Triangulacija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Triangulacija (latinski triangulum = trougao) je određivanje položaja glavnih tačaka pri geodetskoj izmjeri s pomoću trougla kojima je poznata dužina jedne stranice i sva tri ugla.
Identiteti koji se često koriste pri triangulaciji:
- Zbir uglova u trouglu jednak je π rad (180 stupnjeva).
- Sinusna teorema
- Kosinusna teorema
- Pitagorina teorema
Dužina stranice dobiva se preciznim mjerenjem baze, a svi kutovi mjere se teodolitom. Iz relativno kratke izmjerene baze dobiva se mjerenjem kutova i računom tzv. izračunata baza, a ona se dalje upotrebljava kao poznata stranica u trokutnoj mreži. Računanje se postepeno prenosi na susjedne trokute dok se ne odrede položaji svih točaka (trigonometara) u trokutnoj mreži.
Osnovu triangulacije I reda čine tačke koje se postavljaju na velikim razmacima (60 km). Mreža I reda zatim se popunjava mrežom II reda, a ona opet mrežom II reda itd., sve dok triangulacijske tačke ne budu međusobno toliko blizu da se može pristupiti detaljnoj topografskoj izmjeri tla.
[uredi] Također pogledajte
- Paralaksa