Administrativna podjela Bosne i Hercegovine
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bosna i Hercegovina |
![]() Ovaj članak je dio serije o: |
|
|
Portal politika |
Bosna i Hercegovina je administrativno podjeljena na dva entiteta:
- Federacija Bosne i Hercegovine sa 51% teritrorije i
- Republika Srpska sa 49% ukupne teritorije Bosne i Hercegovine.
U okviru ove podjele se nalazi i Brčko distrikt koji ne pripada ni jednom od entiteta, nego predstavlja posebnu upravnu jedinicu nad kojimv suverenitet imaju institucije Bosne i Hercegovine.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Ovakva adminsitrativna podjela je rezultat četvorogodišnjeg rata koji se vodio na teritoriji Bosne i Hercegovine, genocida i etničkog čišćenja koji se sistemski sprovodio u manjem bh. entitetu. Nakon genocida u Srebrenici je potpisan Dejtonski mirovni sporazum između BiH, Jugoslavije i Hrvatske, kojim se garantira prestanak sukoba, te donošenje novog Ustava Bosne i Hercegovine.
Dejtonski ustav, koji je još uvijek na snazi, legalizuje dotadašnju para-državu Republiku Srpsku u obliku entiteta, i naglašava da je ona neotuđivi dio Bosne i Hercegovine. Ostali dio teritorije spada u Federaciju koja je oformljena još 1994. godine. Uspostavlja se Brčko Distrikt koji pripada i jednom i drugom entitetu, sve do 2000., kada odlukom supervizora Brčko Distrikt prestaje biti dijelom entiteta.
Federacija Bosne i Hercegovine je nastala Vašingtonskim sporazumom 18. marta 1994. godine potpisanim između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kojim je okončan bošnjačko-hrvatski sukob. Federacija je tim sporazumom podijeljena na 10 kantona.
[uredi] Ovlasti entiteta
Entiteti imaju jako visok stepen autonomije - imaju predsjednika, parlament, vladu i sudstvo. Oni su u početku imali sve ovlasti jedne države. Od 1996. do danas je veliki dio nadležnosti entiteta prenesen na državni nivo. Entiteti imaju nadležnost u oblasti civilne uprave, zdravstva, obrazovanja, policije, prostornog uređenja i mnogim drugim oblastima, dok su na državnom nivou vanjska politika, odbrana, nadziranje granica, izbori, vanjskotrgovinska, fisklana, moentarna politika, te neke druge oblasti. Očekuje se skoro prenošenje policijske uprave na državni nivo.
Entiteti imaju ovlasti nad državnim vlasništvom, tako da ga mogu privatizirati ili prodati. Također entitetski parlamenti mogu stvaiti veto na neku odluku Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
U početku je Federacija BiH bila zamišljenja kao bošnjačko-hrvatski entitet, a Republika Srpska isključivo srpski entitet. Međutim, ustavom ovih entiteta je zagarantovana ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda. Za ravnopravnost su zadužena posebna entitetska tijela: Dom naroda Federacije Bosne i Hercegovine i Vijeće naroda Republike Srpske koji mogu blokirati usvajanje određenog zakona ukoliko on ugrožava nacionalni interes bilo kojeg od konstitutivnih naroda. Unatoč prividnoj ravnopravnosti, postoje brojne stvari koje ukazuju na neravnopravnost: srpski član Predsjedništva BiH se bira samo iz Republike Srpske, dok se hrvatski i bošnjački biraju samo iz Federacije; u manjem bh. entitetu mnoge entitetske institucije imaju prefiks srpski (npr. srpske šume); dok je sam naziv Republika Srpska ukazuje na neravnopravnost, odnosno naznačuje da je taj entitet srpski, te da je republika, iako je to samo jedan od entiteta BiH.
[uredi] Kantoni Federacije Bosne i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine je Vašingtonskim sporazumom podijeljenja na 10 kantona koje se smatraju federalnim jedinicama u okviru ovog entiteta. Kantoni su:
- Unsko-sanski kanton
- Posavski kanton
- Tuzlanski kanton
- Zeničko-dobojski kanton
- Bosansko-podrinjski kanton
- Srednjobosanski kanton
- Hercegovačko-neretvanski kanton
- Zapadnohercegovački kanton
- Kanton Sarajevo
- Kanton br. 10
Kantoni također imaju visok stepen autonomije - imaju svoju skupštinu i vladu. Vlada ima nadležnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, kulture i sporta, unutrašnjih poslova, te drugih oblasti vezanih za civilnu upravu. Često dolazi od isprepletanja i sukoba federalnih i kantonalnih ministarstava i njihovih nadležnosti.
[uredi] Općine i gradovi
Zadnji nivo političke podjele Bosne i Hercegovine su općine. Država se sastoji od 137 općina, od kojih su 74 u Federaciji Bosne i Hercegovine, a 63 u Republici Srpskoj. Općine imaju Općinsko vijeće, Načelnika općine i svoje službe, i uglavnom su obrazovane oko najznačajnijeg grada ili mjesta u području. Svaki kanton sastoji se od nekoliko općina. Općine se dijele na mjesne zajednice.
Osim entiteta, kantona, i općina, Bosna i Hercegovina također ima i svoja četiri tzv. službena grada. To su: Banja Luka, Mostar, Sarajevo, i Istočno Sarajevo. Grad Banja Luka i grad Mostar se nalaze u općinama istog imena, dok se Sarajevo i Istočno Sarajevo sastoje od nekoliko općina. Gradovi imaju svoje Gradsko vijeće, čija moć je između vlade općina i vlade kantona (ili vlade entiteta u Republici Srpskoj).