Četvrti križarski rat

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Četvrti križarski rat (1201-1204) je zapravo počeo radi osvajanja Jerusalema kroz invaziju Egipta. Umjesto toga, u aprilu 1204. godine, krstaši su opsjeli i osvojili pravoslavni grad Konstantinopolj (Carigrad), glavni grad Bizantijskog carstva. Taj dogadjaj često je opisivan kao jedan od najprofitabilnijih, ali i najsramnijih padova u historiji.

[uredi] Historijska pozadina

Poslije propasti Trećeg križarskog pohoda (1189.-1192.) u Evropi nije bilo puno interesovanja za jos jedan rat protiv Muslimana. Tada je Jerusalem bio pod kontrolom dinastije Abajida, koja je vladala cijelom Sirijom i Egiptom, uz izuzetak par gradova koji su i dalje pripadali krstaškom Jerusalimskom carstvu, sa prijestolnicom u Akri. U trećem pohodu, krstaši su carstvo osnovali i na Kipru.

Propovijesti Pape Inoćentija III, koji je na čelo Katoličke crkve stupio 1198. godine, probudila su razmišljanja o novom pohodu. Međutim, na njegov poziv su se oglušile mnoge evropske monarhije: Njemačka se snažno opirala Papskoj moći, a Engleska i Francuska su i dalje bile u međusobnom ratu.