Farmakologija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Farmakologija ( Grčki: pharmacon (φάρμακον) znači lijek ,ilogos (λόγος) nauka)je nauka o međudjelovanju lijeka i organizma.
Ugrubo, možemo je podijeliti na:
- farmakokinetiku
- farmakodinamiku
Poddiscipline su:
- Klinička farmakologija
- Psihofarmakologija
- Toksikologija
- Teorijska farmakologija
Farmakologija nije isto što i Farmacija, iako se ova dva termina vrlo često miješaju.
[uredi] Historija
Prvi put se kao naučna disciplina pominje u 19. vijeku. U početku, farmakologija se isključivo bavila proučavanjem djelovanja uglavnom biljnih ekstrakta. Naime, prvi farmakolozi su se bavili najviše biljnim lijekovima (strihinin, digitalis) od kojih se mnogi i danas koriste. Početkom 20. vijeka dolazi do revolucije u farmakologiji odkrićima koja su imala ogroman značaj. Pojavljuju se novisintetski lijekovi. Paul Ehrlich je odkrio da se neka jedinjenja arsena mogu koristiti u tretmanu sifilisa, Gerhard Domagk odkriva prve antibakterijske lijekove, sulfanomide, potom razvoj penicilina u drugom svjetskom ratu i mnoga drua otkrića. Danas je farmkologija moderna i razvijena nauka, sa velikim brojem poddisciplina, a farmakološka industrija predstavlja jedan od unosnijih poslova.
Hemija |
---|
Analitička hemija • Biohemija • Bioneorganska hemija • Hemijska biologija • Hemijsko obrazovanje • Računarska hemija • Elektrohemija • Hemija okoliša • Zelena hemija • Neorganska hemija • Nauka o materijalima • Medicinska hemija • Nuklearna hemija • Organska hemija • Organometalna hemija • Farmacija • Farmakologija • Fizikalna hemija • Fotohemija • Hemija polimera • Hemija čvrstog stanja • Teorijska hemija • Termohemija • Hemija tekućina
Spisak biomolekula • Spisak neorganskih sastojaka • Spisak organskih sastojaka • Periodni sistem elemenata |