Guanabara (zaljev)
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Guanabara zaljev je okeanski zaljev lociran na jugoistoku Brazila, u državi Rio de Janeiro. Na njegovoj jugozapadnoj obali se nalazi grad Rio de Janeiro, a na jugoistočnoj grad Niterói. Guanabara je drugi po veličini zaljev u Brazilu (412 km2). Zaljev je dugačak 31 kilometar i 28 kilometara širok. Njegova usta su sa sjeverne strane pritisnuta sa Papagajovim Vrhom (Pico do Papagaio), a sa južne Šećernom Glavom.
Sadržaj |
[uredi] Historija
Kada su portugalski istraživači prvi put ugledali ovaj zaljev, 1501. godine, njegove obale su već naseljavala razna plemena brazilskih indijanaca. Iako je, kako neki misle u zabludi, Gašpar di Lemos zaljev krstio, 1. januara, 1502. godine u Januarsku Rijeku (Rio de Janeiro), zaljev je već ima tupi ime guará-nhã-pará, što znači njedra mora, slična rijeci, odakle potiče i današnje ime, Guanabara. Prvi Evropljani koji su ga ugledali, su ga ovako opisivali: ... zaljev je tako dobro oslikan i sagrađen, da ga je jedino Bog, Svemogući mogao napraviti!. Tokom narednih vijekova, glavni ulaz u Rio je bio kroz zaljev. Vodeni saobraćaj u zaljevu je veoma intenzivan, povezujući centar Rija sa ostrvima Paquetá i Villegaignon, kao i centar Niteróia sa Rijom. Od 1974. godine na samim ustima zaljeva se nalazi most koji povezuje Rio i Niterói.
[uredi] Geografija
Prosječna dubina zaljeva je 3 metra, a najdublji je na samom ulazu, gdje iznosi 17 metara. U zaljevu se nalazi preko 130 ostrva najviše na njegovoj južnoj strani, uključujući:
- Lajes
- Governador (na kojem se nalazi međunarodni aerodrom Karlos Žobim)
- Galeão
- Paquetá (na kojem nema auto-saobraćaja)
- Cobras
- Flores
- Fiscal
- Villegaignon
- Fundão (na kojem je sjedište Univerzitetskog kampusa)
Na sjevernoj strani zaljeva, zahvaljujući sedimentnim taloženjima nalaze se najveće površine pod mangrovom, koje često ugoste delfine i ponekog kita. Reljef u zaljevu je idealan za luke, a najbolji primjeri su luke u Riju i Niteroju.
[uredi] Ekologija
Trenutno, zaljev je opterećen otpadnim vodama, kako kanalizacionim vodama okolnih naselja tako i industrijskim otpadom. Iako postoji 55 rijeka koje se ulijevaju u zaljev, kao i činjenica da se voda iz zaljeva miješa sa vodom u otvorenom moru, preko 14000 industrijskih postrojenja na rubu zaljeva uspijeva da ga zagadi. Površina sa koje se sve vode slivaju u zaljev je oko 4000 km² unutar koje je nalaze i gradovi i mjesta Duque de Caxias, São João de Meriti, Belford Roxo, Nilopolis, Sao Gonsalo, Magé, Guapimirim, Itaboraj, Tangua, kao i dijelovi Rio de Janeira, Niteroja, Nova Iguasua, Cachoeiras de Macacu, Rio Bonito i Petropolisa. U ovoj se regiji nalazi oko 10 miliona stanovnika što čini 80% ukupnog stanovništva države Rio de Janeiro, koja je u zadnjih 20 godina 20. vijeka bila najbrže rastuća država u Brazilu. Od početka 1990-ih ovaj je region postao mjesto najvećeg projekta oporavka okoline, sponzorisanog od vlade Japana. Nažalost, ovaj projekat je trenutno zaustavljen.
[uredi] Uzročnici zagađivanja
Na velikom dijelu ruba zaljeva se nalaze razne građevine kao što su luke, mostovi i putevi.
[uredi] Uništavanje mangrove
Od prvobitnih 260km² zaljeva, koliko je bilo prekriveno mangrovom, danas je ostalo samo 82km². Uništavanjem ovog drveta, onemogućava se život drugih životinja čiji je opstanak vezan za ovo drvo. Posljedica ovoga je smanjenje dubine zaliva.
[uredi] Industijski zagađivači
Oko 14000 industrijskih postrojenja je odgovorno za ogromne količine toksičnih materija u vodama zaljeva. Najveći zagađivač je zasigurno Petrobrasova rafinerija nafte u Duque de Caxias koja je odgovrna za izlijevanje raznih naftnih derivata i teških metala u zaljev. Procjenjuje se da dnevno u zaljev izlije zagađenja:
- 400 tona kanalizacije stanovništva,
- 64 tone smeća organske industrije,
- 7 tona naftnih derivata,
- 300 kilograma teških metala
[uredi] Ekološke nesreće
Kao da osnovni zagađivači nisu dovoljni, takođe se dešavaju i akutne ekološke nesreće, skoro u svakom od industrijskih postrojenja. U januaru 2000. godine, isticanje 1.3 miliona litara nafte u zaljev je uzrokovalo veliku štetu na mangrovama i vodenom životu uopšte. Takođe, u martu 2006. godine, se dogodio veliki pomor ribe u zaljevu, za koji je optužen međunarodni aerodrom Karlos Žobim, na kojem su, prilikom pranja aviona, otpadnu vodu ispustili, greškom, u zaljev.