Razgovor sa korisnikom:Makso
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idite na Pomoć i tamo ćete naći sve upute kako započeti novu stranicu, kako mijenjati članke, kako stavljati wiki poveznice i kategorije itd. Ako trebate bilo što više ne ustručavajte se, slobodno pitajte bilo mene ili nekoga od registriranih korisnika ili administratora koji su trenutno na wikiju. --Pavone 09:11, 4 decembar 2006 (CET)
- Hvala vam za eksperimentiranje na stranici Foča na Wikipediji. Vaš test je radio, i vraćen je na prethodnu izmjenu ili uklonjen. Koristite igralište za bilo kakve testove koje želite raditi. Pogledajte stranicu dobrodošlice da naučite više o doprinosu našoj enciklopediji. --Emx 18:21, 17 decembar 2006 (CET)
- Ne dodajite besmislice na Wikipediju, kao što ste uradili na članku Rat u Bosni i Hercegovini. To se smatra vandalizmom. Ako želite eksperimentisati, koristite igralište. Hvala vam. --Emx 11:47, 18 decembar 2006 (CET)
- U članku o ratu dodao sam dio o incidentu u Dobrovoljačkoj kada je već pominjan taj događaj. Takođe izmijenio sam datumvezane za pado gradova u Posavini(jun umjesto jula). Šta je tu vandalizam?
---
1. upozorenje zbog brisanja članka. Emir Kotromanić 17:34, 24 decembar 2006 (CET)
2. upozorenje za brisanje podataka iz članka Bosanski Srbi i ubacivanje netačnih informacija kao npr. promjena seobe Slavena u doseljavanje Srba. Već sada te prema pravilniku mogu blokirati za sneaky vandalizam, ali te opet upozoravam umjesto blokiranja. Emir Kotromanić 18:00, 24 decembar 2006 (CET)
- Srbi spadaju u slovenska plemena a kako članak govori o Srbima to sam promijenio bez zlih namjera. Inače članak vrvi od neistina i krajnje je zlonamjeran - prekrajanje istorije i brisanje srpskog nacionalnog identiteta. Ako namjeravate da zajednička Bosna ima budućnosti vrijeme je da se prekine sa takvim igrama. Dao sam napomenu za netačan navod u drugoj rečenici koja se odnosi na vjeroispovjest. Slovenska plemena su prije svega bila paganska. --Makso 21:48, 24 decembar 2006 (CET)
-
- Spadaju i drugi narodi u slavenska plemena. Srbi i Hrvati su došli na Balkan u drugom valu seobe ("Bosnia: Short History", Noel Malcolm). Pročitaj neku knjigu prije izmjena, a izmjene koje želiš unijeti obrazloži sa određenim izvorom na stranici za diskusiju sa korisnicima koji su pisali članak. Emir Kotromanić 21:51, 24 decembar 2006 (CET)
Sadržaj |
[uredi] Operacija Koridor
Članci koji se pišu o ratu moraju biti potrkijepljeni neutralnim izvorima, kao što su sudske presude, a najpželjnije su haške presude jer se radi o međunarodnoj instituciji. Propagandni materijal i kopiranje sa drugih stranica ne dolazi u obzir. Emir Kotromanić 17:20, 31 decembar 2006 (CET)
- Ovde nije riječ o propagandnom materijalu već hrvatskim izvorima iz njihovog najvišeg rukovodstva. Trudio sam se da budem objektivan--Makso 17:30, 31 decembar 2006 (CET)
[uredi] SHS
-
- Nisam nigdje spomenuo genocid. Rekao sam da bosnjaci dozivljavaju Kraljevinu SHS i Kraljevinu Jugoslaviju na isti nacin kao i Austrougarsku, t.j. kao okupatorsku silu. S tim sto Austrougarska nije provodila diskriminirajucu politiku prema bosnjacima za razliku od Kraljevine SHS. Kao primjere diskriminirajuce politike naveo sam sljedece:
- agrararna reforma
- Pregovori Kraljevine SHS sa Turskom o "mirno preseljenju" bosnjaka i albanaca u Tursku.
- Zabrana bosanskog jezika.
- Uvodjenje banovina sa jedinim ciljem da dovedu bosnjake u minoritet.
Uostalom kao sto je jedan od ministara u Stojadinovicevoj vladi izjavio u februaru 1939 (ne sjecam se tacno rijeci ali nesto u ovom stilu): "Srpska politika ce uvjek biti glavni cilj ove vlade i ove drzave". (Ni Stojadinovic sam nikad nije osudio ovu izjavu uprkos tome sto je Korosec to od njega zahtjevao)
- To je rekao "Haris", moja greška. Sve što si rekao ovdje je istina. Srpka politika jeste bila da se stanovništvo muslimanske vjere izrazi ili kao Srbi muslimanske vjeroispovjesti ili kao Hrvati. Ipak postojao je i dio Bošnjaka koji je podržavao tu politiku (Mehmed Spaho).
