Gradačac
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Gradačac | |||
|
|||
Osnovne informacije | |||
---|---|---|---|
Entitet: | |||
Općina: | Gradačac | ||
Stanovništvo: | 44.876 popis (1998) | ||
Površina: | 270 km² | ||
Gustoća: | 166 stanovnika na km² | ||
Pozivni broj: | |||
Poštanski broj: | |||
Administracija | |||
Načelnik: | Ferhat Mustafić |
Gradačac je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Smjestio se na obroncima Majevice, na nadmorskoj visini od 129 metara. Gradom dominira kula Husein-bega Gradaščevića, poznatija kao Gradina, koja je zaštitni znak i prepoznatljivi simbol grada. Gradačac se nalazi u blizini gradova Bosanski Šamac, Modriča i Odžak.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Na području Gradačca se prostirala srednjovjekovna župa Nenavište (ona je obuhvatala veći dio današnjih općina Gradačac, Modriča i Bos. Šamac a u historijskim izvorima se prvi put javlja 1326-29, kasnije se na ovom području javlja grad Gradac (1461).
Pod Osmanlijskom je vlašću od 1512. Gračačka (Gračac je stariji naziv za Gradačac.) nahija spomenuta je u jednom defteru iz 1533. dok se 1634. navodi da Gradačac pripada Gračaničkom kadiluku. To je ujedno i prvi dokumenat u kojem se ovo mjesto javlja pod sadašnjim svojim imenom. Nakon Karlovačkog mira (1699.) Gradačac, kojem je tada bila namijenjena odbrana osmanlijskih granica na Savi, mnogo dobiva na svom strateškom značaju. Godine 1701. postaje palanka, a od 1710. sjedište kapetanije. Poslije toga varošica se brzo razvijala, pa je polovinom 19. stoljeća imala dva hana, dvije medrese, četiri džamije, nekoliko mekteba i oko 40 trgovačkih i zanatskih radnji. Najveća zasluga za takav prosperitet mjesta pripada gradačačkim nasljednim kapetanima iz obitelji Gradaščevića: Osman-kapetanu i Murat-kapetanu, a naročito predvodniku vojske bosanskih feudalaca u borbi protiv osmanlijske uprave 1830. godine, Husein-kapetanu, bolje poznatom pod imenom "Zmaj od Bosne".
[uredi] Gradačačka tvrđava
Izgradnja postojećeg tvrđavskog kompleksa u ovom mjestu započeta je 1765. a dovršena do 1821. godine. Unutar široko razvedenih bedema ovog fortifikacionog sistema koji ima tri ulaza osigurana kapi-kulama, nalazi se oko 18 m visoka, od opeke sagrađena trospratna kula s tornjem na vrhu. Masivno građena četverokatna sahat-kula, kvadratne osnove, visoka 22 m, najmlađi je objekat te vrste u Bosni i Hercegovini. Podigao ju je 1824. godine Husein-kapetan Gradaščević.
[uredi] Narodne legende
I u okolini Gradačca ima nešto sačuvanih tragova prošlosti i mjesta za koje su vezane još žive narodne legende i predanja. Najinteresantniji je fra Lovrin grob u selu Turiću. Ovaj stari grob potiče iz konca 18. stoljeća i odavno je prešao u legendu.
[uredi] Geografija
Gradačac se nalazi na nadmorskoj visini od 129 m, na rječici Gradašnici, među obroncima planine Majevice i Trebave. Poznat je voćarski kraj i jedan od najvećih proizvodnih i trgovačkih centara šljivom u Bosni i Hercegovini.
[uredi] Stanovništvo
Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Gradačac imala je 56.581 stanovnika, raspoređenih u 38 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, veći dio općine Gradačac ušao je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine. U sastav Republike Srpske ušla su naseljena mjesta: Blaževac, Krčevljani, Njivak, Orlovo Polje, Pelagićevo, Samarevac, Tolisa i Zelinja Gornja, te dijelovi naseljenih mjesta: Donja Tramošnica, Donje Ledenice, Donji Skugrić, Gornja Tramošnica, Gornje Krečane, Gornje Ledenice, Jasenica, Porebrice, Rajska, Sibovac i Turić. Od ovog područja formirana je općina Pelagićevo.
[uredi] Nacionalni sastav stanovništva - općina Gradačac, popis 1991.
ukupno: 56.581
- Bošnjaci - 33.856 (59,83%)
- Srbi - 11.221 (19,83%)
- Hrvati - 8.613 (15,22%)
- Jugoslaveni - 1.436 (2,53%)
- ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 1.455 (2,59%)
[uredi] Privreda
Najznačajnije industrije u Gradačcu su tekstilna, hemijska, mašinska i prehrambena. Gradačac je i mjesto održavanja tradicionalnog međunarodnog Sajma šljive.
[uredi] Politika
Gradačac je organizovan kao općina kojom rukovodi načelnik i općinsko Vijeće u kojem djeluje nekoliko stranaka: SDA, SDP, Stranka za BiH, te Klub nezavisnih vijećnika GM4.
[uredi] Obrazovanje
U općini postoje dvije srednje škole, sedam osnovnih i 14 područnih škola.
[uredi] Sport
[uredi] Sportski timovi
- RK "Gradačac", Gradačac
- NK "Zvijezda", Gradačac
- FK "Trebava", Zelinja Donja
- OK "Kula-Gradačac", Gradačac
- Košarkaško-invalidski klub "Zmaj", Gradačac
- FK "Bosna", Mionica
- FK "Omladinac", Mionica
- FK "Vida", Vida-1
- FK "Mladost", Sibovac
- OFK "Mionica-85", Mionica
- FK "Sloboda", Kerep
- NK "Jedinstvo", Vučkovci
- NK "12. decembar", Rajska
- FK "Željezničar", Jelovče Selo
- NK "Biberovo Polje", Biberovo Polje
- Karate klub "Adnan Bristrić",Gradačac
- Tenis klub "Zmaj", Gradačac
- Sportsko ribolovno društvo "Hazna", Gradačac
- Kajak-kanu-rafting klub "Vidara", Gradačac
- AKM "Gradina", Gradačac
- Moto-klub "Zmaj", Gradačac
- OFK- "Mediđa" Mediđa Donja
[uredi] Poznate ličnosti
- Husein-kapetan Gradaščević
- Mehmed Halilović
- Hasan Kikić
- Aleksandar Mlač
- Stjepan Šiber
[uredi] Vanjski linkovi
- / Turisticki portal gradacac-turizam.com
- Sobe,caffe slasticarna,pizzeria KONAK
- Gradacac.net
- Tvornica namještaja Gradačac
- Tvornica motornih dijelova Automobilska industrija, Gradačac
Nedovršeni članak Gradačac koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.