Sveti Vincent i Grenadini

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Sveti Vincent i Grenadini
Saint Vincent and the Grenadines
Zastava {{{ime_genitiv}}} Grb {{{ime_genitiv}}}
Sveti Vincent i Grenadini u svijetu.
Službeni jezik engleski
Glavni grad Kingstown
Generalni Guverner Frederick Ballantyne
Predsjednik vlade Ralph Gonsalves
Površina
 - Ukupno
 - % vode
182. na svijetu
389
zanemarivo%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
190. na svijetu
119.000
300/km²
Nezavisnost 1979
Valuta Istočnokaripski dolar
Vremenska zona -4, ljeti -4
Državna himna "St Vincent Land So Beautiful"
Internetski nastavak .vc
Pozivni broj 1-784

Otočna država Sveti Vincent i Grenadini leži u južnom dijelu Malih Antila u Srednjoj Americi, a obuhvaća Sveti Vincent (346 km2) i mnogobrojne Grenadine.

Sadržaj

[uredi] Historija

Domorodački Indijanci, Karibi, agresivno su sprečavali naseljavanje Evropljana na Svetom Vincentu do 18. vijeka. Od 1719. francuski naseljenici sade plantaže kahve, duhana, indiga, pamuka i šećerne trske na kojima rade afrički robovi. Područje nekoliko puta potpada pod vlast Ujedinjenog Kraljevstva i vraća se u francuski posjed. Konačno od 1783. ostaje pod britanskom vlašću.

Ukidanjem ropstva 1834. nastaje manjak radne snage na plantažama, što privlači nove naseljenike: Portugalce 1840ih i Indijce 1860ih.

Sveti Vincent i Grenadini prolaze kroz razne oblike kolonijalnog statusa. Nakon raspada Federacije Zapadnih Indija 1962. dobiva vlastitu upravu, a 1979. i potpunu samostalnost.

[uredi] Vlada

Prema Ustavu iz 1979. godine otoci su parlamentarna monarhija s jednim zakonodavnim domom u okviru britanskog Commonwealtha.

[uredi] Političke podjele

[uredi] Geografija

Sveti Vincent je pošumljen skup vulkanskih planina, dok su Grenadini niz niskih koraljnih otoka koji se protežu južno od Svetog Vincenta prema Grenadi.

[uredi] Privreda

Najvažniji ekonomski sektor je poljoprivreda. Dominira proizvodnja banana. U novije vrijeme u porastu su uslužne djelatnosti, naročito turizam. Zbog neuspjeha u uvođenju novih industrija nastavlja se razdoblje visokog stupnja nezaposlenosti. Najveći problem razvoju otoka je ovisnost privrede o urodu dominantne privredne kulture i vremenskim uvjetima (tropske oluje nanose veliku štetu).


[uredi] Stanovništvo

Najveći dio stanovništva čine potomci afričkih robova dovođenih za rad na plantažama. Slijede miješani potomci Indijanaca i crnaca, te nešto bijelaca (potomaka engleskih kolonista), Indijaca i Kariba. Zbog loše ekonomske situacije i nezaposlenosti stanovništvo emigrira u druge države.

[uredi] Kultura

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi


Države Sjeverne Amerike
Antigva i Barbuda | Bahami | Barbados | Beliz | Dominika | Dominikanska Republika | Grenada | Gvatemala | Haiti | Honduras | Jamajka | Kanada | Kosta Rika | Kuba | Meksiko | Nikaragva | Panama | Salvador | Sjedinjene Američke Države | Sveta Lucija | Sveti Kristofor i Nevis | Sveti Vincent i Grenadini | Trinidad i Tobago
Zavisne teritorije: Angila | Aruba |Bermuda | Britanska Djevičanska ostrva | Američka Djevičanska ostrva | Grenland | Gvadalupe | Holandski Antili | Kejmanska ostrva | Martinik | Montsera | Porto Riko | Sveti Pjer i Mikelon | Turks i Kejkos