Mauri

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Imenom Mauri danas se nazivaju islamizirani stanovnici severozapadne Afrike, većinom nomadski stočari. Od njih potiče ime države Mauritanije, čije sjeverne dijelove nastanjuju. Dijele se na niz plemena: Trarza, Brakna, Adrar, Abakak idr.

[uredi] Antički Mauri

U antičko doba, Mauri je bilo ime jednog od berberskih plemena, koje je nastanjivalo, približno, područja današnjeg Maroka i Alžira. Prema njima je dobila ime rimska provincija Mauritanija.

U Srednjem vijeku, naziv "Mauri" ili Mori primjenjuje se na narod koji je nastao miješanjem antičkih Maura s Kartažanima, Rimljanima, Vandalima i Arapima. U doba arapskih osvajanja, krajem 7. stoljeća p.n.e., brzo prelaze na islam. Većina tog historijskog naroda u toku sljedećih stoljeća apsorbirani su u arapsku naciju.

[uredi] Mauri na Pirinejskom poluostrvu

Početkom 8. stoljeća Mauri prelaze na Pirinejsko poluostrvo i ruše državu Vizigota. Osvajaju gotovo cijelo poluostrvo i zasnivaju visoku kulturu, koja opstaje tokom sljedećih osam stoljeća.

Kršćani sve islamske doseljenike nazivaju moriski (španski: morisco).

Nakon uspjeha kršćanske rekonkviste, koja završava osvajanjem Granade godine 1492., većina moriska protjerana je u sjevernu Afriku. Ostali pod pritiskom prihvaćaju kršćanstvo, ali potajno često zadržavaju svoju vjeru i običaje. Zbog toga su izloženi bijesu naroda i progonu španske inkvizicije.

Na njih se, kao i na pokrštene Židove, primjenjivao pogrdan naziv Marani (možda prema španskom marranos: gadovi, svinje).