Grude

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Grude
Nedostaje grb
Položaj naselja Grude
Osnovne informacije
Entitet:
Općina: Grude
Stanovništvo: 15.976 (1.991,)
Pozivni broj:
Poštanski broj:

Grude, grad i središte istoimene općine u zapadnoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina, na samoj granici sa Republikom Hrvatskom. Smjestio se na rubovima plodnoga Imotsko-bekijskog polja, a obuhvata prostor omeđen planinom Biokovom na jugu, te planinskim masivima Vrana i Čvrsnice na sjeveru, u općini Posušje). Sa svojih 16.000 stanovnika i površinom od 218 km² općina po novoj političko-teritorijalnoj organizaciji BiH pripada Zapadnohercegovačkom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.

Sadržaj

[uredi] Geografija

Ovaj prekrasni krajolik je obrastao niskim rastinjem tipičnim za kraške krajeve. Blizina mora daje ovom kraju blagu klimu mediteranskih obilježja, koja zbog relativne blizine planinskih masiva povremeno zadobiva i obilježja kontinentalne klime. Područje Gruda bogato je prirodnim ljepotama, u koje se ubrajaju brojne kraške jame i pećine karakteristične za ovaj kameni krajolik, kao i brojni izvori i vodeni resursi, što je za ovo kraško područje neobično (jezero Krenica, rijeka Vrlika).

[uredi] Stanovništvo

Glavni članak: Demografija Gruda

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Grude imala je 16.358 stanovnika, raspoređenih u 13 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Grude, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Grude, popis 1991.

ukupno: 16.358

[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - Grad Grude, popis 1991.

ukupno: 3.598

[uredi] Historija

[uredi] Predhistorijsko doba

Svjedočanstva o životu na ovim prostorima prisutna su još u prahistorijskim vremenima. Naime, na lokalitetu Ravlića pećine, koja se nalazi u Drinovcima, pronađeni su tragovi života, koji datiraju iz razdoblja kasnijeg neolita. Pretpostavlja se da je život na ovim prostorima tekao kontinuirano, smjenjivali su se narodi, kulture, civilizacije, a prostorom južne Herecgovine prolazile su i vojske, od rimskih legija do Napoleonovih jedinica.

[uredi] Rimsko doba

U kasnijim, već historijskim vremenima, na ovom tlu bila je vrlo živa prisutnost Rimljana, čija je trgovačka cesta koja je povezivala dva velika antička trgovačka središta, Salonu i Naronu, prolazila kroz ove krajeve. Nedavna arheološka iskapavanja na lokalitetu u Gorici potvrđuju da je na ovom tlu u antičkom vremenu postojala značajna antička naseobina.

[uredi] Srednjovjekovna Bosna

Srednji vijek je vrijeme stećaka, najkarakterističnijih simbola bosanske kulturne baštine. Stećke u grudskoj općini pronalazimo gotovo na svakom koraku, što dokazuje da je u to vrijeme život bujao. Nedvosmisleno je to zasluga povoljnog geografskog položaja ovoga kraja, kao i relativno ugodne klime, spojene s bogatim prirodnim resursima. Rijetko se gdje može sresti ta neobična kombinacija surovosti i pitomosti prirode, koju nalazimo na prostorima Imotsko-bekijskoga polja, plodna zemlja relativno bogata vodom u kontrastu sa divljim i okrutnim kamenjarom koji je okružuje.

[uredi] Osmansko doba

Kraj srednjeg vijeka obilježen je osmanskom ekspanzijom i osvajanjima. Tragovi dugotrajne vladavine Osmana i danas su prisutni u govoru ovoga kraja i nekim običajima koji su se zadržali sve do danas.

[uredi] Austro-ugarsko doba

Nakon Osmanlija, odlukom Berlinskog kongresa 1878. Austro-Ugarska dobiva mandat da zaposjedne Bosnu i Hercegovinu. To je period u kojem su se izgradile škole i podigla infrastruktura potrebna za funkcionisanje moderne evropske države, ali kao i obično ovaj kraj je uporno zaobilažen u toj sveopćoj modernizaciji. Ruralni karakter područja gruda se održao sve do danas.

[uredi] 20. stoljeće

Oba svjetska rata odnijela su puno mladih života i donijela glad u ove krajeve. Proglašenjem nezavisnosti Republike Bosne i Hercegovine u martu 1992., Grude uskoro postaju centar separatističke tvorevine tzv. Hrvatske republike Herceg-Bosne, čije se rukovodstvo danas nalazi u Den Haagu očekujući suđenje, za pokušaj secesije dijelova BiH i stvaranja Velike Hrvatske, pripajanjem teritorija BiH Republici Hrvatskoj, te optužbama po tačkama o etničkom čišćenju Bošnjaka na teritoriju pod kontrolom HVO-a i HV, kao i otvaranjem koncentracionih logora: Dretelj, Heliodrom, Gabela i drugih.

[uredi] Vanjski linkovi

 
Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Zastava Bosne i Hercegovine