--EmirA 12:58, 9 januar 2007 (CET)
-
- Ja sam spominjao primjer etničkog čišćenja 1924. u Šahovićima, Crna Gora. Gdje to ima da se u miru vrši etničko čišćenje? I na kraju mi kaže da je AU bila okupaciona. Jest, i nek je, ali je bolja i uvijek će mi biti draža od nekih nenaprednih feudalnih kraljevina. --89.146.132.51 13:52, 9 januar 2007 (CET)
Reci mi nešto detaljnije. Nisam čuo za to. Iako moraš priznati da je divljanje dijela muslimana poslije atentata i teror koji su sproveli nad Srbima zaista za osudu. --Makso 13:58, 9 januar 2007 (CET)
-
- Istina. To je za osudu. --Haris 14:13, 9 januar 2007 (CET)
Reci mi nešto o tom događaju iz 1924. Mislim da si pogriješio kvalifikujući to kao genocid tamo na stranici. Etničko čišćenje vjerovatno u redu iako ne znam o čemu se radi --Makso 14:18, 9 januar 2007 (CET)
-
- Ima neke karatkeristike genocida, ali je više etničko čišćenje. Eto, realno. Taj događaj izašao u francuskom listu. Ne mogu detaljnije, nemam vremena, niti ću kasnije, bolje da to vrijeme utrošim o pisanju srednjovjekovne bosne. Hvala. --Haris 14:25, 9 januar 2007 (CET)
[uredi] Izmjene
Zamolio bih te da ne kopiraš sa drugih stranica sadržaj na Wikipediju jer je to kršenje autorskih prava. Drugo, ako proširuješ članak onda nemoj brisat prethodni članak nego dodaj informacije koje nedostaju. Ako stoji da je Milorad Dodik političar, onda ostavi tako, umjesto copy/paste novog materijala. Treće, ne stavljaj redundantne kategorije. Vidim da jedino dodaješ kategoriju Srbin i gdje treba i gdje ne treba. Negdje je ta informacija navedena u samom članku, negdje je u nadkategoriji, a primarni princip je da se vrši kategorizaciju pa onome što je taj čovjek bio u životu i po čemu je značajan, a ne primarno po naciji jer mu to nije bilo zanimanje. Zato te upozoravam da ne praviš cirkus od ove Wikipedije, ako hoćeš da se zezaš ili otvori blog i piši ko je sve Srbin ili piši na srpskoj Wikipediji koja već ima taj simptom. P.S. Također nepravilno dodaješ interne linkove za datume, tako da prije nego počneš to raditi pročitaj odgovarajuće uputstvo ili traži savjet od iskusnijih korisnika. A kategorije se dodaju po abecednom redu! Emir Kotromanić 16:18, 9 januar 2007 (CET)
Pošto si ti iskusniji reci mi to za datume--Makso 16:27, 9 januar 2007 (CET)
[uredi] Vojislav Maksimović
Pozdrav, da ti Vojislav Maksimović kakav rod? Mislim ovo Makso - Maksimović -- Amer Zeherović Poruka 16:35, 9 januar 2007 (CET)
Od istih smo Maksimovića. Daljnji rođak --Makso 16:41, 9 januar 2007 (CET)
- Znao sam! Vidim da ima logike, Makso je od Maksimović, a ti pišeš članak o njemu, dakle mora biti neki rođak. Samo što sam ja predpostavljao da ti je otac. :) BTW, Wikicitat nema članka o Vojislavu Maksimoviću, možda da ga napišeš? Pozdrav, sve najbolje, -- Amer Zeherović Poruka 22:38, 9 januar 2007 (CET)
- Misliš li da je to mudro ovdje pored svih ovih jastrebova koji skaču na nacionalizam? Vojislav je pored književnog rada pripada i tvrdoj nacionalnoj struji. Iako vidim da ima i citata bošnjačkih nacionalista. Nije moja namjera da raspirujem mržnju ali alergija na tuđ normalan nacionalizam upravo vodi ka razbuktavanju strasti. Pozdravi --Makso 00:27, 10 januar 2007 (CET)
-
- Pa ne vjerujem da će citat izazvati frku. Frku izaziva zaključivanje. Prema tome, nemoj zaključivati, nego samo iznesi činjenice. Ovo je ipak enciklopedija, tu svakako zaključivanje nije poželjno.
