Palau

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Republika Palau
Republic Palau
Zastava {{{ime_genitiv}}} Grb {{{ime_genitiv}}}
Republika Palau u svijetu.
Službeni jezik engleski
Glavni grad Melekeok
Predsjednik Tommy Remengesau
Predsjednik vlade nema državni vrh pomaže SAD
Površina
 - Ukupno
 - % vode
195 na svijetu
1.632 km2
nema podataka%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
217 na svijetu
19.907
43/km²
Nezavisnost 1994
Valuta Američki dolar
Vremenska zona 10, ljeti 10
Državna himna Belau loba klisiich er a kelulul
Internetski nastavak .pw
Pozivni broj +680

Republika Palau je otočna država u Pacifiku jugoistočno od Filipina. Jedna je od najmlađih i najmanjih svjetskih država. Palau ima poseban odnos udružene države (en. associated state) sa SAD-om.

Samostalnost je stekla 1994. godine, nakon što je okončan mandata Starateljskog vijeća Ujedinjenih naroda, kojeg su vršile SAD.

Glavni grad Palaua od 7. oktobra 2006. godine je Melekeok, koji je postao sjedište vlade, umjesto dotadašnjeg glavnog grada Korora.

[uredi] Historija

Prvi stanovnici Palaua, bili su vjerojatno s područja današnje Indonezije, a nastanili su otoke oko 1000-te godine p.n.e. Španski istraživač Ruy López de Villalobos, (između ostalog zaslužan za imenovanje Filipina po španskom kralju Filipu II), otkrio je ove otoke 1543. godine te ih je priključio Španskom kolonijalnom Carstvu. Pokrštavanje stanovništva otoka započelo je 1710. godine, a proces pokrštavanja započeo je misionar Padilla. Prvi Evropljani počeli su se trajno nastanjivati na otocima tek u 18. vijeku, gdje su počeli trgovati. Španija je kolonizirala otoka tek krajem 19. vijeka, a 1899. godine prodala ih je Njemačkoj, zajedno s ostatkom Karolinških otoka.

Japan je zauzeo otoke tokom Prvog svjetskog rata, a službeno su mu dodijeljeni Versajskim ugovorom 1919. godine. Japanska uprava trajala je sve do 1944. godine. Od 1947. Godine Palau je, zajedno s Karolinškim otocima, bio pod starateljstvom UN-a, a starateljstvo su u njegovo ime vršile SAD.

Godine 1979. stanovništvo Palaua je na referendumu odbilo ulazak u sastav Savezne Države Mikronezije, već su 1981. godine izabrali put ka nezavisnosti. Prvi predsjednik bio je Haruo Remeliik, na kojeg je 1985. godine izvršen atentat, dok je drugi predsjednik, Lazarus Salii, izvršio samoubistvo 1988. godine. 1994. godine Palau je postao samostalna i nezavisna država, a iste je godine primljen u članstvo UN-a.



Države Australije i Okeanije
Australija | Fidži | Kiribati | Maršalovi otoci | Mikronezija | Nauru | Novi Zeland | Palau | Papua Nova Gvineja | Pitkern | Samoa | Solomonski Otoci | Tonga | Tuvalu | Vanuatu
Zavisne teritorije: Američka Samoa | Guam | Francuska Polinezija | Kukovi Otoci | Norfolk Otoci | Nova Kaledonija | Sjevernomarijanski Otoci | Tokelau | Wallis i Futuna


Nedovršeni članak Palau koji govori o državama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.