Namaz

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Dio serije članaka o Islamu

Historija Islama
Vjerovanje
Jedinstvo Allaha
Meleci
Kur'an
Božiji poslanici
Sudnji dan
Kader
Praksa
Šehadet
Klanjanje namaza
Post Ramazana
Zekat
Hadždž
Važnije ličnosti
Muhammed
Božiji poslanici
Pravedne halife
Ashabi

Dio serije članaka o Namazu

Dnevni namazi
Dnevni farz namazi
Sabah-namaz
Podne-namaz
Ikindija-namaz
Akšam-namaz
Jacija-namaz
Dnevni sunnet namazi
Sabahski sunnet
Podnevski sunnet
Ikindijski sunnet
Akšamski sunnet
Jacijski sunnet
Ostali dnevni namazi
Vitr-namaz
Povremeni namazi
Džuma-namaz
Dženaza-namaz
Bajram-namaz
Teravih-namaz
Tehijjetul-mesdžid
Istihara-namaz
Hadže-namaz
Duha-namaz
Salatul-lejl

Namaz (arapski: صلوة fonol. salah ili salat) je najznačajniji vid molitve kod muslimana, tkz. ibadeta. Muslimani su obavezni obavljati pet namaza dnevno i to u naznačeno vrijeme:

bosanski naziv arapski naziv Period kad se obavlja
sabah namaz fadžr ( فجر) Između zore i islaska Sunca
podne namaz dhuhr ( ظهر) Poslije podneva i prije ikindije
ikindija namaz asr ( عصر) Ovisno o šerijatskoj pravnoj školi [1]
akšam namaz maghrib ( مغرب) Poslije zalaska Sunca i prije jacije
jacija namaz iša ( عشاء) Između sumraka i ponoći


Sama riječ namaz je perzijskog (iranskog) porijekla, te pravilan izraz za islamsku molitvu je salat. Ta se riječ koristi pri nijjetu, tj. odluci da se klanja namaz. Međutim, u Bosni i Hercegovini se koristi iz historijskih razloga. [2]

Sadržaj

[uredi] Priprema za namaz

Glavni članak: Abdest

Da bi se klanjao namaz, muslimanski vjernik mora da se duhovno i fizički očisti. Muslimansko vjersko čišćenje na bosanskom jeziku se zove abdest, što je zapravo perzijska riječ, dok je arapski izraz wudu (izgovara se slično vudu). Abdest je obavezan prije svakog klanjanja i ako se abdest izgubi onda klanjanje nije dozvoljeno dok se abdest ponovo ne obavi.

[uredi] Nijjet

Nakon što se muslimanski vjernik duhovno i fizički očisti abdestom, on onda pravi duhovnu odluku da klanja namaz. Ta odluka se zove nijjet. Neke islamske škole smatraju da je lijepo da se nijjet izgovara riječima (ja odlučih da klanjam...), dok druge smatraju da nije potrebno izgovarati ništa, već da to predstavlja odluku koju vjernik donese u srcu, te smatraju izgovaranje nijjeta novotarijom.

[uredi] Namaski farzovi [3]

Ukoliko bi izostao jedan od ovih farzova namaz neće biti ispravan. Oni obuhvataju:

Šartove (uvjete) koji su izvan namaza, i
ruknove (sastavne dijelove) koji su dio samog namaza.

Namaski farzovi su:

  1. Prvi: Čistoća od fiktivne nečisti (hades)
  2. Drugi: Čistoća od stvarne nečisti
  3. Treći: Pokrivanje stidnog dijela tijela (avreta)
  4. Četvrti: Nastupanje vremena
  5. Peti: Okretanje prema Kibli
  6. Šesti: Odluka (nijjet)
  7. Sedmi: Prvi tekbir (Iftitāhi-tekbīr)
  8. Osmi: Stajanje (Kijām)
  9. Deveti: Učenje (Kirāet)
  10. Deseti: Ruku' (pregibanje u namazu)
  11. Jedanaesti: Sedžda
  12. Dvanaesti: Zadnje sjedenje

[uredi] Vanjski linkovi

[uredi] Bilješke

  1. Ebu Hanifa, smatra da ikindija ne nastupa sve dok se sjenka nečega ne udvostruči, ne računajući sjenku zevala. Također, on smatra da jacija ne nastupa sve dok se ne izgubi večernje bljedilo. Međutim, u mezhebu se postupa po mišljenju njegovih učenika Ebu Jusufa i Muhameda. (vidi Hanefijski fikh, Abdulhamid Mahmud Tuhmaz)
  2. Haverić Hfz. Halil, Haverić Ismail, Zašto i kako se klanja Namaz Salat, el-Kalem, ISBN 9958230720
  3. Abdulhamid Mahmud Tuhamz, Hanefijski fikh, knjiga 1, Bemust, ISBN 9958-9857-1-3
Portal Odjeljak posvećen isključivo islamu


Nedovršeni članak Namaz koji govori o islamu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.