Jevreji u Bosni i Hercegovini

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Portal Odjeljak isključivo posvećen Bosni i Hercegovini

Jevreji su se kao etnička vjerska zajednica u BiH pojavili nakon progona iz Španije krajem 15. vijeka, kada su tražeći azil došli u Bosnu (tada u sastavu Osmanlijske imperije).

Jevrejska zajednica se održala do današnjih dana, iako u malom broju. Veliki broj Jevreja u gradskim sredinama BiH (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Doboj, Derventa itd.) je nestao u pogromima tokom Drugog svjetskog rata (danas u Tuzli postoji spomenik "Suza" posvećen tim dešavanjima), a jedan dio je nakon rata kao svoj novi dom odabrao državu Izrael. O dugotrajnom prisustvu Jevreja u BiH svjedoče sinagoga u Sarajevu, kao i Jevrejska groblja u Sarajevu i Tuzli, koji su danas više historijski spomenici nego funkcionalne cjeline. Također su postojala dva groblja u Banja Luci kao i četiri sinagoge. Danas nema niti jedne.

Od današnjih bh. političara jevrejskog porijekla, najpoznatiji je Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Sven Alkalaj iz Stranke za BiH, kojem su Bošnjaci ustupili mjesto u Vijeću ministara, jer prema postojećim ustavnim rješenjima samo konstitutivni narodi, Bošnjaci, Srbi i Hrvati, imaju etničke predstavnike u Vijeću ministara na bazi pariteta dok ostali građani BiH nemaju to pravo osim ako im neki od naroda ne ustupi ministarsko mjesto.

[uredi] Poznati bosanskohercegovački Jevreji

[uredi] Također pogledajte



Nedovršeni članak Jevreji u Bosni i Hercegovini koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.