sledeće Ubuntu izdanje, Ubuntu 6.10 ili Edgy Eft, kako je poznato, je trenutno u razvoju. Za razliku od 6.06 verzije, po prvi put će se koristiti "edgy new technologies", tehnologija koja će doneti nove opcije i mogućnosti ali možda i smanjiti stabilnost sistema. U ovom izdanju će se koristiti novi System V init koji nosi ime Upstart. Doći će do unapređenja nekih aplikacija (Evolution i Nautilus) i iskorišćavanja memorije. Takođe će biti ubrzano podizanje sistema i pokretanje aplikacija u odnosu na 6.06 verziju.[16] Nakon tri test CD slika (zvane „čvorovi“ - en. knot), beta CD slika je izdata na zvaničnom Ubuntu veb sajtu 29. septembra.[17]
Za razliku od prethodnih izdanja, Canonical je objavio da neće obezbediti besplatne pošiljke Edgy Eft CD-a preko svog popularnog ShipIt programa koji će nastaviti da vrši isporuku Dapper Drake izdanja. [18]
[уреди] Klasifikacija paketa i podrška
Ubuntu deli sav softver na četiri dela, zvanih komponente, da bi pokazao razlike u licenciranju i nivou podrške koja je dostupna.[19]
Paketi su podeljeni po komponentama na sledeći način:
Slobodan i besplatan softver | Komercijalni softver | |
podržan | Main | Restricted |
nepodržan | Universe | Multiverse |
Main i Universe sadrže softver koji se slaže za Ubuntu licencom, koja se grubo podudara sa Debijanovim smernicama za slobodni softver.[20]
Namera je da Main i Restricted sadrže sav softver koji potreban za opštu upotrebu Linux sistema. Alternativni programi za iste poslove i programi specijalne namene se nalaze u Universe i Multiverse.
Komercijalni softver za Ubuntu je uglavnom nepodržan, ali neki izuzeci (ograničeni), su napravljeni za veoma važan vlasnički softver, kao što su vlasnički drajveri, bez kojih korisnici ne bi mogli da koriste Ubuntu na svom računaru, naročito grafičke karte. Nivo podrške je više ograničen nego kod Main zbog toga što Ubuntu programeri nemaju pristup izvornom kodu.
Ubuntu Backports je zvanično prepoznat kao projekat backportovanja novih verzija određenog softvera koji je dostupan u nestabilnim verzijama Ubuntua. Repozitorijumi nisu obimni; najčešće se sastoje od paketa koje predlažu korisnici, a koji su odobreni ukoliko zadovoljavaju određeni kvalitet.[21]
[уреди] Distribucija vlasničkog softvera
Dok se neki vlasnički softver koji ne ograničava distribuciju nalazi u Ubuntu Multiverse komponenti, ona ne sadrži softver koji krši zakon o patentima. Neki primeri softvera koji se ne distribuira uz Ubuntu uključuje:
- Softver koji omogućava puštanje CSS - zaštićenog DVD video zapisa, zbog diskutabilnog pravnog statusa libdvdcss slobodne biblioteke za dekodiranje zaštićenog DVD materijala u nekim delovima sveta.
- Biblioteke za kodiranje i dekodiranje mnogih vlasničkih formata kao što je Windows Media.[22].
Nezvanični alati kao što su EasyUbuntu[23] i Automatix[24] koji za cilj imaju automatizovanje instalacije i konfiguracije softvera koji nije zvanično dostupan za Ubuntu.
Ubuntu ima sistem sertifikacije za vlasnički softver trećih strana, i Canonical rukovodi specijalnim repozitorijumom za sertifikovane vlasničke pakete pod nazivom Commercial.[25] Dok pakete u Multiverse-u može da distribuira bilo ko, Commercial sadrži softver za koji Canonical ima posebnu dozvolu za distribuiranje.[26] Na dan objavljivanja ovog repozitorijuma, u njemu su se nalazili Opera veb pregledač i RealPlayer multimedijalni plejer.
[уреди] Derivati
Postoje nekoliko Ubuntu derivata dostupnih za preuzimanje u vidu ISO slika. Od 2006. njihova i Ubuntu izdanja se izdaju istovremeno, a paketi su dostupni u zvaničnom repozitorijumu za sva izdanja; oni jednostavno instaliraju različit set paketa iz originalnog Ubuntua, ali mogu biti instalirani kao samostalni sistemi, ili kao „sesije“ u okviru Ubuntua.Ovi derivati su rezultat napora uglavnom odvojenih grupa ljudi koji se trude da donesu različite funkcionalnosti Ubuntu distribuciji:
- Kubuntu, koristi KDE grafičko okruženje umesto GNOMA.
- Edubuntu, namenjena školama u prvom redu, „projektovana za uslove u školi, i takođe pogodna da je deca koriste kod kuće“.[27]
- Xubuntu, baziran na Xfce grafičkom okruzenju koje veoma lepo izgleda, troši malo resurse računara pa je samim tim i brže i pogodnije za korisnike sa slabijim računarima.
- Ubuntu Server Edition, je kao što mu i samo ime kaže namenjen serverima. Poseduje server aplikacije kao što su e-mail server, LAMP,[28] kao i razne alate za upravljanje DNSom, fajlovima na serveru i bazama podataka. Server edicija se nalazi na manjoj CD slici nego Desktop edicija i ima manje hardverske zahteve. Može se pokrenuti na minimum 500 megabajta slobodnog prostora na hard disku i 64 megabajta RAM memorije.[6]
- Ubuntu Vmware slika. [29] Ovo omogućava Ubuntu sistemu da se pokrene unutar virtuelnog računara koristeći besplatan Vmware plejer.
