Cixi
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Cixi ili Tz'u Hsi (29. novembar 1835. - 15. novembar 1908.) je kineska vladarica čiju je vladavinu obilježilo propadanje Kine, zbog čega se smatra de facto posljednjim kineskim monarhom.
O njenom porijeklu postoje različite teorije, ali je godine 1851. kao dijete mandžurijskog službenika Huizhenga došla u Zabranjeni grad i postala jedna od službenih konkubina cara Xianfenga. Godine 1861. je izvela dvorski narod nakon koga je postala de facto vladaricom Kine. Za vrijeme njene vladavine Kina je poražena u ratu s Japanom 1894-95. godine, izgubila nominalni suverenitet nad Korejom te bila prisiljena na niz ponižavajućih ugovora koji su izazvali kratkotrajni bokserski ustanak. Cixi je bila konzervativna i do posljednjeg trenutka se opirala se reformatorima koje su htjeli modernizirati Kinu i učiniti je sposobnom da se odupre zapadnom pritisku. Tri godine nakon njene smrti Kina je postala republika.
[uredi] Biografija
Tačno porijeklo Cixi se ne zna, ali većina biografa smatra da joj je otac bio niži činovnik Huizheng. Septembra 1851 učestvovala je u izboru za konkubinu cara Xianfenga i bila je jedna od rijetkih koju su tada izabrali. 1856 rodila je Xianfengovo sina, jedinog muškog nasljednika. 1860. za vrijeme drugog opijumskog rata britanske i francuske snage napale su Bejing i pokorile ga. Čuvši za ovo car se ozbiljno razbolio i umro 22 augusa 1861. Tutorstvo nad sinom je tadašnja carica povjerila novoosnovanom komitetu, a ne Cixi. Dok nije uspjela povratiti svoje mejsto na dvoru, Cixi je oko sebe okupila nekoliko značajnih ministara. Prilika za vraćanje na tron joj se pružila po povratku u Bejing kada je javno objavila protivljenje caricinom komitetu i dokument u kojem je navela njihove prevare. Uspjelo joj je uhapsiti sve članove komiteta i odlučila je pogubiti trojicu od njih. Od tada njena uloga na dvoru raste. 1875 njen sin umire, neki smatraju da je počinio samubistvo zbog nesretne ljubavi, a Cixi na mjesto novog cara postavlja svog trogodišnjeg rođaka. Sve odluke je donosila ona ili sama ili u savjetu sa politički nezainteresovanom caricom sve do njene iznenadne smrti 1881. Kada je prijestolonasljedniku bilo 19 i kada je preuzeo vlast na sebe Cixi je i dalje uticala na njegove odluke. Njen najznačajniji doprinos je stodnevna reforma koje je trebala unaprijediti Kinu na razne načine, prvenstveno politički, pravno i socijalno. Tokom te reforme tadašnji car se povukao sa prijestolja i prepustio Cixi sve odluke. Međutim reforma nije uspjela u potpunosti jer je Kina još uvijek bila pod uticajem Konfučija i njegove misli. 1898 u Kini je izbio bokserski ustanak kojeg je Cixi formalno podržala smatrajući da će tako postići mir. Međutim u ovom trenutku su napale združene snage Zapadnjaka, pokorile Peking i ušli u Zabranjeni grad. Slabo opremljena vojska Kine se nije mogla oduprijeti i Cixi je bila primorana da potpiše dozvolu za prisustvo stranih sila u zemlji. Cixi je umrla 15 novembra 1908 nakon što je za svog nasljednika postavila Puyia. Sahranjena je u Istočnoj kraljevoj grobnici pored cara Xianfenga i njegove prve žene.
[uredi] Mišljenja
Tradicionalni pogled na vladavinu carice Cixi je smatra despotom i tiraninom. Međutim postoji i druga grupa autora koja smatra da su njeni postupci bili racionalni i razumne reakcije na situaciju u kojoj se tada nalazila Kina. Neke grupe ističu i uticaj sredine i Konfučijanskog stava raširenog u to doba da uticajne žene donose probleme i da im se ne smije vjerovati. Međutim dok su ostale žene iz tog perioda stekle naklonost savremenih historičara i kritičara, negativna slika Cixi još postoji.