Genetika
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Mendeljov zakon
Genetika je biološka disciplina koja se bavi problemom prenošenja nasljednih osobina s generacije na generaciju. Ocem moderne genetike smatra se Gregor Mendel, koji je došao do određenih zakona u svom samostanu u Brnu, Austrije.
Zakona su 3, a oni glase:
- Zakon uniformnosti - Ako su roditelji čiste linije, svi potomci bit će jednaki po genotipu (svi geni jednog organizma) i fenotipu (vanjska obilježja nastala pod uticajem genotipa i okoliša).
- Zakon segregacije - Ako križamo potomke filijalne generacije, nastaju potomci s različitim svojstvima i to: 3:1 u korist dominantnog tokom monohibridnog križanja s dominacijom; odn. 1:2:1 tokom intermedijalnog križanja.
- Zakon nezavisnog nasljeđivanja - Ako se križaju jedinke istih svojstava, pojedina svojstva će se nasljeđivati nezavisno. Aleli (par gena za isto svojstvo) u zigoti se neće spajati, nego će se mozaično kombinirati.
[uredi] Relevantni članci
Osnovne podoblasti biologije |
---|
Anatomija | Astrobiologija | Biohemija | Bioinformatika | Botanika | Citologija | Ekologija | Embriologija | Teorija evolucije | Fiziologija | Genetika | Genomika | Histologija | Mikologija | Mikrobiologija | Molekularna | Morfologija | Paleontologija | Parazitologija | Pomorska | Taksonomija | Zoologija |