-
- A vidim da si pristao da dođeš ovdje i da pišeš na bosanskom jeziku, pa nemam razloga a ni prava da se bunim što si druge nacionalnosti, jer nacionalnost bi trebala da bude irelevantna za projekat. Mislim da je jedini problem što si izabrao "pogrešne" teme, jer pomisli samo kako bih se ja proveo ako bih napisao na srpskoj Wikipediji da su pogrešne tvrdnje da su Turci u vreme Otomanskog carstva prisilno odvodili srpsku decu, te rušili crkve i pretvarali ih u džamije, jer da je to istina nakon 500 godina ne bi ostao nijedan živi srbin, a pravoslavlje bi sa ovih prostora nestalo. Vjerujem da bi me ti prvi pojurio linčovati... Pa jel' tako? Sve najbolje u budućem radu, -- Amer Zeherović Poruka 01:36, 10 januar 2007 (CET)
- Svakako da ne može da se kaže da su turci stalno to radili. Bilo je perioda i normalnog života ali te su se stvari dešavale( Graditelji Ćuprije u Višegradu I Aladže su ta djeca janjičari, Aja Sofija i drugi primjeri). Ne može se poricati da je takav teror postojao ali ni tvrditi da je permanentno izvođen. Građene su crkve i u tursko vrijeme (skromne ali ipak dozvoljavane), pretekli su pojedini veoma značajni manastiri, itd. Takođe Srbi su srušili toliko džamija nakon odlaska Turaka da su sigurno namirili sve ono pod 500 godina okupacije. Potpuna negacija tvrdnji vodi u sukob i treba je izbjegavati. --Makso 01:47, 10 januar 2007 (CET)
Da li su obavezne unutrašnje veze u citatima? Pozdravi--Makso 01:57, 10 januar 2007 (CET)
-
-
- Nisu, ali je poželjno za neke ključne riječi. Recimo: ljubav, književnost, droga i tako dalje primjeri, jer postoje i citati striktno vezani i za te pojmove. --Haris 02:23, 10 januar 2007 (CET)
-
[uredi] Ne kapiram
Ne kapiram, Makso, potrebu svih Srba, za nacionalizacijom poznatih ličnosti pravoslavne vjeroispovjesti. Shvati da su ti ljudi živjeli u doba kada nije postojala nacija. Teritorijalno su pripadali Bosni u tom dobu, pa ih zato zovemo Bosancima. Ko zna, možda bi se neko od njih izjasnio Crnogorcem po nacionalnosti kada bi se mogao ponovo roditi!? Ti su ljudi željeli jedino sačuvati svoj imetak i vjeru, koju sadašnji nosioci odbacuju. Na Wikipediji na srpskom jeziku je pravoslavlje toliko slabo zastupljeno da je to sramota. Mislim da bi him se preci prevrtali u grobu zbog toga. -- Amer Zeherović Poruka 01:19, 25 januar 2007 (CET)
-
- Hm, možda bi ti neki historičar mogao bolje odgovoriti od mene. Ja se u to ne razumijem, pa ne bih želio polemisati. Ono što od historije znam, je da je ljude vijekovima pokretala vjera, te su se tako i idenificirali. Sve ove naše moderne identifikatorske značke, izmišljenog naziva nacija, svoje korijene vuku u vjeri. Što se mene tiče, ja sa tim nemam problem, nemam problem sa identifikacijom, nemam problem sa glorificiranjem ovog ili onog naroda (svakako smo papazjanija svega i svačega), nemam problem sa teorijom zavjere protiv mog naroda, nacije, porijekla. Pripadam zajednici od preko milijardu ljudi, i sa njima se identifikujem. -- Amer Zeherović Poruka 11:37, 25 januar 2007 (CET)
- Narodi o kojima govoriš su nekad bili. Današnji narodi su mix kakav ni moja nana u bosanski lonac ne bi stavila. To svi historičari smatraju. Očito je da me ne razumiješ, pa ću ti probati reći jasnije: "Okani se ba veličanja nečega što ne postoji!" -- Amer Zeherović Poruka 12:46, 25 januar 2007 (CET)
