Bosanska Posavina

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Bosanska Posavina (tamna boja)
Bosanska Posavina (tamna boja)

Bosanska Posavina je regija u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Njezinu prostornu cjelovitost na sjeveru zatvara rijeka Sava, na sjeverozapadu planina Motajica, na jugu planine Ozren i Trebava, a na jugoistoku planina Majevica.
Sa središnjim dijelovima Bosne i Hercegovine povezan je prije svega prirodnim prolazom dolinom rijeke Bosne kroz dobojsku i vrandučku klisuru, dok su zapadni dijelovi dostupni kroz takođe prirodni prolaz uz rijeku Ukrinu. Bosanska Posavina se nalazi na široko otvorenoj i lako prohodnoj peripanonskoj nizini.

Pod Bosansku Posavinu spadaju sljedeće općine: Derventa, Bosanski Brod, Odžak, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Orašje, te dio općina Gradačac, Srebrenik i Doboj.


Sadržaj

[uredi] Naseljavanje

Na području Bosanske Posavine živjelo se i mnogo ranije, od prahistorije pa sve do danas, što svjedoče razni arheološki nalazi novca i drugih stvari. Nakon godine 1718., kada je došlo do mira između Turaka i Austro-Ugarske, su uglavnom katoličke porodice iz brdskih sela raseljeni po ravnici, jer su se Turci sami naselili po brdima i dolinama. U sela Kopanice, Vidovice, Tolisu i Domaljevac su se doselili Hrvati iz Županje, Babine Grede i Štitara. U današnje općine Derventa i Bosanski Brod je se naselio narod porijeklom iz Hercegovine, i to godine 1735-1782. i još jednom u manjem valu 1820. godine, jer 1697. godine je otprilike 20.000 Hrvata se iselilo sa toga područja. U općine Modriča, Gradačac, Orašje, Šamac i Brčko se narod doselio najviše od Mostara, Posušja, Uskoplja, Bugojna, Livna, Duvna, Poreča, Vareša, Imotskog, Dalmacije, Srebrenice, Tuzle, Kraljeve Sutjeske i Olova. Sa Tuzlanskog i Srebreničkog područja je bilo masovnih seobi Hrvata na područje Posavine. Danas oko Tuzle još ima sela sa većom hrvatskom populacijom, dok toga oko Srebrenika skoro nema. Primjer su sela Seona, Babunovići i Hujdurovići.

[uredi] Demografija

Nacionalni sastav stanovništva Bosanske Posavine, prema popisu iz 1991. godine, je sljedeći: od ukupno 260.793 stanovnika, Hrvata je bilo 131.542 ili 51 posto, Bošnjaka 32.796 ili 12 posto, Srba 77.723 ili 29 posto, a ostalih 18.726 ili 7 posto.

[uredi] Klima

Pogled na Posavinu iz Gradačca.
Pogled na Posavinu iz Gradačca.

Zahvaljujući geografskom položaju (izmedu 44° 45' i 45° 15' sjeverne geografske širine te 17° 45' i 19° istočne geografske dužine) i okruženju planinama na zapadu i jugu, Bosanska Posavina ima umjerenu kontinentalnu klimu. Jači kontinentalni uticaji su zbog toga znatno ublaženi, pa juli ima temperaturu od 20° do 22° C. Zime su umjerene i hladne, a temperatura u januaru dostiže tek -2° C. Srednja godišnja temperatura je 10° C. Jesen i proljeće imaju približno iste brojke. Padavine su skladno raspoređene tokom čitave godine i iznose oko 800 mm. Kiše su najčešće u maju i junu, kada su vegetaciji i najpotrebnije.

[uredi] Ekonomija

U prijeratnom razdoblju, posebno u posljednjih deset godina, Bosanska Posavina je bila jedna od najbogatijih područja u Bosni i Hercegovini. Značajna je poljoprivredno (Bosanska Posavina je najveća žitnica Bosne i Hercegovine), ekonomski (rafinerija nafte u Bosanskom Brodu i Modriči, tvornice namještaja, tekstila, obuće, metalne industrije, hemijske industrije i drugo), prirodnim riječnim bogatstvima, šumama, a Bosanska Posavina je poznata i po činjenici da je mnogo ljudi bilo na privremenom radu u inostranstvu. Oblast je usmjerena Zapadu, a sve su to pretpostavke savremenog življenja ovdašnjih ljudi, s uvjerljivim pokazateljima vrlo brzog uključivanja u evropske civilizacijske, ekonomske i kulturne tokove.

[uredi] Povezanost

Rijeka Sava u Bos. Šamcu.
Rijeka Sava u Bos. Šamcu.

Bosanska Posavina, s drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, Hrvatskom i Evropom, povezana je vrlo kvalitetnim cestovnim, željezničkim i riječnim prometnicama. Posebno su značajni glavni cestovni pravci: Bosanski Šamac - Modriča - Doboj - Sarajevo - Mostar - Ploče; Orašje - Tuzla - Sarajevo - Mostar - Ploče, odnosno Bosanski Brod - Derventa - Doboj - Zenica - Sarajevo - Mostar - Ploče. Također je cijela Bosanska Posavina povezana asfaltiranim regionalnim i općinskim cestama. Najznačajnija željeznička saobraćajnica je magistralna pruga Bosanski Šamac - Modriča - Zenica - Sarajevo - Mostar - Ploče.

Rijeka Sava je u čitavoj dužini kroz Bosansku Posavinu plovna, s izgrađenim značajnim lukama, posebno u Bosanskom Šamcu, koja je najveća riječna luka s vertikalnim dokom u bivšoj Jugoslaviji.

[uredi] Poznate ličnosti