Mediči

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Grb porodice koji se nalazi u Palazzo Pitti u Firenci
Grb porodice koji se nalazi u Palazzo Pitti u Firenci

Mediči (pravilno de’ Medici) su firentinska loza bogatih bankara čiji su predstavnici vladali Firencom od 14. do 18. vijeka. Ogromno bogatstvo loze omogućilo im je da razviju Firencu u svakom pogledu. Okupljali su oko sebe ugledne predstavnike svoga vremena, bili njihovi pokrovitelji i omogućili im da stvaraju svoja djela. Članovi loze istakli su se i sami kao umjetnici i predstavnici duhovnog života svoga vremena.

Utjecaj Medičijevih porastao je u doba Kozme Starijeg /Cosimo de Medici/ (1389-1464). Obitelj Albizzi je protjerala Kozma iz Firence 1433, ali se on 1434, uz podršku građana vratio u Firencu i sljedećih 60 godina Medičijevi su bili gradska vlast. Kozma se smatra rodonačelnikom starije loze Medičijevih. Kozma je savladao sve protivnike iz drugih patricijskih porodica i postao jedini gospodar u Firenci. On je bio na čelu grada-republike punih 30 godina. Posjedovao je veći broj manufaktura za proizvodnju svilei vune, a imao je bankovne podružnice širom Evrope. Kao mecena pomagao je naučnike, književnike i umjetnike. U njegovo doba podignute su najljepše građevine u Firenci. Osnovana je Platonova akademija u kojoj su stvorena značajna djela renesansne umjetnosti.

Drugi istaknuti član Medičijevih bio je Lorenco Veličanstveni /Lorenzo de Medici/ (1449-1492), unuk Kozme Starijeg. Godine 1478. Lorenco je preživio atentat koji su pokušali izvesti predstavnici obitelji Pazzi koji su imali podršku pape Siksta IV. Njegov brat Đuliano /Giuliano/ je tada ubijen. Zahvaljujući podršci građana prevazišao je posljedice atentata. U svim aspektima Lorenco je prevazišao svoga djeda. U njegovo doba Firenca doživljava vrhunac u razvoju i postaje jedan od najznačajnijih centara evropskog humanizma. U umjetničke galerije Firence sakupljao je najznačajnija umjetnička djela tadašnjih slikara i skulptora. Lorenco je bio pokrovitelj Mikelanđela. I sam je bio književnik i mnogo je doprinio razvoju književnosti na italijanskom jeziku.

Mediči su dali i predstavnike u crkvi. Najznačajniju poziciju ostvario je Lorencov sin Đovani, koji je 1513. postao papa pod imenom Lav X. I on je okupljao umjetnike oko sebe. Među njima bio je i čuveni slikar Rafael. Đulio Mediči bio je papa pod imenom Klement VII (1523-1534). Kozma I Veliki (1519-1574) postao je veliki vojvoda Toskane.

Među uglednim predstavnicima Medičijevih su i žene. Katarina (1519-1589), kćerka Lorenca Medičija vojvode Urbina, 1533. udala se za vojvodu od Orleana, koji je 1547. postao francuski kralj Henrik II i time postala francuska kraljica. Poslije smrti supruga Katarina je bila regent kralja Francuske Karla IX, inače svoga sina. Marija (1573-1642), unuka Kozme I Velikog, udala se za kralja Henrika IV i tako postala francuska kraljica.