Evropska svemirska agencija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

ESA
ESA

Evropska svemirska agencija (skraćeno ESA) je internacionalna organizacija za istraživanje svemira osnovana u 1975. godini. Sjedište ove organizacije se nalazi u Parizu. Trenutno broji 17 država članica.

Mjesto odakle ESA lansira brodove je Center Spatial Guyanais (Svemirski centar Gvajana) u Kourou, Francuska Gvajana. Mjesto je izabrano zbog blizine Ekvatora, odakle su laniranja brodova u orbitu komercijalno povoljnija. Tokom 1990-tih ESA se profilisala kao lider na tržištu komercijalnih Svemirskih letova, a zadnjih godina je preuzela bitnu ulogu i u istraživanju Svemira.

Sadržaj

[uredi] Sjedišta ESA

Sjedište u Parizu
Sjedište u Parizu
  • ESA sjedište, Pariz, Francuska
  • ESTEC, (European Space Research and Technology Centre), u Noordwijk, Holandija.
  • ESOC, (European Space Operations Centre), u Darmstadt, Njemačka.
  • EAC, (European Astronauts Centre) u Köln, Njemačka.
  • ESRIN, (European Space Research Institute), u Frascati u blizini Rima u Italiji.
  • Predstavništva se nalaze u SAD, Rusiji i Belgiji
  • Lansirna stanica u Kourou, Francuska Gijana.

[uredi] Države članice

Države članice
Države članice

Države koje su osnovale ESA 1975. godine:

Ostale članice:

[uredi] Jezici

Svi sastanci Agencije se odvijaju na engleskom, francuskom i njemačkom jeziku, sa obezbijeđenim simultanim prevodom. Svi službeni dokumenti su također dostupni na jednom od ova tri jezika, međutim ostali tipovi dokumnata se objavljuju samo na engleskom i francuskom jeziku.

[uredi] Veza ESA-e i EU

ESA nije u zvaničnim strukturama Evropske Unije (EU), iako ove dvije organizacije imaju neke zajedničke ciljeve. Također zemlje nečlanice EU su članice ESA-e (Švicarska i Norveška).

[uredi] Budžet

Budžet ESA-e za 2005. godinu iznosio je oko 2.977 milijardi , što je povećanje za oko 10% u odnosu na 2004. godinu. U 2006. godini predviđao se budžet od oko 2.904 milijardi .

Najveći dio predviđenog budžeta troši se za ESA-ine lansirne letjelice, koje predstavljaju najskuplji dio aktivnosi ove Agencije (22% procenta troškova se odnosi na ovu kategoriju, dok su druga najskuplja stavka letovi sa ljudskom posadom).

Najveći doprinos budžetu ove Agencije u 2005. dali su Francuska (sa 29.3%), Njemačka (sa 22.7%) i Italija (sa 14.2%).

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi

Commons
Wikimedia Commons ima multimedijalnu kolekciju o temi: