Hoencolerni

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Hoencolerni (Hohenzollern) njemačka feudalna i vladarska porodica porijeklom iz Švedske iz početka 12. vijeka.

Hoencolerni su 1415. došli u posjed Brandenburga i postali izborni knezovi rimsko-njemačkog carstva. Početkom 16. vijeka pripala im je istočna Pruska. U 18. vijeku H. uvode Prusku u red velikih sila. Tokom 19. vijeka Pruska je ujedinila njemačke zemlje i stvorila Njemačko carstvo. Od 16. vijeka Hoencolerni imaju više grana: Hehingen, Sigmaringen, Ajgerloh.

Najznačajniji pruski Hoencelerni:

  • Fridrih Vilhelm I (1713-1740)
  • Fridrih II Veliki (1740-1786)
  • Fridrih Vilhelm II (1786-1797)
  • Fridrih Vilhelm III (1797-1840)
  • Fridrih Vilhelm IV (1840-1861)
  • Vilhelm I (1861-1871), iz vremena kancelara Bizmarka
  • Vilhelm II (1888-1918), zbačen sa prijestolja završetkom Prvog svjetskog rata.