Turkmenistan

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Türkmenistan Jumhuriyäti
Republika Turkmenistan
Zastava Turkmenistana Grb Turkmenistana
Zastava Turkmenistana (Grb Turkmenistana)
Slika:LocationTurkmenistan.png
Državna himna Nezavisna , neutralna, turkmenistanska državna himna
Glavni grad Ašgabat
Predsjednik i Predsjednik vlade Gurbanguly Berdimuhammedow
Službeni jezik turkmenski
Površina
 – Total
 – % vode
51. na svijetu
 488.100 km²
 zanemarljivo
Stanovništvo
 – Total (2005)
 – Density
112. na svijetu
 4.952.081
 9,4/km²
Nezavisnost
 – Proglašena
 – Priznata
od Sovjetskog Saveza
 27. octobar, 1991
 
Novac Turkmenski manat
Vremenska zona UTC +5
Pozivni broj 993
Internetski nastavak .tm

Turkmenistan, prethodno poznat kao Turkmenska Sovjetska Socijalistička Republika, je zemlja u Srednjoj Aziji. Graniči se sa Afganistanom, Iranom, Kazahstanom i Uzbekistanom, i ima izlaz na Kaspijsko more.

Sadržaj

[uredi] Historija

Područje Turkmenistana bilo je dio Carstva Aleksandra Velikog, a kasnije i Partskog Carstva. U 7. vijeku osvojili su ga Arapi i donijeli Islam. Kasnije su ovim prostorom vladali Seldžuci, a u početku 13. vijeka postao je dio države Džingis Kana. U sljedećih nekoliko vijekova područje Turkmenistana često je mijenjalo vladare, a turkmenska plemena bila su razjedinjena i često međusobno sukobljena.

Rusko Carstvo osvajalo je Turkmenistan krajem 19. vijeka i konačno zavladalo njime 1894. U Sovjetskom Savezu Turkmenistan je 1924. postao jedna od socijalističkih republika i formirane su današnje granice. U sovjetskom razdoblju razvijen je sistem navodnjanvanja i proširene su obradive površine.

Historija Turkmenistana nakon nezavisnosti donekle nalikuje drugim zemljama srednje Azije: vlast su zadržali komunistički funkcioneri na čelu sa Saparmuratom Nijazovom koji je 1999. proglašen doživotnim predsjednikom. Otvoreno suprotstavljanje vladajućoj politici ne tolerira se, a Nijazovljev je kult ličnosti poprimio razmjere Staljinovog.


[uredi] Politika

[uredi] Ljudska prava

[uredi] Provincije


Podjela ISO 3166-2 Glavni grad Površina (kv. km) Stanovništvo (1995) Ključ
Ašgabat Ašgabat 604.000
Provincija Ahal TM-A Ašgabat 95.000 722.800 1
Provincija Balkan TM-B Balkanabat  138.000 424.700 2
Provincija Dašhovuz TM-D Daşoguz 74.000 1.059.800 3
Provincija Lebap TM-L Turkmenabat 94.000  1.034.700 4
Provincija Mary TM-M Mary 87.000 1.146.800 5

[uredi] Geografija

Karta Turkmenistana.
Karta Turkmenistana.

[uredi] Privreda

[uredi] Demografija

Turkmen u tradicionalnoj nošnji, oko 1905–1915.
Turkmen u tradicionalnoj nošnji, oko 1905–1915.


[uredi] Kultura

  • Akhal-Teke konjska rasa
  • Ćilimi
  • Geok-Tepe
  • Islam u Turkmenistanu
  • Merv
  • Muzika Turkmenistana

[uredi] Daljnje štivo

  • Bradt Travel Guide: Turkmenistan, Paul Brummell
  • Historical Dictionary of Turkmenistan, Rafis Abazov
  • Lonely Planet Guide: Central Asia, Paul Clammer, Michael Kohn i Bradley Mayhew
  • Tradition and Society in Turkmenistan: Gender, Oral Culture and Song, Carole Blackwell
  • Tribal Nation: The Making of Soviet Turkmenistan, Adrienne Lynn Edgar

[uredi] Vanjski linkovi



Države Azije
Afganistan | Armenija | Azerbejdžan | Bahrein | Bangladeš | Brunej | Butan| Egipat | Filipini | Gruzija | Indija | Indonezija | Irak | Iran | Istočni Timor | Izrael | Japan | Jemen | Jordan | Južna Koreja | Kambodža | Katar | Kazahstan | Kina | Kipar | Kirgistan | Kuvajt | Laos | Libanon | Maldivi | Malezija | Mjanmar | Mongolija | Nepal | Oman | Pakistan | Rusija | Saudijska Arabija | Singapur | Sirija | Sjeverna Koreja | Šri Lanka | Tadžikistan | Tajland | Turkmenistan | Turska | Ujedinjeni Arapski Emirati | Uzbekistan | Vijetnam
Zavisne teritorije: Hong Kong | Tajvan | Pojas Gaze | Zapadna Obala


Savez nezavisnih država SND Zastava SND-a
Armenija | Azerbejdžan | Bjelorusija | Gruzija | Kazahstan | Kirgistan | Moldova | Rusija | Tadžikistan | Turkmenistan | Ukrajina | Uzbekistan