Karlo IV Luksemburški

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kralj Karlo IV

Karlo IV, kralj Svetog rimkog carstva
rođen: 14. maj  1316.
Prag,  Češka
preminuo: 29. novembar  1378.
Prag,  Češka


Karlo IV Luksemburški (Prag, 14. maj 1316 - Prag, 29. novembar 1378), češki kralj od 1346. i car Svetog rimskog carstva (1347-1378).

Karlo IV je sin češkog kralja Jovana. Poslije očeve smrti postao je češki kralj, a njemačko plemstvo mu je dodijelilo i titulu njemačkog kralja 11 jula 1346. i krunisan 26 novembra u Bonu. 1355. je krunisan za kralja Italije. Karlo IV je obećao papi Klementu VI određene ustupke i time dovršio dugotrajni sukob papstva i carstva. U vezama sa papstvom krunisan je za kralja Lombardije, a na kraju i za rimsko-njemačkog cara. Time je postao i jedini vladar svih kraljevina Svetog rimskog carstva.

Proširio je carstvo 1364. pripajanjem Austrije i Ugarske. Izdao je 1356 čuvenu Zlatnu bulu. Zlatnom bulom Češka je postala slobodna zemlja. Bulom je uveden carski ustav, postupak biranja cara i definisane su dužnosti sedmorice elektora. To su bili izborni knezovi koji su imali veliku snagu zbog učešća u izboru cara (grof palatin od Rajne, markgrof od Brandenburga, vojvoda od Saske, kralj Bohemije i nadbiskupi Majnca, Trira i Kelna).

Karlo IV bio je učen čovjek. Nastojao je ekonomski uzdignuti Češku. Podigao je prašku biskupiju na rang nadbiskupije. Založio se za uljepšavanje Praga svjetovnim i crkvenim građevinama. Osnovao je Univerzitet u Pragu 1348. To je bio pravi slavenski univerzitet u Evropi.