- Hm, možda bi ti neki historičar mogao bolje odgovoriti od mene. Ja se u to ne razumijem, pa ne bih želio polemisati. Ono što od historije znam, je da je ljude vijekovima pokretala vjera, te su se tako i idenificirali. Sve ove naše moderne identifikatorske značke, izmišljenog naziva nacija, svoje korijene vuku u vjeri. Što se mene tiče, ja sa tim nemam problem, nemam problem sa identifikacijom, nemam problem sa glorificiranjem ovog ili onog naroda (svakako smo papazjanija svega i svačega), nemam problem sa teorijom zavjere protiv mog naroda, nacije, porijekla. Pripadam zajednici od preko milijardu ljudi, i sa njima se identifikujem. -- Amer Zeherović Poruka 11:37, 25 januar 2007 (CET)
Nema genetski čistog naroda ali postoji nešto što se zove nacionalni identitet. --Makso 12:54, 25 januar 2007 (CET)
-
- Sa čime se identifikuje!? -- Amer Zeherović Poruka 13:10, 25 januar 2007 (CET)
Pored genetike sa istorijskim i kulturnim nasljeđem--Makso 13:18, 25 januar 2007 (CET)
-
- Koje je to historijsko i kulturno nasljeđe nekog bosanskog pravoslavca? Razočarao si me, ponašaš se kao osoba koja dođe iz provincije u veliki grad i onda za dvije-tri godine sav kipti od lokal-patriotizma... -- Amer Zeherović Poruka 13:39, 25 januar 2007 (CET)
Teško ti je da kažeš bosanskog Srbina? Kulturno nasljeđe Srba je opšte poznata stvar i mislim da ni jedan Srbin u Bosni nema nedoumica sa svojim identitetom niti ga je ikada imao. Po tvojoj biografiji zaključujem da si upravo ti taj koji je došao u veliki grad ali ovaj razgovor ne treba svoditi na ličnu razinu--Makso 14:10, 25 januar 2007 (CET)
-
- Pa dobro, bosanskog Srbina, ako se ti tako osjećaš, ali ja poznajem preko nekoliko pravoslavaca koji također nemaju nedoumica sa svojim identitetom. S tom razlikom što se njihov identitet razlikuje od tvog. Btw, ja sam iz velikog grada došao u veliki grad, nemam problem sa pomanjkanjem vrijednosti, a to što sam rekao je više - manje metafora za stanje jednog dijela bosanskog naroda, po mom mišljenju vješto izmanipuliranog u cilju jačanja ličnih interesa pojedinaca. -- Amer Zeherović Poruka 15:01, 25 januar 2007 (CET)
- Biti pravoslavne vjere ne znači biti Srbin, valjda je to jasno. Ljudi mogu da se osjećaju kao Eskimi ako hoće. Ne postoji bosanski narod, ni po ustavu ni po istoriji. Tri naroda su konstitutivna. S obzirom da u RS živi skoro cjelokupna srpska populacija u BiH siguran sam da bi sutra na referendumu 99% njih glasalo za otcjepljenje. To dovoljno govori kolika je njihova svjesnost identiteta. I to nije samo sada ili 1992. Principov pucanj je i onda glasnije govorio od bilo kakvih riječi šta Srbi misle i žele.Ali Dejton je sadašnja realnost i treba gledati u tim okvirima. --Makso 16:37, 25 januar 2007 (CET)
[uredi] Krunisanje Tvrtka
- Zašto se Tvrtko krunisao kao kralj Bosne i Srba u srpskom manastiru?
Zašto srpski izvori kažu da nema dokaza za ovu gore tvrdnju? Zašto je to, koliko vidim, činjenica iako sprski izvori kažu da se nagađa o krunisanju u manastiru. Zašto su u Milama pronađeni kraljevski zlatom ukrašeni grobovi, artefakti, nakiti, i ostaci krunidbene crkve? Zašto je taj isti kralj povelje pisao iz okoline Visokog i ostatka Bosne? Ma šta će nama arheologija i dokumenti, mitologija je pouzdanija! ;) --Haris 23:18, 25 januar 2007 (CET)
[uredi] Blokiran????
Jesi li ti trazio da te blokiraju ili sta?
