Županija
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Županija (lat. comitatus; mađ. megye; eng. county) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države koji se u razvijenijem smislu pojavljuje u 10. vijeku, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu. Otada do danas, županije su gotovo stalan način ustrojavanja državnog života Hrvata, premda se njihov broj i veličina, prava i obveze te način upravljanja mijenjao tokom historije.
Historiografija sredinom 10. vijeka na području današnje Dalmacije i zapadne Bosne spominje 11 županija: Livno, Cetinu, Imotski, Plivu, Pset, Primorje, Bribir, Nonu, Knin, Sidragu i Nin. U iduća dva vijeka javljaju se na područjima današnje Like, Gorskog kotara i Primorja: Lička, Krbavska, Modruška i Vinodolska županija. U 13. vijeku u sjevernoj Hrvatskoj postoje Zagrebačka, Varaždinska i Križevačka, Virovitička, Gorička i Gorska županija, a u Slavoniji Požeška i Vukovska.
Potkraj srednjeg vijeka vlast županija slabi, a više njih nestaje dolaskom Osmanlija. Nakon oslobađanja Slavonije i Srijema od Osmanlija, u 18. vijeku, ponovno su uspostavljene Virovitička, Požeška i Srijemska županija. Vladar je u njima postavljao župana, a ovaj je upravljao administrativnim, vojnim i sudskim poslovima na tom području. Potkraj 19. vijeka, nakon sjedinjenja Vojne krajine s civilnom Hrvatskom, nastaje osam županija: Bjelovarsko-križevačka (Bjelovar), Ličko-krbavska (Gospić), Modruško-riječka (Ogulin), Požeška, Srijemska (Vukovar), Varaždinska, Virovitička (Osijek) i Zagrebačka. No, Dalmacija, Istra, Kvarnerski otoci, Međimurje i Baranja ostali su pod izravnom upravom Beča ili Budimpešte te nisu imali uspostavljene županije.
Županije su zadržane isprva i u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, ali su ukinute Vidovdanskim ustavom 1921. godine. Za Nezavisne Države Hrvatske uspostavljene su 22 velike župe, a Zagreb, kao glavni grad, činio je posebnu upravnu jedinicu. U socijalističkoj Jugoslaviji županijski ustroj nije obnavljan, a njegov povratak propisao je "božićni" Ustav Republike Hrvatske iz 1990. Sabor je 1992. donio Zakon o područjima županija, gradova i općina. Zakonom je uspostavljen ustroj Hrvatske od 20 županija i Gradom Zagrebom sa statusom županije.
Zakonom o područjima županija, gradova i općina u RH iz 1997., status grada dobilo je 47 općina, 63 naselja status općine, a 13 općina postalo je naseljima. Godine 2006. Hrvatski je sabor donio novi Zakon prema kojem danas Hrvatska ima ukupno 127 grada i 429 općina. Grad Zagreb, kojemu se ustroj uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu, postao je posebna jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica, odvojena od "zagrebačkog prstena" koji je postao zasebna Zagrebačka županija.
Ustav Republike Hrvatske propisuje županiju kao jedinicu područne (regionalne) samouprave koja obavlja poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Na čelu županije nalazi se župan.
[uredi] Županije Hrvatske
- Zagrebačka
- Krapinsko-zagorska
- Sisačko-moslavačka
- Karlovačka
- Varaždinska
- Koprivničko-križevačka
- Bjelovarsko-bilogorska
- Primorsko-goranska
- Ličko-senjska
- Virovitičko-podravska
- Požeško-slavonska
- Brodsko-posavska
- Zadarska
- Osječko-baranjska
- Šibensko-kninska
- Vukovarsko-srijemska
- Splitsko-dalmatinska
- Istarska
- Dubrovačko-neretvanska
- Međimurska
- Grad Zagreb