Bosna i Hercegovina u Rimskom carstvu

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Ovaj članak je dio serije o
historiji Bosne i Hercegovine
Ilirsko doba
Rimsko doba
Srednjovjekovna Bosna
Osmanlijsko doba
Austro-Ugarsko doba
Prva Jugoslavija
Drugi svjetski rat
Socijalistička Jugoslavija
Bosanski rat
Moderna Bosna

Godine 9. godine cijeli je teritorij nakon tamošnje posljednje pobune napokon postao rimskom provincijom naziva Ilirik. Rimski naseljenici, vojnici, i trgovci, su naselili nemali dio Dalmacije i osnovali nekoliko gradova u području što je danas Bosna i Hercegovina. Tako je Blagaj na rijeci Buni sagrađen na temeljima Rimskog grada Bona. Kršćanstvo je već bilo prisutno krajem 1. stoljeća. Događaji od 337. do 395. godine su doveli do podjele Rimskog carstva, i provincije Dalmacija i Panonija su uključene u Zapadno rimsko carstvo.

Mogorjelo
Mogorjelo

Opadanjem Rimskoga carstva u 5. stoljeću dolazi do sloma vlasti kada Huni, i kasnije Goti osvajaju Panoniju i Dalmaciju. Kasnije i Goti doživljavaju poraz od strane Istočnoga rimskoga carstva ili Bizanta u Gotskom ratu (535-553). Od tada Bosna će biti dugo vremena u sastavu Bizantije.