Jožef Košič

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Košičevi grob.
Košičevi grob.

Jožef Košič mađ.: Kossics József (rođen oko 9. oktobra 1788., Bogojina, na Mađarskom – umro 26. decembra 1867., Gornji Senik, na Mađarskom) je slovenski pjesnik, pisac, povjesničar, etnolog i rimokatolički svećenik, hrvatskog porijekla.

Rođen je u Prekmurju, u Mađarskoj. Njegov otac Jožef Košič je bio varaždinski školmeštar (učitelj), majka mu je bila Ana Kregar, niža plemkinja iz Ivanca. Brat Franje Košiča, također svećenika iz Zagreba. Pohađao je gimnaziju u Kőszegu i Sambotelu (mađ. Szombathely). Bio je kapelan u Prekmurju, Beltincu(Belatinc), Turnišću (Bántornya), Rogašovcima (Szarvaslak), i Svetom Jurju (Vízlendva). Svećeničku službu isprva je obavljao u Donjem Seniku (Alsószölnök) 1816.-1829. godine. 1829.-1867 godine bio Gornjem Seniku svećenik (Felsőszölnök). Tamo je i umro u 80. godini života.

Prvo svoje djelo napisao je na mađarskom, a naslovio ga je „Jesu li u Mađarskoj Vandali?“ (Vannak e Magyar Országban Vandalusok?), jer je držao da su Slovenci u Mađarskoj potomci Vandala. Monografija „O Vendima i Totima u Mađarskoj“ (A Magyar Országi Vendus-Tótokról 1824.-28.) prvo se pojavila anonimno u Beču 1824. godine, a zatim pod pravim imenom u novinama „Tudmányos gyűjtemény“ (Znanstvena zbirka) 1828. godine. 1829. godine pojavila se i na njemačkom. Na slovenskom jeziku pojavila se tek 1998. godine. Djelo govori također o Slovencima u Mađarskoj.

Na groblju se nalazi njegov grob s pločom i natpisom na mađarskom jeziku. U crkvi mu je postavljena spomen ploča, a i seniška osnovna škola nazvana je po njemu. Ta činjenica ima veliku važnost za očuvanje nacionalne svijesti u mađarskih Slovenaca. Košič se dosta zanimao za povijest, a pogotovo povijest Perkmurja.

[uredi] Djela

Spomen ploča u crkvu.
Spomen ploča u crkvu.
  • O Vendima i Totima u Mađarskoj (O vendskih-totih na Vogrskom, 1824.-28.)
  • Krátki Návuk Vogrskoga Jezika za Začetnike, 1833.
  • Križni put u 14 postaja (Križna paut na XIV. štácie ali postojališča, 1843.)
  • Starine Železnih i Zalaskih Slovenaca (Starine železnih ino salaskih Slovencov, 1845.)
  • Zborisani Sloven in Slovenka med Műrov in Rábov, 1845.-48.
  • Povijest mađarskog kraljevstva (Zgodbe vogerskoga kralestva, 1848.)
  • Isuse, moja žudnjo, (Jezuš moje poželenje 1851.)

[uredi] Izvor

  • Marija Kozar – Francek Mukič: Slovensko Porabje, Mohorjeva družba Celje, 1982.