Pula

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Arena u Puli
Arena u Puli
Arena u Puli.2006.
Arena u Puli.2006.

Pula Pula leži na jugozapadnom području istarskog poluotoka u dobro zaštićenom zaljevu. Pula (italijanski Pola) je grad u Hrvatskoj, najveći grad Istarske županije. Italijanski naziv za Pulu je Pola, a dolazi od starog rimskog imena Provincia Iulia Pola Polentia Herculanea.

Poznata je, kao i ostatak regije, po svojoj blagoj klimi, mirnom moru i netaknutoj prirodi. Grad ima dugu tradiciju vinarstva, ribarstva, brodogradnje i turizma, a ujedno je i tranzitna luka. Pula je administrativni centar Istre još od rimskog doba. Danas u užem gradskom području živi oko 67.000 stanovnika, no područje koje mu dnevno gravitira, a spletom okolnosti nije i administrativno uključeno u sastav Grada, iako, zapravo, čini njegov sastavni dio, broji više od 100.000 stanovnika. Svrstava ga to, nakon Zagreba, Splita, Rijeke, Osijeka, Zadra i Slavonskog Broda na sedmo mjesto po broju stanovnika među hrvatskim gradovima. Historija Najranija historija Pule počinje u 5. stoljeću p.n.e. kada je zabilježena najranija stalna naseobina. Grad su osnovali ilirsko pleme Histra, najstarije stanovništvo koje je prebivalo u Istri. U 1 vijeku nove ere podignuta je značajna rimska naseobina (Colonia Pietas Iulia Pola). Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, gradom su vladali Ostrogoti, Bizantinci, Franci i Mlečani. U 7. stoljeću zabilježen je prvi dolazak Slovena na ova područja. Daljnja povijest grada nastavila je odražavati njegovoj položaj i značenje, posebice onaj u regiji, u krojenju granica među evropskim silama. Italijanski pjesnik Dante Alighieri spominje Pulu u svojoj Božanskoj komediji: come a Pola, presso del Carnaro ch'Italia chiude e i suoi termini bagna (... i ko što su [grobne rake] kod Pule, blizu žala, gdje Kvarner među Italije pere, ...; Pakao IX, 113-114). Iako je u Danteovo vrijeme političko ujedinjenje Italije bilo pusti san, ovaj citat je važan jer se u njemu po prvi put pojavilo pitanje istočne granice, a podržavao je i kasnije opravdanje talijanskih težnji na regiju. Pula i Istra su došle pod austrijsku vlast 1848., te su postale dijelom Austro-Ugarskog Carstva pripojene "Küstenlandu". Tokom tog razdoblja velika prirodna pulska luka postala je mjesto austrijske glavne pomorske baze i glavno središte brodogradnje. Otok Mali Lošinj južno od Pule postao je ljetna odmorišna rezidencija austrijske kraljevske porodice Habsburg. Nakon propasti Austro-Ugarske 1918., Pula je uz cijelu Istru postala dijelom Italije čija je vlast trajala do kraja Drugog svjetskog rata. Nekoliko godina nakon rata Pulom su upravljali Ujedinjeni narodi zajedno s američkim vojnim snagama. U to vrijeme Istra je bila podijeljena na okupacijske zone sve do ujedinjenja s ostatkom Hrvatske u granicama Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Gotovo svi građani talijanskog podrijetla koji su činili 90% stanovništva napustili su grad kada je potpao pod Jugoslaviju. Posljedica tome bilo je mijenjanje službenog naziva u Pulu. Od propasti SFRJ, Pula i Istra postali su dijelovi moderne Hrvatske. Znamenitosti Grad je najpoznatiji po svojim sačuvanim antičkim rimskim građevinama od kojih je najpoznatiji amfiteatar iz prvog vijeka, šesti po veličini u svijetu, a popularno zvan Arena. Jedan je od najbolje sačuvanih amfiteatara iz antike te se još danas koristi tijekom ljetnih filmskih festivala i raznih