Carl Friedrich Gauss
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Johann Carl Friedrich Gauss | |
---|---|
![]() |
|
rođen: | 30. april 1777. Brunswick, Njemačka |
preminuo: | 23. februar 1855. Göttingen, Njemačka |
Carl Friedrich Gauss (1777-1855) je bio jedan od najvećih matematičara svih vremena.
Carl se bavio naprednom matematikom još kad je bio teenager, a kasnije je postao profesor na sveučilištu u Njemačkoj. Za vrijeme svog dugog života otkrio je toliko mnogo novih ideja u aritmetici, geometriji i algebri, pa su ga nazvali "matematičkim divom".
Karl Fridrih Gaus bio je nemački matematičar i naučnik koji je dao značajan doprinos u mnogim poljima, uključujući teoriju brojeva, analizu, diferencijalnu geometriju, geodeziju, elektrostatiku, astronomiju i optiku. Poznat kao "princ matematičara" i "najveći matematičar od davnina", Gaus je ostavio trag na mnogim poljima matematike i nauke i smatra se jednim od najutjecajnijih matematičara u povijesti.[1]
Gaus je bio čudo od djeteta, o čemu svjedoče brojne anegdote koje se tiču njegove zaprepašćujuće prerane zrelosti koja se mogla primijetiti još u vrijeme dok je imao dvije godine. Do svojih prvih matematičkih otkrića došao je kao tinejdžer. Završio je Disquisitiones Arithmeticae (Aritmetička istraživanja), svoje najznačajnije djelo, kao dvadesetjednogodišnjak 1798. godine, iako je knjiga objavljena tek 1801. godine. Bila je kamen temeljac za zasnivanje teorije brojeva kao posebne matematičke discipline, a dao joj je oblik koji i danas ima.
Biografija
Gaus je rano pokazao svoju matematičku darovitost. Poznata je anegdota koja kaže da je jednom prilikom Gausov učitelj zadao da se saberu svi brojevi od 1 do 100, vjerovatno da bi "zaposlio učenike". Na njegovo veliko iznenađenje, Gaus (koji je tada imao 7 godina) odmah je donio svoj rezultat: 5050. Evo kako je mladi matematičar to riješio: Posmatrajući niz 1,2,3,4,...,97,98,99,100, čije je članove trebalo sabrati, uočio je izvjesnu zakonitost: kada spari 1 i 100, 2 i 99, 3 i 98, i tako dalje, uvijek dobije zbir 101. Takvih parova ima tačno 50. Otuda je traženi zbir jednak 50×101 = 5050. Ovaj postupak nazvan je „Gausov postupak“.
Reference
1. ^ Danington, Voldo (maj, 1927). "Stopedesetogodišnjica rođenja K. F. Gausa". Scientific Monthly XXIV: 402–414. Obiman biografski članak.
Nedovršeni članak Carl Friedrich Gauss koji govori o biografijama treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.