Kozarac
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
![]() |
|
Kozarac je naselje u općini Prijedor.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Kozarac se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1334. godine, pod imenom Kozara (Cazara, Kotzura). Već 1360. godine postaje slobodni kraljevski grad. Cijelim pomenutim razdobljem Kozarac je bio središte Sanske župe.
Tokom 14. i 15. vijeka teritorijom Sanske župe su naizmjenično upravljali bosanski i ugarski kraljevi. 1518. godine, kada Kozarac kao i ostatak Bosanske Krajine osvojen je od strane Osmanskog carstva. Svoj najveći procvat Kozarac doživljava tokom osmanske vlasti, koja je sa manjim prekidima trajala 360 godina (1518-1878). U razdoblju od 1687. do 1835. godine Kozarac je administrativno-upravno i sudsko središte istoimene kapetanije.
Aprila 1851. Kozarac je osvojio a potom i zapalio legendarni Omer Pasa Latas.
Vrijeme višestoljetne osmanske vladavine zavrsava 6. septembra 1878. godine kada su austro-ugarske trupe zaposjele Kozarac i susjedni Prijedor. Tokom vladavine Austro-Ugarske monarhije Kozarac je polahko počeo da gubi značaj koji je imao u za vrijeme osmanske vladavine Bosnom i Hercegovinom.
U 16-tom vijeku, Kozarac je bio zanatsko mjesto i urbani centar u ovoj regiji sjevero-zapadnog dijela BiH. U decembru 1910 u Kozarcu je otvorena prva ženska škola u kojoj je pohađalo preko 30 učenica. Dakle, građani ovog mjesta su vodili računa o obrazovanju mladih, a posebno žena.
Aprila i maja 1992. Kozarac je opkoljen od strane JNA i postrojbi tzv. Srpske Republike Bosne i Hercegovine a 24. maja 1992. i napadnut. Nakon pada grada 26. maja prezivjelo stanovnistvo Kozarca deportovano je u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje. Juna 1992. Kozarac je opljackan i popaljen, a njegovi stanovnici koji su prezivjeli logorske torture, protjerani. Preko 1800 Kozarcana se vodi kao nestali ili ubijeni u toku rata u BiH.
[uredi] Privreda
[uredi] Stanovništvo
Populacija u Kozarcu se dvostruko povećavala skoro svakih četrdeset godina. 1910. populacija stanovništva je bila 5.910, u 1955 bila je u tadašnjoj općini Kozarac 13.473 da bi u 1991.godini,populacija stanovništva dostigla preko 27.000 od čega su 95% bili Bošnjaci, a 5% su bili pripadnici 16 različitih nacija (Srbi, Hrvati, Ukrajinci, Romi itd.)
Ova zajednica je živjela u harmoniji i miru gdje se prijateljstvo i razlika među ljudima njegovala i poštovala.
Tokom 1960-tih godina, mnogi ljudi iz Kozarca su otišli u druge evropske zemlje radi obrazovanja i zaposlenja. Oni su se vraćali u Kozarac noseći sa sobom nova široka iskustva i novac koji su zaradili u tim zemljama. Svoja materijalna sredstva i znanje su investirali u razvoj privrede u ovoj regiji. Regija je bila bogata sa raznim kulturnim koji su tada posjetili Kozarac, njegovu ljepotu i bogatstvo su upoređivali sa Švicarskom. Danas,oni koji se vraćaju u Kozarac žele da učine sve kako bi vratili stari sjaj i još veću ljepotu Kozarcu.
Do 1963., Kozarac je bio centar istoimene općine koja onda biva pridružena općini Prijedor. Po popisu iz 1961. općina Kozarac imala je 14.455 stanovnika, i to:
* Muslimani - 7.934 (54,89%) * Srbi - 2.992 (20,70%) * Jugoslaveni neopredijeljeni - 2.508 (17,35%) * Hrvati - 334 (2,31%) * ostali i nepoznato - 687 (4,75%)
Većina onih koji su se izjasnili kao Jugosloveni neopredijeljeni na ovom popisu su bili Bošnjaci. Relativno veliki postotak ostalih je uglavnom zbog Rusina.