kulturnih priredbi. Druge dvije značajne i dobro očuvane građevine jesu trijumfalni luk, Slavoluk Sergijevaca. Poznat je i Augustov hram iz 1. vijeka, koji je izgrađen po naredbi rimskog cara Augusta. Još se uvijek može šetati kroz staru gradsku četvrt s uskim ulicama išaranim sa srednjovjekovnim i renesansnim zgradama, a popločene antičkim rimskim pločama. Kultura Kao rezultat svoje bogate političke povijesti, Pula je grad s kulturnom mješavinom ljudi i jezika s Mediterana i srednje Evrope, iz antike i suvremenosti. Pulska arhitektura odražava te povijesne slojeve. Stanovnici obično govore strane jezike, posebno italijanski, a često i njemački i engleski. 1904. i 1905. irski pisac James Joyce živio je, radio i pisao u Puli. U isto vrijeme na Brijunskim otocima je radio liječnik i mikrobiolog Robert Koch. Muzeji Arheološki muzej Istre Povijesni muzej Istre Amfiteatar Augustov hram Nezakcij u planu: Muzej moderne i suvremene umjetnosti Istre; Muzej tiskarstva; Pomorski muzej Biblioteke Univerzitetska biblioteka u Puli Gradska biblioteka i čitaonica Pula: Središnja knjižnica, Knjižnica Veruda, Knjižnica Vodnjan, Knjižnica Žminj, Dječja knjižnica Pozorišta Istarsko narodno kazalište - Gradsko kazalište Pula MILK - Malo istarsko lutkarsko kazalište Kazalište Dr. Inat Kina Kino Zagreb Kinoteka INK Ljetno kino Kaštel Kulturno umjetnička društva OKUD-Istra KUD Matko Brajša Rašan KUD Uljanik KUD Lino Mariani Rock, pop i zabavna muzika Atomsko sklonište KUD Idijoti Nola Turizam Prirodna ljepota pulske okoline i tirkizno plavog Jadranskog mora učinili su grad međunarodno popularnim ljetnim odmorišnim odredištem. Obližnji biser je nacionalni park Brijuni kojeg su posjetili mnogi svjetski vođe dok je još bio ljetna rezidencija državnika Josipa Broza. Rimske vile i hramovi još uvijek leže zakopani među obradivim poljima i duž obale nekoliko okolnih ribarskih i poljodjelskih naselja. Obalne vode nude plaže, ribarenje, ronjenje do olupina antičkih rimskih galija i ratnih brodova iz Prvog svjetskog rata, te plovidba u netaknute špilje i velike i male otoke. Pula je završna tačka biciklističke rute EuroVelo 9 koja ide od Gdanjska na Baltičkome moru kroz Poljsku, Češku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku. Na obližnjim morskim obalama mogu se vidjeti otisci dinosaura od kojih su zasigurno važni pronalasci napravljeni na neotkrivenom mjestu pored Bala. Promet Pula ima međunarodnu zračnu luku koja ponovno postaje jako prometno središte. Prije 1990. godine pulska je zračna luka imala više od 700.000 putnika godišnje. Obližnje međunarodne zračne luke jesu Trst, Rijeka, Ljubljana i Zagreb. Željeznički promet je danas u Puli slabo razvijen, izuzev županijskog željezničkog prijevoza kojim se u Pulu i obrnuto iz velikog dijela Istre svakodnevno vozi priličan broj putnika (Pula-Lupoglav). Razlog tome je činjenica da Pula nije neposredno povezana s ostatkom hrvatskog sistema željeznica, već se u druge dijelove Hrvatske mora putovati preko Slovenije. Planirana gradnja željezničkog tunela kroz Učku trebala bi doskočiti i tom problemu. Istočnim krakom Istarskog ipsilona spojena je na mrežu hrvatskih autocesta, a zapadnim krakom iste poluautoceste izravno je spojena sa slovenskim autocestama, dakle, čitavim sistemom autocesta EU. U toku je širenje Istarskog ipsilona u puni profil autoceste. Javni gradski prijevoz održava Pulapromet, svakim danom od 05:00 do 23:00 sata, na 11 gradskih i 12 prigradskih linija.

