Plitvička jezera
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
![]() |
|
Nacionalni park Plitvička jezera se satoji od 16 kaskadnih jezera na rijeci Korani smještenih na području između Male Kapele i Plješivice u Lici. U administrativnom pogledu, manji dio parka je se nalazi u opština Slunj, drugi u op. Otočac i Ogulin, dok je najveci dio administracijom Korenice.
Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine.
Plitvicka jezera su osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks jezera je šumovit je planinski kraj u kojem je nanizano 16 manjih i većih jezera kristalne smaragdne-modrozelene boje.
Vodeni kapacitet crpi iz brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena pjenušavim kaskadama i šumnim slapovima. Odvojena sedranim barijerama, za koje je bilo odlučno razdoblje od posljednjih desetak tisuća godina, temeljna je osobitost Parka.
Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom.
Prema legendi Plitvička su jezera nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode. Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vjetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok razina vode nije narasla dovoljno da oformi jezera