Grčko pismo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Historija alfabeta

srednje bronzano doba 19.–15. vijek p.n.e.

  • Kanaansko-feničko 14. vijek p.n.e.
    • paleohebrejsko 10. st.vijek p.n.e.
    • aramejsko 9. vijek p.n.e.
      • Brahmi i indijska 6. vijek p.n.e.
        • tibetansko 7. vijek
        • kmersko/javansko 9. vijek
      • hebrejsko 3. vijek p.n.e.
      • sirsko 2. vijek p.n.e.
        • nabatejsko 2. vijek p.n.e.
      • avestijsko 4. - 6. vijek
    • grčko 9. vijek p.n.e.
    • samaritansko 6. vijek p.n.e.
    • iberska 6. vijek p.n.e.
  • južnoarapsko 9. vijek p.n.e.
    • etiopsko 5. –6. vijek p.n.e.
meroitičko 3. vijek p.n.e.
Geneologija
Grčko pismo
Α α Alpha Β β Beta
Γ γ Gamma Δ δ Delta
Ε ε Epsilon Ζ ζ Zeta
Η η Eta Θ θ Theta
Ι ι Iota Κ κ Kappa
Λ λ Lambda Μ μ Mu
Ν ν Nu Ξ ξ Xi
Ο ο Omicron Π π Pi
Ρ ρ Rho Σ σ Sigma
Τ τ Tau Υ υ Upsilon
Φ φ Phi Χ χ Chi
Ψ ψ Psi Ω ω Omega

Grčko pismo (ili Grčki alfabet) je pismo korišteno za grčki jezik još od otprilike 9. vijeka prije nove ere. To je i prvo pismo u modernom smislu, gdje je svaki znak korišten da označi poseban suglasnik ili samoglasnik. To je i najstarije pismo koje je i danas, uz manje ili veće izmjene, u upotrebi. Ta slova se također koriste da označe i brojeve.

Ovo pismo je originalno nastalo modifikacijom Feničkog pisma, a doprinijelo je i stvaranju drugih pisama kao: Gotice, Glagoljice, Ćirilice, Koptskog pisma, te također i Latinskog pisma.

Takođe vidi grčki jezik.