Namaz
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dio serije članaka o Namazu |
|
Dnevni namazi | |
Dnevni farz namazi | |
Sabah-namaz Podne-namaz Ikindija-namaz Akšam-namaz Jacija-namaz |
|
Dnevni sunnet namazi | |
Sabahski sunnet Podnevski sunnet Ikindijski sunnet Akšamski sunnet Jacijski sunnet |
|
Ostali dnevni namazi | |
Vitr-namaz | |
Povremeni namazi | |
Džuma-namaz Dženaza-namaz Bajram-namaz Teravih-namaz Tehijjetul-mesdžid Istihara-namaz Hadže-namaz Duha-namaz Salatul-lejl |
Namaz (arapski: صلوة fonol. salah ili salat) je najznačajniji vid molitve kod muslimana, tkz. ibadeta. Muslimani su obavezni obavljati pet namaza dnevno i to u naznačeno vrijeme:
bosanski naziv | arapski naziv | Period kad se obavlja |
sabah namaz | fadžr ( فجر) | Između zore i islaska Sunca |
podne namaz | dhuhr ( ظهر) | Poslije podneva i prije ikindije |
ikindija namaz | asr ( عصر) | Ovisno o šerijatskoj pravnoj školi [1] |
akšam namaz | maghrib ( مغرب) | Poslije zalaska Sunca i prije jacije |
jacija namaz | iša ( عشاء) | Između sumraka i ponoći |
Sama riječ namaz je perzijskog (iranskog) porijekla, te pravilan izraz za islamsku molitvu je salat. Ta se riječ koristi pri nijjetu, tj. odluci da se klanja namaz. Međutim, u Bosni i Hercegovini se koristi iz historijskih razloga. [2]
Sadržaj |
[uredi] Priprema za namaz
Da bi se klanjao namaz, muslimanski vjernik mora da se duhovno i fizički očisti. Muslimansko vjersko čišćenje na bosanskom jeziku se zove abdest, što je zapravo perzijska riječ, dok je arapski izraz wudu (izgovara se slično vudu). Abdest je obavezan prije svakog klanjanja i ako se abdest izgubi onda klanjanje nije dozvoljeno dok se abdest ponovo ne obavi.
[uredi] Nijjet
Nakon što se muslimanski vjernik duhovno i fizički očisti abdestom, on onda pravi duhovnu odluku da klanja namaz. Ta odluka se zove nijjet. Neke islamske škole smatraju da je lijepo da se nijjet izgovara riječima (ja odlučih da klanjam...), dok druge smatraju da nije potrebno izgovarati ništa, već da to predstavlja odluku koju vjernik donese u srcu, te smatraju izgovaranje nijjeta novotarijom.
[uredi] Namaski farzovi [3]
Ukoliko bi izostao jedan od ovih farzova namaz neće biti ispravan. Oni obuhvataju:
- Šartove (uvjete) koji su izvan namaza, i
- ruknove (sastavne dijelove) koji su dio samog namaza.
Namaski farzovi su:
- Prvi: Čistoća od fiktivne nečisti (hades)
- Drugi: Čistoća od stvarne nečisti
- Treći: Pokrivanje stidnog dijela tijela (avreta)
- Četvrti: Nastupanje vremena
- Peti: Okretanje prema Kibli
- Šesti: Odluka (nijjet)
- Sedmi: Prvi tekbir (Iftitāhi-tekbīr)
- Osmi: Stajanje (Kijām)
- Deveti: Učenje (Kirāet)
- Deseti: Ruku' (pregibanje u namazu)
- Jedanaesti: Sedžda
- Dvanaesti: Zadnje sjedenje
[uredi] Vanjski linkovi
- Namaz: kako naučiti klanjati (video)
- Kako se klanja pet dnevnih namaza (autor: Redžep Mumonhodžić): 1. dio 2. dio
[uredi] Bilješke
- ↑ Ebu Hanifa, smatra da ikindija ne nastupa sve dok se sjenka nečega ne udvostruči, ne računajući sjenku zevala. Također, on smatra da jacija ne nastupa sve dok se ne izgubi večernje bljedilo. Međutim, u mezhebu se postupa po mišljenju njegovih učenika Ebu Jusufa i Muhameda. (vidi Hanefijski fikh, Abdulhamid Mahmud Tuhmaz)
- ↑ Haverić Hfz. Halil, Haverić Ismail, Zašto i kako se klanja Namaz Salat, el-Kalem, ISBN 9958230720
- ↑ Abdulhamid Mahmud Tuhamz, Hanefijski fikh, knjiga 1, Bemust, ISBN 9958-9857-1-3
Odjeljak posvećen isključivo islamu |
Nedovršeni članak Namaz koji govori o islamu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.