Goranci (mjesto)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Goranci su selo u Bosni i Hercegovini, u blizini Mostara.

Sadržaj

[uredi] Stanovništvo

Hrvatski oltar mučeništva u Gorancima
Hrvatski oltar mučeništva u Gorancima

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, naseljeno mjesto Goranci imalo je 509 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

  • Hrvati - 472 (92,73%)
  • Srbi - 36 (7,07%)
  • ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1 (0,20%)

Stanovništvo Goranaca je prije agresije na BiH bilo pretežno hrvatsko sa srpskom manjinom. Bošnjaci u tom selu nisu živjeli. Tokom i poslije rata većina srpskog stanovništva odselila se u Republiku Srpsku.

Selo Goranci je postalo žrtva ruralno-urbane migracije, jer mnogo mladih je tokom 1960-ih i 1970-ih napustilo selo i nastanilo se u Mostaru, koji je oko 13 km udaljen od sela. Današnje mostarsko predgrađe sa naseljima Cim, Ilići, Bijeli Brijeg (gdje se nalazi Klinički centar), pa i naselja Vihovići i Orlac su bili cilj naseljavanja, tako da su nekadašnji seoski susjedi ostali susjedi u gradu.

Oni mladi, koji 1970-ih nisu našli posao u Mostaru, Splitu ili Zagrebu napustili su rodni kraj na privremeni rad u srednjoj Europi, većinom u Njemačkoj. Najviše katoličkih Gorančana ima u Stuttgartu, Münchenu, Rhein-Main-regiji (Frankfurt, Offenbach), Rhein-Neckar (Mannheim, Ludwigshafen) i u Ruhr-regiji (Essen, Oberhausen) - industrijskim centrima.

Stara seoska škola, koja je tokom rata oštećena, pa od zapadnih donatora renovirana, danas je neiskorištena. 1962. je u katoličkoj župi UBDM bilo 2 314 stanovnika registrirano, 1975. pada broj na 1 750, da bi 1992. pao na 600. 2002. je živilo samo 297 katolika u Gorancima, pretežito stari.

1962. je u katoličkoj župi UBDM bilo 2.314 župljana registrirano, 1975 pada broj na 1.750, da bi 1992 pao na 600. 2002. je živilo samo 297 katolika u Gorancima, pretežito stari.

[uredi] Ime

Ime Goranci zasigurno nema nikakve direktne veze sa etničkom grupom Goranaca u Srbiji. Ili dolazi od glagola "goriti" ili ima pak drugu genezu. Susjedno selo, koje je na većoj nadmorskoj visini, nosi ime Raška Gora, pa je ime "Goranci" nastalo možda, kad su se "Raštegorci" naselili u Goranačko polje.

Postoji usmena predaja da je selo Goranci nosilo više imena. Zlatni Do: Postoji predaja da je na njegovu području sakriveno blago Troje? Samarevo, je bio naziv sela prije Goranaca a dobilo ga je po svom prirodnom ambijentu (izgledu kao samar). Postoji usmena predaja o velikom požaru po kom i dobija ime Goranci.

[uredi] Druga mjesta istog ili sličnog imena

Ime (država, koordinate, visina, procjena broja stanovnika)


U Zagrebu postoji naselje Gorenci.

[uredi] Prezimena

Većina žitelja Goranaca i mostarkog predgrađa nosi srpsko-hrvatska prezimena, koja završavaju sa -ić: Knezović, Marić, Džidić, Tomić, Jurić, Ivaniševići, Ivanković, Janjići, Krešić, Glibić, Novak, Vladić, Vučijaci, Raič, Stojkić, Aničić, Ćubela i slična, koja su proizašla iz imena. No i nadimci (koji često označuju neku posebnu osobinu) postaju prezime, kao npr. Drežnjak.

[uredi] Zaseoci

Gradina, Podgradina, Goranačka gomila, Hamzevina, Raskršće, Miljevci, Modrave, Puzevina, Plandište, Vučjaci, Kulašin, Staro selo, Bašića Guvno, Sovići, Ćorići, Podčabulja, Potkosa, Dugolaza

[uredi] Susjedna mjesta

Cim, Bogodol, Vrdi, Raška Gora, Bogodol, Bile, Gornji Crnač, Drežnica, Grabova Draga

[uredi] Vanjski linkovi

Drugi jezici