Marko Vego
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Marko Vego (8. januara 1907. Čapljina-26. februara 1985. Sarajevo), arheolog, epigrafičar i historičar.
Marko Vego je rođen 1907. godine u Čapljini od oca Joze, radnika Duhanske stanice. Završio je klasičnu gimnaziju u Širokom Brijegu, teološki fakultet u Frajburgu (Freiburg in Breisgau u Njemačkoj) i u Zagrebu, a filozofski fakultet u Zagrebu /historija/ i profesorski ispit u Beogradu. Marko Vego je prijavio disertaciju za doktorat “Povijest Humske Zemlje od doseljenja Slovena do sjedninjenja s Bosnom 1322 godine” 1937. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U nepoznatim okolnostima, predati doktorat nije branio. Kao profesor historije radio je u Državnoj realnoj gimnaziji u Nikšiću od 1938 do 1944. Učesnik antifašističkog pokreta od 1. oktobra 1944. do 15. maja 1945. Profesor je na prvom Učiteljskom kursu u Trebinju a od 22. februara 1945. je direktor Partizanske gimnazije u Trebinju. U periodu 1946-1947. bio je direktor Državne realne gimnazije u Mostaru, a od 19.9. 1947. profesor Učiteljskog kursa u Sarajevu. U periodu 1949-1950. direktor Učiteljske škole u Sarajevu. Od 25.8. 1950 do 9.12. 1957. bio je direktor Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Penzionisan je 1965. Za svoj naučni i kulturni rad dobio je više javnih priznanja u Bosni i Hercegovini (najznačajnija 27 julska nagrada).
Predmet naučnog interesovanja Marka Vega uglavnom je bio srednji vijek. Najznačajnije rezultate dao je na polju arheologije, numizmatike, epigrafike i topografije historije srednjovjekovne Bosne. Objavio je preko 300 radova.
[uredi] Literatura o Marku Vegi
Almaz Dautbegović, In memoriam, Marko Vego, Oslobođenje 42/13190, Sarajevo 11.03. 1985., 5.
Almaz Dautbegović, Marko Vego 1907-1985., GZM (A) 45, Sarajevo 1990., 1-4.
Lidija Fekeža, Izbor iz bibliografije naučnih radova Marka Vega, GZM (A) 45, Sarajevo 1990., 5-6.
Tihomir Glavaš, Vego Marko, AL BiH, Tom I, ZM, Sarajevo 1988., 183.
Rade Mihaljčić, Vego Marko, “Enciklopedija srpske istoriografije (Priredili Sima Ćirković i Rade Mihaljčić)”, Knowledge, Beograd 1997., 300-301.
Marko Vego, Spisak naučnih radova prof. Marka Vege (od 1937. do prve polovine 1978. godine), "Marko Vego, Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine", Sarajevo 1980., 487-501.
[uredi] Bibliografija
Povijest Humske zemlje (Hercegovine), Samobor 1937.
Ljubuški. Srednjovjekovni nadgrobni spomenici Bosne i Hercegovine VI, Sarajevo 1954.
Don Ivan Musić i Hrvati u Hercegovačkom ustanku 1875-1878. godine, vlastito izdanje, Sarajevo 1955.
Naselja srednjovekovne bosanske države, Sarajevo 1957.
Historijska karta srednjovjekovne bosanske države, 1. izdanje, Sarajevo 1957. (2. izdanje 1978)
Historija Broćna od najstarijih vremena do turske okupacije, Sarajevo 1961.
Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine I, Sarajevo 1962.
Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine II, Sarajevo 1964.
Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine III, Sarajevo 1964.
Bekija kroz vijekove, Sarajevo 1964.
Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine IV, Sarajevo 1970.
Iz istorije srednjovjekovne Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1980.
Historija Brotnja od najstarijih vremena do 1878. godine, Čitluk 1981.
Postanak srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo 1982.