Kahva
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kahva ili kafa, topli napitak od mljevenih prženih zrna kafe, omiljen i rasprostranjen u cijelom svijetu. Pravi se od posebnih sitnih zrna smeđe boje, koji rastu na posebnoj istoimenoj stabljici biljke u ekvatorijanim, toplijim dijelovima svijeta (Kolumbija, Brazil) . Možemo razlikovati dvije osnovne vrste zrna, koji se razlikuju po različitim kriterijima (veličina zrna, količina arome, cijena):
- Arabika - tradicionalna kahva
- Robusta - s većom količinom kofeina u sjemenkama. Uzgaja se u klimatskim područjima, gdje arabika dobro ne uspjeva, a koristi se i kao jeftinija zamjena za arabiku.
Kahva ili kafa se u potpunosti obično ne pravi od 100% robuste, zbog gorkasto-kiselkastog okusa robuste, nego se miješa sa određenom količinom arabike i tako, kao mješavina, prelazi dug put od Latinske Amerike do šoljica ljubitelja kafe u cijelome svijetu.
[uredi] Vrste kafe
Kahva ili kafa se kao univerzalni svjetski napitak priprema na nekoliko raznih načina, a glavni kriterij po kojem se može razlikovati jeste, da li je s mlijekom ili bez. Bosna i Hercegovina ima dugu tradiciju pijenja ovog napitka, koje je u našu zemlju stiglo sa osmanskim uticajima sa Orijenta. Stoga se s pravom može reći da je kahva ili kafa jedan od bosanskih nacionalnih napitaka.
- Tradicionalna bosanska kahva (poznata u svijetu i kao turska kafa) sprema se kuhanjem sitno mljevene kahve u džezvi ili nekoj drugoj, sličnoj manjoj posudi za kuhanje. Najčešće se poslužuje u tradicionalnim bosanskim fildžanima, rjeđe u šoljicama. Alternativno ime joj je i crna kafa. Varijacija bosanske ili turske kafe je grčka kafa (koju također svojataju Srbi), a pravi se tako što se pri kuhanju doda kašičica šećera.
Konvencionalna kafa može biti duža ili kraća, zavisno od količine vode u šoljici kafe standardne veličine. U kolokvijalnom, bosanskom govoru razlikujemo nekoliko vrsta (tradicionalne) crne kafe: kafa priljevuša je duga kafa skuhana od preostalog taloga/teljve i dodate, prilite vode (otuda i naziv priljevuša). Služi se poslije prve, a u nekim krajevima čak i prije treće. Pri tom fildžan ili šoljica moraju obavezno biti čisti. Kafa razgalica je prva jutarnja kafa, ne rijetko dosta jaka (slična talijanskom espressu), koja se služi da se čovjek razbudi, razgali i razvedri, odnosno pripremi za novi dan, nakon sna. Kafa razgovoruša je nešto kasnija jutarnja kafa, koja se pije u društvu, uz razgovor, dok je kafa šutkuša poslijepodnevna kafa uz mirno i sređeno raspoloženje, koja se u Bosni služi između 17 i 19 sati poslijepodne/uvečer. Kraj dana završava kafa sikteruša, koja je posljednje posluženje gostima i koja se konvencionalno shvaća kao učtiv znak da je vrijeme da se društvo konačno raziđe.
Bosanska kahva se uglavnom poslužuje na posebnim ručno kovanim tacnama sa bijelim, sitnim fildžanima, koji u Bosni najčešće imaju floralnu ili astralnu mustru. Uz bosansku kahvu tradicionalno se poslužuju bosanski lokumi sa ružom ili orasima i obavezno čaša hladne, izvorske vode.
Alternativa našoj bosanskoj kahvi je Espresso, talijanski kafeni specijalitet, nastao na drugoj strani Jadrana u vrijeme masovnije proizvodnje aparata za kafu, odnosno u vrijeme masovnije upotrebe kafe u ugostiteljstvu, ali i domaćinstvu. Sprema se u posebnim espresso-mašinama, čija je proizvodnja danas u Italiji prava umjetnost. U ovim se mašinama voda zagrijava do isparavanja, te onda u vidu pare prolazi kroz mljevenu kafu i izlazi kao gotov napitak. Servira se uglavnom u šoljicama i bez mlijeka. Espresso je tradicionalni talijanski napitak, a od sličnih se kafenih specijaliteta (npr. naše bosanske kafe) razlikuje po temperaturi vode, koja se koristi, kao i po intenzitetu okusa (npr. klasična kafa iz automata za kafu).
- Bijela kafa pravi se na istovjetan način kao i crna, s tim da je udio mlijeka proporcionalno veći, a služi se uglavnom kao dio obroka, obično doručka. Hranjiva je i kalorična, tako da se ne rijetko daje i djeci kao dio jutarnjeg obroka. Alternativa našoj bijeloj kafi je čitav niz sličnih kafenih proizvoda, koji se piju u gotovo cijeloj Evropi, bez razlike u vremenu dana: galao u Portugalu, café au lait u Francuskoj, latte macchiatto u Italiji, Milchkaffe u Njemačkoj, sa više ili manje mlijeka, odnosno većom ili manjom krunom od pjene. Ovisno od vrste pjene, količine mlijeka u šoljici i arome razlikuju se i popularni cappuccino u Italiji, kod nas poznat i pod imenom kapuciner, kao i tradicionalni specijalitet glasovitih bečkih kafana Café Melange.
I dok se portugalski galao i talijanski latte macchiatto (isflekana kafa) isključivo služe u staklenim čašama, francuski se café au lait, baš kao i njemački Milchkaffe služe u šoljicama, šoljama ili zdjelicama, koje su vremenom narasle, baš kako je rasla i sama potrošnja kafe na starom kontinentu.
[uredi] Vanjski linkovi
- Kahva ((bs))