Armenija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Republika Armenija
Հայաստանի Հանրապետություն
Hayastani Hanrapetutyun
Zastava Armenije Grb Armenije
(Zastava) (Grb)
Republika Armenija u svijetu.
Službeni jezik armenski
Glavni grad Erevan
Predsjednik Robert Kocharian
Premijer Serzh Sargsyan
Površina
 - Ukupno
 - % vode
141 na svijetu
29,800 km²
4.71%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
136 na svijetu
3,215,800 Procjena 2005
101/km²
Nezavisnost 23. augusta, 1990. (od Sovjetskog Saveza)
Valuta Dram (AMD)
Vremenska zona UTC+4
- ljeti (UTC+5)
Državna himna "Mer Hayrenik"
("Naša domovina")
Internetski nastavak .am
Pozivni broj +374

Armenija je mala zemlja smještena južno od Kavkaza, u planinama između Crnog mora i Kaspijskog jezera. Klima u Armeniji je kontinentalna s malo padavina, najviše u proljeće i jesen.

Sadržaj

[uredi] Historija

Armenija je do 1454. godine bila moćno carstvo s bogatom kulturom i u jednom je razdoblju vladala čitavim područjem između Crnoga mora i Kaspijskog jezera. 301. je postala prva država koja je formalno preuzela kršćanstvo kao službenu državnu vjeru - 12 godina prije Rima. Izmjenjivale su se razne dinastije. Ipak, nakon što su je osvajali Parti, Rimljani, Mongoli, Arapi, Egipćani i Perzijanci, Armenija je oslabjela, pa su je 1454. podijelili Otomansko Carstvo i Safavidska Perzija. Turske su carske, vojne i republikanske vlade između 1895. i 1923. godine, zbog straha što kršćanski Armenci, pogotovo u I. svjetskom ratu, pomažu carskoj Rusiji, izvršile pokolje poznate kao Armenski genocid, u kojima je život izgubio više od milion Armenaca.

Perzijski je dio Armenije 1828. pripojen Ruskom Carstvu, a 1920. Armenija unutar Sovjetskog Saveza dobiva status socijalističke republike. Spor sa susjednim Azerbejdžanom zbog armenske enklave Gorski Karabah potječe još od sovjetskog doba (1988.), a pojačao se nakon što je Armenija postala neovisna država 1991. U maju 1994. potpisano je primirje, no status Gorskog Karabaha nije razrješen.

Kako se nije moglo ostvariti mirno rješenje i zbog turske blokade Armenije, oslabila je privreda obiju država. Armenija je i nakon raspada SSSR-a ostala članica Saveza nezavisnih država.

Armenija je nastala 1988. godine izdvajanjem iz SSSR-a odnosno referendumom 1991. godine, a Ustavom iz 1995. godine postaje predsjednička republika. Zemljotres 1988. godine, privredna kriza početkom devedesetih, rat s Azerbejdžanom i ekonomska blokada od strane Turske i Azerbejdžana obilježili su noviju Armensku historiju i ostavilo posljedice na privredu koja se nakom 1992. godine počela oporavljati uvođenjem tržišne ekonomije i vraćanjem većine obradive zemlje seljacima.

[uredi] Vlada

Armenija je višestranačka republika s jednim zakonodavnim domom. Trenutno su na vlasti koalicija tri stranke (konzervativna Republikanska Stranka, Armenska Revolucionarna Federacija i Stranka Države Prava) koje podržavaju današnjeg predsjednika Roberta Kochariana.

[uredi] Političke podjele

Provincije Armenije

Armenija je administrativno podjeljena na 11 provincija:

  1. Aragatsotn
  2. Ararat
  3. Armavir
  4. Gegharkunik
  5. Kotayk
  6. Lori
  7. Shirak
  8. Syunik'
  9. Tavush
  10. Vayots Dzor
  11. Erevan

[uredi] Geografija

[uredi] Privreda

[uredi] Stanovništvo

Većina stanovništva živi u Araratskoj ravnici i riječnim dolinama.

[uredi] Kultura

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi


Države Azije
Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan| Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kipar | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mjanmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam
Zavisne teritorije: Hong Kong | Tajvan | Pojas Gaze | Zapadna Obala


Savez nezavisnih država SND Zastava SND-a
Armenija | Azerbejdžan | Bjelorusija | Gruzija | Kazahstan | Kirgistan | Moldova | Rusija | Tadžikistan | Turkmenistan | Ukrajina | Uzbekistan