Henri de Toulouse-Lautrec
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Henri de Toulouse-Lautrec | |
---|---|
![]() francuski slikar i grafičar |
|
rođen: | 24. novembar 1864. Albi, Francuska |
preminuo: | 9. septembar 1901. Malrome, Francuska |
Henri Marie Raymond de Toulouse-Lautrec-Monfa (Albi, 24. novembar 1864. - Malrome, 9. septembar 1901.), francuski slikar i grafičar.
Od djetinjstva je bio invalid, zakržljalih nogu uslijed pada s konja, te osuđen na nepokretnost crta i slika najviše životinje. Od 1883. studirao je u Parizu, no na njega utiču impresionisti, pasteli Edgara Degasa i japanski višebojni drvorezi. U krugu boema na Montmarttreu stalan je posjetitelj kavana, kabareta, cirkusa i javnih kuća. Opčinjen pokretom, crta likove konja, igrača, igračica i akrobata, ali njegov lucidan duh ispunjen gorčinom utiče da ih svojim oštrim potezima hvata u trenutku kada dobivaju neobičan, groteskni izgled.
Lautrec nas uvlači i u svijet žena iz javne kuće. U njihovim portretima naglašava ono što je osobno u držanju ili igri svake od njih. Crtajući taj svijet i polusvijet ostvaruje kroniku alkoholiziranoga, erotičnoga i morbidnog ambijenta pariškog fin-de-sieclea. Oko 1893. godine počinje rad na višebojnoj litografiji, izvodeći portrete i karikature, a posebno plakate (prva djela visoke likovne vrijednosti u ovoj struci), s figurama varijetetskih artista. Umro je u 37. godini rastrojen alkoholom i sifilisom.