Portal:Hrvatska
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Portal Hrvatska
|
Reference
![]() ![]() |
Bašćanska ploča datira otprilike iz 1100. godine, a potiče iz crkve svete Lucije u Jurandvoru kod Baške na otoku Krku. To su jurandvorski ulomci, jedan nađen u 19. vijeku i još dva ulomka nađena 1957. godine. Bašćanska ploča izvorno je bila lijevi plutej, pregrada ili paravan, na crkvenom septumu ili pregradi koja je dijelila redovnički kor od prostora za puk, a svojim značajkama, oblikom, veličinom i ornamentom loze koji se proteže rubom ploče odgovara tipičnim plutejima predromaničkog i romaničkog perioda na hrvatskoj obali. Teška je oko 800 kilograma, visoka 99.5 cm, široka 199 cm, debela od 7.5 - 9 cm i isklesana je od bijelog vapnenca.Datira se u 1100. godine, a predstavlja značajan izvor za historiju hrvatskog naroda, jezika i razvitak glagoljice. Ona pokazuje suverenitet hrvatskoga kralja Zvonimira kao donatora zemljišnog posjeda na otoku; uz jezično i književno, ta ploča ima i historijsko značenje zbog prvog spominjanja vladareva imena na narodnome jeziku - kralj Zvonimir. |
![]() |
Josip Juraj Strossmayer (Osijek 4. februara 1815. - Đakovo 8. april 1905.) hrvatski biskup i političar, kulturni djelatnik i pisac; jedan od najznačajnijih i najuticajnijih Hrvata 19. vijeka. Na prvom vatikanskom koncilu (1869. - 1870.) u Rimu bio je jedan od najzapaženijih protivnika neograničene papske vlasti i tom se prilikom istakao kao vičan govornik održavši čuveni trosatni govor protiv dogme o papskoj nepogriješivosti, nakon kojeg je s manjom grupom biskupa napustio Rim. Josip Juraj Strossmayer je pokretač austro-hrvatske ideje jugoslavenstva. Nastavio je da njeguje unitarističke ideje ilirskog pokreta koje su imale za cilj da ilirsko, a potom jugoslavensko, ime posluži kao stepenica na putu ka stvaranju jedinstvene nacije koja bi potom ponijela hrvatsko ime. Josip Juraj Strossmayer je pod firmom jugoslavenstva krio svoje hrvatstvo, pa i velikohrvatstvo. |
![]() |
![]()
Pogled na stari grad Dubrovnik
Dubrovnik (latinska Ragusa) je grad smješten na Jadranskom moru, u južnoj Hrvatskoj. Ubraja se u jedan od najznačajnijih kulturnih i turističkih centara u cijeloj Jugoistočnoj Europi. Poznat je po svojoj staroj gradskoj jezgri sa brojnim kulturnim i sakralnim spomenicima. Grad je 1991. godine imao 49.728 stanovnika, a prema procjenama iz 2005. godine 48.770. Smješten je na 42°39′N 18°04′E. Popularni naziv za Grad pod brdom Srđ je i "biser Jadrana". Dubrovnik je i upravni centar Dubrovačko-neretvanske županije. Grad Dubrovnik osnovan je na pomorskoj trgovini i i trgovini sa okolnim zemljama Balkana (Bosnom, Srbijom, Dalmacijom) tokom ranog srednjeg vijeka i dosta vremena bio je jedini protivnik Mletačke republike Venecije na istočnom dijelu Jadranu. Zbog bogatstva i vještih diplomatskih odnosa, grad Dubrovnik se znatno razvio posebice u XV. i XVI. stoljeću. Dubrovnik je bio centar razvoja hrvatskog jezika i južnoslavenske književnosti, te rodni grad mnogih značajnih pjesnika, pisaca, filologa, slikara, matematičara i fizičara. |
![]() |
|
![]() |
Potrebni članci hrvatske teme:
|
![]() |
|
![]() |
|
![]() |
||||||||||||||||||||||||||||||
|