Pritisak

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Portal Odjeljak isključivo posvećen fizici
Primjer pritiska vode
Primjer pritiska vode

Pritisak (p) se, posve općenito, definiše kao omjer sile (F) i površine (S) na koju ta sila djeluje pod pravim uglom. Možemo pisati:

p={F \over S}.

Proizlazi da je mjerna jedinica za pritisak njutn po metru kvadratnom (N/m2). Ta izvedena mjerna jedinica se kraće naziva paskal (Pa).

Tlak je, u većini slučajeva, pojam vezan uz izučavanje fluida (tekućina i plinova), međutim i u fizici čvrstih tijela baratamo tim pojmom - npr. kontaktni pritisci između čvrstih tijela u dodiru.

Za bolje razumijevanje pritiska, dobro je objasniti uzrok njegove pojave kod fluida.

  • Kod tekućina, pritisak će se javiti u dva slučaja:
    • Prilikom djelovanja gravitacije ili inercijalnih sila, kada će sve čestice tekućine dobiti težinu te će djelovati nekom ukupnom silom u smjeru djelovanja rezultantne sile polja u kojem se tekućina nalazi. Takvo djelovanje će proizvesti hidrostatički pritisak.
    • Prilikom kretanja (strujanja) tekućine, kada će na neku prepreku strujanju djelovati sila dinamičkog pritiska, i to na površini u koju tekućina udara.
  • Kod plinova će uvijek postojati pritisak ukoliko je promatrana masa plina ograničena čvrstim stijenkama. Čestice plina se u prostoru slobodno i haotično kreću sudarajući se međusobno i sa stijenkama s kojima je plin omeđen. Pri svakom sudaru čestica prenosi neki impuls sile na stijenke, a ukupna sila u jedinici vremena jednaka je zbiru svih sila prenesenih svim udarima na promatranoj površini stijenke koji su se desili u promatranom vremenu. Pritisak plina je općenito ovisan o temperaturi (više o tome u termodinamici).


Neke alternativne jedinice za pritisak su:

  • bar
  • standardna atmosfera
  • tehnička atmosfera
  • mmHg (milimetri živinog stupca)


[uredi] Povezani pojmovi