Obrazovanje

Osnovne Škole: Osnovna škola Veli Vrh Osnovna škola Šijana Osnovna škola Centar Osnovna škola Tone Peruška Osnovna škola Kaštanjer Osnovna škola Monte Zaro Osnovna škola Veruda Osnovna škola Vidikovac Osnovna škola Giuseppine Martinuzzi Osnovna škola Stoja Privatna osnovna škola Jurja Dobrile Osnovna glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova Škola za odgoj i obrazovanje Pula

Srednje škole:

Gimnazija Pula Privatna gimnazija Jurja Dobrile Gimnazija i srednja škola Dante Alighieri Strukovna škola Pula Industrijsko - obrtnička škola Pula Tehnička škola Pula Medicinska škola Pula Ekonomska škola Pula Škola primjenjenih umjetnosti i dizajna Pula Škola za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula Srednja glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova Škola za odgoj i obrazovanje Pula Visoka učilišta: Sveučilište u Puli Filozofski fakultet u Puli Fakultet ekonomije i turizma dr. Mijo Mirković, Pula Visoka učiteljska škola u Puli Visoka tehnička škola u Puli - Politehnički studij Viša trenerska škola u Puli

Sport

U gradu djeluju: nogometni klubovi "NK Istra","NK Istra 1961" (igra u 2.HNL),"NK Pula ICI","NK Veli Vrh" boćarski klubovi "Olimpija" i "Uljanik"... Hrvački klub "Istarski borac" vaterpolski klubovi "UPAS Jadrograd","Pula" Veslački klub Istra košarkaški klubovi "Istra" i "Stoja" Odbojkaški klub Pula OTP banka jedriličarski klubovi Uljanik i Vega atletski klub Istra Rukometni klub "Arena" stonoteniski klubovi Istra i Arena Bokserski klub Pula Plivački klubovi "Pula" i "Arena" Udruga za promicanje amaterskog sporta (UPAS) Gradski kvartovi i naselja Arena, Busoler, Centar, Dolinka, Fižela, Gregovica, Ilirija (ind.zona), Kaštanjer, Kaštel, Monte Ghiro (groblje), Monte Magno, Monte Zaro, Monte Šerpo, Monvidal, Padulj, Pješčana Uvala, Punta, Stoja, Sisplac (Streljana), Šijana, Šikići, Šišansko naselje, Škatari, Štinjan, Šurida, Tivoli, Valdebek, Valelunga, Valkane, Valsaline, Valmade, Valvidal, Veli Vrh, Vergarola, Veruda, Veruda Porat, Verudela, Vidikovac, Zelenika

Obližnji gradovi i naselja

Bale/Valle Brijuni/Brioni Fažana/Fasana Galižana/Gallesano Ližnjan/Lisignano Medulin/Medolino Pomer/Pomero Premantura/Promontore Šišan/Sissano Valtura/Altura Vodnjan/Dignano Valbandon Vinkuran

Poznati stanovnici Mate Balota / Mijo Mirković - hrvatski književnik i znaučnik Alida Valli - poznata glumica, među ostalim odigrala glavnu ž. ulogu u filmu Treći čovjek, rođena je u Puli Miroslav Bertoša - hrvatski historičar Boris Biletić - hrvatski književnik Antoine De Ville - francuski arhitekt Sergio Endrigo - talijanski kantautor, rođen 1933. godine u Puli fra Jakov iz Pule - arhitekt i graditelj Vinko Jelovac - hrvatski košarkaš i trener James Joyce - irski pisac, predavao engleski u Puli Krisp - sin rimskog cara Konstantina Velikog, ubijen 326. u Puli Filippa Lacea Illirica - pjesnikinja Matko Laginja - hrvatski političar i književnik Luigi Mioni - fotograf Antun Motika - hrvatski slikar, rođen 1902. godine u Puli Daniel Načinović - hrvatski književnik Tamara Obrovac - pjevačica i skladateljica Johann Palisa - austrijski astronom, vodio Mornaričku zvjezdarnicu u Puli Herman Potočnik Noordung - slovenski inženjer za raketnu tehnologiju i pionir astronautike, rođen 1892. godine u Puli Georg von Trapp - austrijski pomorski junak, prema njegovom životu snimljen film Moje pjesme, moji snovi Miklós Horthy - admiral, posljednji zapovjednik austro-ugarske flote, mađarski regent, živio u Puli između 1901 i 1918. Maximilian Njegovan - admiral, zapovjednik austro-ugarske ratne mornarice i šef Odjela mornarice Ministarstva rata 1917.-1918.

Gradovi pobratimi/prijatelji/partneri/saradnici Povelje o bratimljenju: Graz (od 1972., saradnja od 1961.) Trier (od 1971.) Imola (od 1972.) Verona (od 1982.) Kranj Čabar (od 1974.) Varaždin (od 1979.) Hekinan (od 2007.) Ostali oblici saradnje: Segedin (Pismo namjere o suradnji iz 2003.) Veles (Nacrt sporazuma o prijateljstvu i kulturnoj saradnji iz 2002.) Novorossijsk (Protokol o saradnji i bratimljenju iz 1997.)

Jake prijateljske veze i stalni kontakti se održavaju i sa ovim gradovima: Beč više gradova iz Štajerske Pečuh Brno Villefranche (mjesto hrvatskog ustanka, saradnja od 2005.)
Nedovršeni članak Pula koji govori o gradovima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.