Insekti

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Razgovor o šablonu:Taksokvir
Vodič za izradu taksokvira
Insekti
Raspon fosila: Karbon - Nedavno
Pčela
Sistematika
Carstvo: Animalia
Koljeno: Arthropoda
Podpleme: Hexapoda
Klasa: Insecta
Linnaeus, 1758.
{{{razdioba_stepen}}}
Vidi sistematiku u tekstu
Šema anatomije kukaca A – Glava (Caput) B – Prsište (Toraks) C – Zadak (Abdomen)     1. Antena    2. Ocellus (prednji)    3. Ocellus (gornji)    4. Kompleksno oko    5. Mozak    6. Prothorax    7. Leđna (dorsalna) arterija    8. trahea    9. Mesothorax   10. Metathorax   11. Prvi par krila   12. Drugi par krila   13. Srednje crijevo, želudac   14. Srce   15. Ovarij, jajnici   16. Stražnje crijevo, rektum   17. Anus   18. Vagina   19. Trbušni (abdomenalni) živčani sistem s ganglijama   20. Malpighian žlijezda   21. Jastuk   22. kandže   23. Tarsus   24. Tibia   25. Femur   26. Trochanter   27. Prednje crijevo   28. Thoraxganglion   29. Coxa   30. Žlijezda slinavka   31. Subesophageal ganglion   32. Usni aparat
Šema anatomije kukaca
A – Glava (Caput)
B – Prsište (Toraks)
C – Zadak (Abdomen)

1. Antena
2. Ocellus (prednji)
3. Ocellus (gornji)
4. Kompleksno oko
5. Mozak
6. Prothorax
7. Leđna (dorsalna) arterija
8. trahea
9. Mesothorax
10. Metathorax
11. Prvi par krila
12. Drugi par krila
13. Srednje crijevo, želudac
14. Srce
15. Ovarij, jajnici
16. Stražnje crijevo, rektum
17. Anus
18. Vagina
19. Trbušni (abdomenalni) živčani sistem s ganglijama
20. Malpighian žlijezda
21. Jastuk
22. kandže
23. Tarsus
24. Tibia
25. Femur
26. Trochanter
27. Prednje crijevo
28. Thoraxganglion
29. Coxa
30. Žlijezda slinavka
31. Subesophageal ganglion
32. Usni aparat

Insekti (Insecta) su vrstama najbrojniji razred kopnene (rijetko slatkovodne) grupe člankonožaca (Arthropoda) a s daleko više od milijun poznatih vrsta istovremeno i vrstama najbrojnija grupa životinja uopće. Prema raznim procjenama računa se da je stvarni broj postojećih vrsta višestruko veći, pri čemu se naslućuje, da samo u tropskim kišnim šumama žive još milioni neotkrivenih vrsta insekata. Njihovo naučno ime se izvodi od latinskog insectare, "zarezati", "urezati", što se odnosi na izraženo jedno od drugog odvojene dijelove tijela.

Nauka koja se bavi insektima naziva se entomologija.

Sadržaj

[uredi] Vanjska anatomija

Veličina insekta jako varira, i kreće se kod većine vrsta od jednog do dvadeset milimetara. Ali postoje i vrste veličine od 0,2 milimetra ali i takve, čije jedinke su duge 16 a široke 6 cm (Titanus giganteus) ili čak do 33 cm dugih jedinki jedne vrste skakavaca. Prema načinu života, tijelo insekta može biti izduženo, spljošteno ili manje-više kuglasto.

Svim kukcima zajedničko je da im je tijelo uglavnom vidljivo podijeljeno na glavu (Caput), prsište (Toraks) i zadak (Abdomen), čvrsti oklop od hitina i tri para nogu. Svaki dio se sastoji od pojedinačnih segmenata, leđne pločice (Tergit), trbušne pločice (Sternit) i bočnih pločica (Pleuriti). Osnovni plan građe insekta sadrži bočno stigme, otvore traheja pomoću kojih kukci dišu.

[uredi] Glava kukca: oči, ticala, usni aparat

Glava insekta sastoji se od 6 kolutića. Na gornjoj strani glave se nalazi po jedan par ticala i sa svake strane po jedno složeno oko. Oko se može sastojati i od tisuću manjih oka. Na donjoj strani hitinske čahure glave se nalaze po tri para usnih organa: gornja i donja čeljust i donja usna. Ti usni organi ovisno o načinu hranjenja kukca, ali i vrsti hrane koju uzima njuhovi organi mogu biti prilagođeni za grizenje (hrušt), bodenje (komarac), lizanje (pčela) i za sisanja (leptir).

[uredi] Toraks

Prsa insekta su podijeljena na tri dijela od kojih svaki nosi jedan par nogu. Na prsima, njihovom stražnjem dijelu, se nalaze i krila, u večine insekata dva para, dok ih neke vrste uopće nemaju. Insekti, kao i paučnjaci, imaju vanjski oklop (eng. "exoskeleton") koji se sastoji većim dijelom od hitina, tekučine koju izlučuju sami insekti a koja se stvrdnjava u oklop. Taj oklop s vremenom mijenjaju da bi mogli dalje rasti

[uredi] Abdomen

[uredi] Unutrašnja anatomija

[uredi] Nervni i hormonalni sistem

[uredi] Disanje i krvotok

[uredi] Probava i ekskrecija

[uredi] Spolni organi

[uredi] Životni prostori

[uredi] Način života

[uredi] Razmnožavanje i razvoj

[uredi] Sistematika

Wikivrste imaju podatke o:
  • podrazred Archaeognatha
  • podrazred Zygentoma
  • podrazred krilati kukci (Pterygota)
    • nadred vodencvjetovi (Ephemeroptera)
    • nadred vretenca, vilini konjici (Odonata)
    • nadred mrežokrilci (Neoptera)
      • red Plecoptera
      • red Embioptera
      • red Notoptera
      • red Dermaptera
      • red bogomoljke (Mantodae)
      • red žoharaši (Blattodea)
      • red termiti (Isoptera)
        • red Phasmatodea
      • red Mantophasmatodea
      • red Ensifera
      • red Caelifera
      • red Zoraptera
      • red grizlice (Psocoptera)
      • red životinjske uši (Phthiraptera)
      • red Thysanoptera
      • red Hemiptera
        • podred jednakokrilci, cvrčci (Homoptera)
        • podred stjenice (Heteroptera)
        • podred Coleorrhyncha
      • red Megaloptera
      • red Raphidioptera
      • red Planipennia
      • red kornjaši, ili tvrdokrilci (Coleoptera)
      • red Strepsiptera
      • red opnokrilci (Hymenoptera)
      • red Trichoptera
      • red leptiri (Lepidoptera)
      • red Mecoptera
      • red buhe (Siphonaptera)
      • red dvokrilci (Diptera)


Nedovršeni članak Insekti koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.