Alabama

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Alabama
Zastava: Alabama Pečat: Alabama
Zastava Grb
Lokacija
Alabama
Fizičke karakteristike
Površina 133,600 km²
Stanovništvo 4,3 milliona


Alabama (AL) je savezna država na jugoistoku SAD-a i površinom od oko 133 600 km2. Glavni grad je Montgomeri a država je industrijsko-agrarna zemlja sa velikim posjedima. Broji oko 4,3 miliona stanovnika. Glavni prudukti su pamuk, soja, kikiriki, kukuruz, te ostalo voće i povrće. Veoma važno je i rudarstvo ugalj, boksit, nafta te metalurgija. Alabama je savezna država od 1819. godine.

[uredi] Etničke zajednice

Indijanci kojima je Alabama domovina: Alabama, Apalachee, Apalachicola, Koasati, Mobile, Muklasa, Muskogee, Napochi, Osochi, Sawokli, Tohome i Tuskegee.

[uredi] Historija

Prije ca. 8000 do 9000 godina naselili su se prvi Indijanci na današnje područje Alabame. Do dolaska prvih Evropljana na sjeveru su živjeli Cherokee i Chickasaw indijanci. Na jug su živjeli Choctaw i Creek indijanci.

1519. španski istraživač Alonso Alvarez stiže u „Mobile Bay“. 1541. dolazi, također španski istraživač, Hernando de Soto sa Apalača u Alabamu. 1699. stižu prvi Francuzi sa južne strane i stvaraju prvu koloniju a 1702. grad Fort Louis, koji do 1722. ostaje glavni grad francuske kolonije Louisiana. Godine 1711. osnovan je grad Mobile.

1763. osvajaju Englezi Alabamu, a 1779. Španci južni dio Alabame. Godine 1798. je Alabama, sa iznimkom obale i grada Mobile, koji su još pripadali španskoj Floridi, dio Mississippi Teritorija. Nakon rata Seminola u godini 1813. postaje i Mobile dio tog teritorija. Četiri godina kasnije godine 1817. Mississippi postaje savezna država u današnjim granicama, a ostatak teritorija se naziva „Alabama Territory“. 14. decembra 1819. Alabama konačno postaje 22. savezna država SADa.

[uredi] Najveći gradovi

Gradovi sa više od 10.000 stanovnika
(Stanje : 1. srpanj 2004)
Birmingham 233.149 Pelham 18.113
Montgomery 200.983 Talladega 17.090
Mobile 192.759 Trussville 15.744
Huntsville 164.146 Oxford 15.648
Tuscaloosa 80.181 Hueytown 15.313
Hoover 66.346 Center Point 15.130
Dothan 61.287 Alexander City 14.971
Decatur 54.528 Ozark 14.953
Auburn 48.348 Scottsboro 14.806
Gadsden 37.640 Fairhope 14.602
Florence 36.258 Cullman 14.544
Madison 35.012 Jasper 13.907
Vestavia Hills 31.012 Troy 13.737
Phenix City 28.936 Eufaula 13.521
Bessemer 28.727 Fort Payne 13.435
Prichard 27.622 Millbrook 13.248
Prattville 27.500 Sylacauga 12.883
Alabaster 26.830 Hartselle 12.866
Homewood 24.259 Saraland 12.603
Anniston 23.822 Gardendale 12.532
Opelika 23.483 Helena 12.433
Enterprise 22.231 Muscle Shoals 12.395
Mountain Brook 20.747 Fairfield 11.866
Northport 20.451 Tuskegee 11.741
Athens 20.316 Leeds 11.020
Selma 19.618 Pell City 10.602
Albertville 18.251 Foley 10.421
Daphne 18.115 Pleasant Grove 10.377



Političke podjele Sjedinjenih Američkih Država Zastava Sjedinjenih Američkih Država
Savezne Države Alabama | Aljaska | Arizona | Arkansas | California | Colorado | Connecticut | Delaware | Florida | Georgia | Hawaii | Idaho | Illinois | Indiana | Iowa | Kansas | Kentucky | Louisiana | Maine | Maryland | Massachusetts | Michigan | Minnesota | Mississippi | Missouri | Montana | Nebraska | Nevada | New Hampshire | New Jersey | New Mexico | New York | North Carolina | North Dakota | Ohio | Oklahoma | Oregon | Pennsylvania | Rhode Island | South Carolina | South Dakota | Tennessee | Texas | Utah | Vermont | Virginia | Washington | West Virginia | Wisconsin | Wyoming
Savezno područje Distrikt Kolumbije
Otočne teritorije Američka Samoa | Baker otok | Guam | Howland otok | Jarvis otok | Johnston Atoll | Kingman Reef | Midway Atoll | Navasa otok | Sjeverni Marijanski otoci | Palmyra atoll | Porto Riko | Američki Djevičanski otoci | Wake otok