Sta se dogodilo? --Stefan Sokolovic 17:32, 22 april 2007 (CEST)
Blokirali su me zbog komentara na srpskoj Vikipediji. I ybog navodnog vandalizma ovdje iako poslije prvog blokiranja nisam nista pisao. Sada je izgleda skinuta zabrana. --Makso 13:55, 24 april 2007 (CEST)
[uredi] Vojislav
E ba Makso, šta ti dođe ovaj Vojislav? Vidim da je popularan u Hagu, pominju ga u transkriptima, sa mitinga 1990. godine kada je rekao:
"da će muslimanska krv ponovo da teče rekom Drinom i Čehotinom kao što je i za vreme Drugog svetskog rata."[1]
Izašla je i knjiga, nedavno sam je imao u ruci o tim huškačkim aktivnostima u Foči, sve dokumentovano crno na bijelo. Jel ti imaš ikakvih informacija? Da li je pokrenut krivični postupak? Mislim da ako mu budu sudili da neće u Hagu, jedino na Sudu BiH, pošto oni sad idu sistematično po mjestima gdje su bili zločini. Emir Kotromanić 14:25, 9 august 2007 (CEST)
Btw, Radoslav Brđanin je za slične aktivnosti (miting huškanje i dizanje naroda na zločin) osuđen čini mi se na doživotnu. Emir Kotromanić 14:27, 9 august 2007 (CEST)
On mi je neki rodjak. Koja je knjiga u pitanju? Interesuju me dešavanja u Foči. Uzgred, nisam čuo da je protiv Vojislav pokrenuta neka istraga. --Makso 15:53, 9 august 2007 (CEST)
-
- Vjerovatno će pokrenut (mislim na ovaj bh. sud jer žrtve iniciraju pokretanje postupaka, a haag će se vjerovatno zatvorit kada se završe suđenja koja su u toku, uz vjerovatno neku odredbu da će sudit i bjeguncima ako ih uhvate). A tačno ne znam naziv knjige, nešto u stilu fočanske žrtve 1992-1995, pa onda ima taj miting iz 1990. na stadionu u Foči na Trojčindan itd. uglavnom govori su fakat nevjerovatni. Onda godinu dana kasnije na godišnjicu tog skupa itd. I Hag je neke od tih dešavanja verifikovao, odnosno dokumentovao itd. Mogu potražit knjigu, pa ću ti reć precizan naziv. Emir Kotromanić 19:11, 9 august 2007 (CEST)
Ta rečenica u govoru je istrgnuta iz konteksta i svakako ne može predstavljati nikakve dokaz kada je to priča "ja sam čuo da je Maksimović to rekao". Ako budem imao vremena postaviću taj originalni dio iy govora na Wikicitat--Makso 20:26, 9 august 2007 (CEST)
-
- Nisam čitao sav govor, ali imaju transkripti govora, imaju i kasete, uglavnom sa kontekstom ili bez zvuči kao da je od Hitlera prepisivao. Emir Kotromanić 21:45, 9 august 2007 (CEST)
Prvo pročitaj pa onda tumači. To se valjda zahtjeva kod objektivnosti--Makso 21:49, 9 august 2007 (CEST)
Slažem se apsolutno. Ali kažem ovo pola strane što sam pročitao je bilo jezivo, jer nisam imao vremena da čitam kompletan govor, bilo je pravo puno tih govora koji su tu navedeni, pola SDS-a iz Foče je govorilo, ali mi je zapalo to ime Vojislav, pa sam se sjetio Wikipedije. Kontam nije valjda to taj čovjek, imamo članak o njemu na Wiki, kad ono fakat jest. E zato ja insistiram da se samo relevantne stvari, odnosno presude navode o ratnim temama, jer sutra će se neko pojavit i imaće svako pravo da navede tu knjigu kao referencu i da napiše kako je taj lik huškao narod na zločin, kao što si ti naveo o onoj operaciji koridor knjigu onog generala. Zbog takvih stvari smo mi i uveli taj princip na našoj Wiki za razliku od drugih ex yu Wikipedija koji ubacuju sve i svašta u članke ali zato nemaju kredibilitet ni relevantnost. Emir Kotromanić 22:02, 9 august 2007 (CEST)
Kako ćeš ti pisati o operaciji Koridor na osnovu sudskih presuda kada ni jednom nije obuhvaćena ta akcija? Kada nema ni jedne optužnice za period same operacije? Knjiga generala Lisice kao i svakog drugog učesnika iz prve ruke je svjedočenje zbog koje bi ga svaki sud mogao pozvati kao svjedoka. I morao bi da opravda napisano. Kada kao u slučaju Koridora nemaš sudske presude možeš samo da se osloniš upravo na takva svjedočenja i unakrsnim uporedjivanjem izjava protivničkih strana dodješ do neke srednje istine. Bar da možeš pobrojati jedinice ili pravce napada. Niko se nije potrudio da u ovom slučaju u Posavini pronadje neki bosnjacki izvor.--Makso 23:51, 9 august 2007 (CEST)
-
- U takvim slučajevima se ne bi trebala koristit literatura neposrednog učesnika, jer to je klasični POV, subjektivni pogled na događaje. Ako već koristiš literaturu, onda tu nema nikakvog mjesta esejistici tj. metaforama, hiperbolama, nego suha enciklopedijska varijanta, kojeg datum je nešto osnovano, kojeg datuma je nešto rasformirano itd. To su pravila pisanja na enciklopediji. Emir Kotromanić 11:26, 10 august 2007 (CEST)
Slazem se--Makso 11:48, 10 august 2007 (CEST)