Razgovor:Bosanska Gradiška
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Eto ispravljeno je i "opstina", mada sam odkad znam za sebe tako govorila. Pozdrav!
[uredi] duplikat
Postojao je duplikat pod imenom Gradiska. Clanak je spojen. Stari tekst se nalazi ovdje
Bosanska Gradiška (ćirilicom: Босанска Градишка) je grad na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Nalazi se na desnoj obali rijeke Save, nasuprot Stare Gradiške u Hrvatskoj, te sjeverno od Banja Luke. Bosanska Gradiška administrativno pripada Republici Srpskoj.
1991. godine, općina Bosanska Gradiška je imala populaciju 60.062, od kojih su 35.989 Srbi (59.9%), 15.888 Bošnjaci (26.4%), 3.422 Hrvati (5.6%), 3.245 Jugoslaveni (5.4%) i 1.518 ostali (2.5%). Grad Bosanska Gradiška je imao 18.671 stanovika: 43.5% Bošnjaci, 37.7% Srbi, 10.3% Jugoslaveni, 4.6% Hrvati, 3.9% ostali.
Općina Bosanska Gradiška nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, zahvatajući Lijevče polje i Potkozarje, sa površinom od 762 km². Rijekom Savom na sjeveru u dužini od preko 40 km graniči se sa Hrvatskom, općinama Novom Gradiškom i Novskom, sa istočne strane sa općinom Srbac, sa juga najvećim dijelom sa Laktašima i djelimično s banjalučkom općinom, a sa zapada i jugozapada Bosansko-dubičkom i Prijedorskom općinom.
Historija
Bosanska Gradiška se prema pisanim dokumentima, prvi put pominje prije nešto više od 700 godina i to pod nazivom Gradiški Brod. Međutim, život na prostorima sadašnjeg grada, u bližoj i široj okolini, datira još od prahistorijskog doba.
U doba Rimljana na mjestu sadašnjeg grada nalazilo se naselje Municipium Servicium, koje je bilo važna raskrsnica puteva prema istoku i jugu Balkana, odnosno pristanište za riječnu rimsku flotu što dovoljno govori o strateškom značaju naselja u to vrijeme. Oko 1330. godine Gradiška se pominje kao slobodna varoš. U srednjem vijeku Bosanska Gradiška je imala veliki značaj kao mjesto prolaza preko rijeke Save. Ovo mjesto je 1537. godine palo pod vlast Turaka koji su se na ovim prostorima zadržali sve do aneksije Bosne i Hercegovine od Austrougarske 1878. godine.
Geografija
Na području općine živi oko 62.000 stanovnika, a u samom gradu 18.000. Općina ima 69 sela, organizovanih u 53 mjesne zajednice. Najveća seoska naselja su Nova Topola, G. Podgradci, Orahova i Turjak. Cijelo područje općine je elektrificirano, a u završnoj fazi je telefonizacija seoskog područja. Sva sela su povezana sa sjedištem općine autobuskim linijama, a iz Bosanske Gradiške se svakodnevno održavaju autobuske linije prema Banja Luci, Beogradu, Novom Sadu, Subotici, Sarajevu i drugim mjestima. Bosanska Gradiška je udaljena od Banja Luke 50 km, od Beograda 280 km, a od Zagreba 130 km. Putnu mrežu čini 700 km lokalnih i regionalnnh puteva te 90 km magistralnih puteva, koji preko Gradiške vode prema istočnom djelu Bosne i Hercegovine i Banja Luci, a na sjever prema Srednjoj i Zapadnoj Evropi.
U Bosanskoj Gradišci se nalazi i jedan od najznačajnijih međunarodnih graničnih prelaza u Bosni i Hercegovini za putnički i teretni saobraćaj.
Pored rijeke Save, koja je u ovom području plovna, općina je bogata i brdskim rijekama, od kojih su najveće Vrbaška, Jablanica, Jurkovica i Lubina.
Bosanska Gradiška je locirana na nadmorskoj visini od 92 m, plodna lijevčanska ravnica je na prosječnoj nadmorskoj visini od 110 m, a pojedina sela u brdskom području i do 300m.
Povoljni klimatski kontinentalni uslovi i geografski položaj, veliko šumsko bogatstvo planine Kozare i Prosare, plodno Lijevče polje i dijelovi Posavine, pogodno brežuljkasto obradivo zemljište, nalazišta kamena dijabaza, bogato nalazište mermera u Prosari, plovnost rijeke Save i druge pogodnosti, uticale su na razvoj brojnih oblasti privređivanja, a prvenstveno primarne poljoprivredne proizvodnje, prehrambene i drvne industrije kao i drugih privrednih grana
[uredi] Grb
Zašto grb Goražda?--PhilG 19:06, 4 februar 2006 (CET)
- Greska. --EmirA 22:54, 4 februar 2006 (CET)