U slučaju Kubuntua i Edubuntua, CD-ovi se mogu naručiti preko ShipIT usluge.
Mark Shuttleworth je obećao izdavanje Ubuntu-libre ili GNUbuntu distribucije, koja će koristiti samo softver koji je odobren od strane Zadužbine za slobodan softver.[30]
Postoji i nekoliko neslužbenih derivata, kao nUbuntu, distribucija koja sadrži mnogo sigurnosnih alata, Ebuntu, koji koristi Enlightenment menadžer prozora, i Ubuntu Christian Edition, (hrišćansko Ubuntu izdanje) koje sadrži softver povezan s hrišćanskom verom. Dosta se govorilo da Google pravi Ubuntu derivat nazvan Goobuntu. Google je potvrdio da je napravljena izmenjena verzija Ubuntua, ali je instistirao da nema planova za distribuiranje te distribucije izvan kompanije.[31]
[уреди] Odgovor
![]() |
Овај чланак, или један његов део, треба још да се прошири. Погледајте страну за разговор за разлог. Када се побољшавање заврши, можете склонити ово обавештење. |
Ubuntu strana na DistroWatch jedna od najčešće posećenih, od njihove podugačke liste linux distribucija, više od godinu dana.[32]. Ubuntu je nagrađen od strane čitalaca kao najbolja distribucija za 2005. na LinuxWorld Conference and Expo u Londonu.[33] Ubuntu je bio najbolje ocenjivan na Internetu i štampanim publikacijama.[34][35] Mnogi kritičari Ubuntua ukazuju na to da je glavni deo njegovog uspeha ogromna zajednica korisnika.[36]
Aprila 2005. Ian Murdock, osnivač Debiana, kritikovao je Ubuntu zbog nekompatibilnosti između njegovih paketa i Debianovih, govoreći da se Ubuntu previše udaljio od Debian Sargea da bi ostao kompatibilan.[37]
[уреди] Galerija
GIMP na Ubuntu Linuxu |
|||
[уреди] Takođe pogledajte
[уреди] Dalje čitanje
- Mako Hill, B. Zvanična Ubuntu knjiga. ISBN 0-13-243594-2.
- Thomas, K. Početak:Ubuntu Linux. ISBN 1-59059-627-7.
- Oxer, J. Ubuntu Hakovi. ISBN 0-596-52720-9.
[уреди] Spoljašne veze
- Ubuntu Zvanični veb sajt Ubuntu distribucije
- snimci ekrana Ubuntu 6.06.1 na OSDir.com
- Ubuntu na DistroWatch
- Slashdot-ov interviju sa Markom Shuttleworth vezan za Ubuntu
- Ubuntu IRC kanal
- [1] GNUzilla - magazin o slobodnom softveru
- Ubuntu LoCo tim Srbije
- [2] FSN Srbija
[уреди] Reference
- ^ UltraSPARC i UltraSPARC T1 platforme su podržane samo u Server izdanju.
- ^ Ubuntu Filozofija.
- ^ Ubuntu i Debian.
- ^ Grumpy Groundhog specifikacije.
- ^ RootSudo.
- ^ 6,0 6,1 Ubuntu 6.06 Hardwerski zahtevi.
- ^ http://www.gnome.org/about/
- ^ Community MX: LinuXXX?.
- ^ Ubuntu Podrška: ShipIt FAQ.
- ^ Najava Ubuntua 4.10.
- ^ Ubuntu 5.04.
- ^ Ubuntu 5.10.
- ^ Izdavanje Ubuntua 6.06
- ^ 14,0 14,1 Objava 6.10 izdanja. Добављено дана 10. oktobar, 2006.
- ^ lista slanja ubuntu-devel-announce: Planovi za Ubuntu 7.04 - „Feisty Fawn“. Добављено дана 10. oktobar, 2006.
- ^ Edgy Eft Knot 3.
- ^ Edgy Eft Beta.
- ^ ShipIt promene.
- ^ Ubuntu Komponente.
- ^ Licenciranje Ubuntua.
- ^ Ubuntu Backports.
- ^ Instaliranje kodeka.
- ^ http://easyubuntu.freecontrib.org/
- ^ http://www.getautomatix.com/
- ^ partneri/sertifikacija/softver.
- ^ http://ubuntu.wordpress.com/2006/07/08/introducing-the-dapper-commercial-repository/
- ^ Edubuntu - Često postavljana pitanja.
- ^ Softverski paket koji uključuje Apache veb server, PHP i MySQL bazu podataka
- ^ Ubuntu Vmware Slika - Ubuntu Vmware Slika.
- ^ Mark Shuttleworth registrovao domen gnubuntu.org (Ubuntu mejling lista).
- ^ The Register: Google radi na desktop Linuxu
- ^ DistroWatch: Popularnost Linux distribucija.
- ^ LinuxWorld Expo UK 2005 (PDF).
- ^ Ubuntu - Novi prilaz Linux desktop sistemu.
- ^ Linux u vladi: Ocenjivanje Linux desktopa, deo 6 - Ubuntu.
- ^ Članak o Kubuntuu
- ^ Sarge protiv Hoary Hedgehoga?
![]() |
Linux distribucije | ![]() |
---|---|---|
Debian | CentOS | Fedora Core | Gentoo | Knoppix | Mandriva | Redhat | SUSE | Slackware | Ubuntu |
Ubuntu derivati |
---|
Zvanični: Ubuntu | Kubuntu | Xubuntu | Edubuntu
Nezvanični: Ebuntu | Fluxbuntu | nUbuntu | Ubuntu Lite | zUbuntu | Christian Edition |