Kosovo

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Kosovo
Kosova, Kosovo
Zastava Kosova Grb Kosova
(Zastava) (Grb)
Kosovo u svijetu.
Službeni jezik albanski, srpski, bosanski i turski
Glavni grad Priština
Predsjednik Fatmir Sejdiu
Predsjednik vlade Agim Çeku
Površina
 - Ukupno
 - % vode
- na svijetu
10 887
0%
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
- na svijetu
oko 2 500 000
185/km²
Nezavisnost Pod kontrolom UN
Valuta Euro i Dinar
Vremenska zona +1, ljeti +2
Državna himna nema
Internetski nastavak nema
Pozivni broj 381

Kosovo (albanski Kosova (Kosovë), srpski Косово и Метохија) je teritorija pod kontrolom Ujedinjenjih Naroda na južnom Balkanu, zvanično autonomna pokrajina Republike Srbije. Konačni status ove zemlje još nije riješen. Većinu kosovskog stanovništva čine kosovski Albanci, koji žele potpunu nezavisnost od Srbije, dok se službeni Beograd, kojem Kosovo formalno pripada, protivi tome.


Sadržaj

[uredi] Historija

Glavni članak: Historija Kosova

U vijekovima prije nove ere teritorija današnjeg Kosova je bila centar Dardanije, historijskog regiona nasaljenog Dardanima, plemenom mješovitog ilirskog i tračkog porijekla. U 28. godini ovaj region su osvojili Rimljani. U sklopu Rimskog Carstva Kosovo je bilo sastavni dio rimske provincije Moesie. Podjelom Rimskog carstva na Zapadno Rimsko carstvo i Istočno Rimsko carstvo (Bizantiju) Kosovo dolazi pod bizantsku vlast.

Početkom 5. vijeka slavenska plemena počinju prelaziti Dunav i vršiti napade na bogate bizantijske gradove na Kosovu. Prvi veći napadi ove vrste zabilježeni su u 547. i 548. godini za vrijeme vladavine bizantskog cara Justiniana. Sredinom 7. vijeka Slaveni počinju biti dominirajuća etnička grupa na Kosovu. Postojeće gradsko, romanizirano, stanovništvo se vremenom stapa sa Slavenima. Romanizirano stanovništvo koje živi van gradova uspjeva sačuvati svoju historiju i kulturu, te postaju poznati pod imenom Vlasi. Porijeklo Albanaca na prostorima Kosova je nepoznato. Neki historičari tvrde da su Albanci narod tračkog porijekla, dok drugi pak tvrde da su Albanci ilirskog porijekla. Danas među historičarima preovladava mišljenje da su Albanci ilirski narod, koji su nastanjivali planine sjeveroistočne Albanije i zapadnog Kosova za vrijeme Rimskog carstva.

U toku 850-ih slavenizirano pleme turskog porijekla - Bugari počinju širiti svoju državu i ubrzo osvajaju Kosovo, zajedno sa Makedonijom, gdje u Ohridu stvaraju sjedište biskupije. Smrću bugarskog cara Samuela u 1014. godini bugarska imperija upada u duboku krizu. Bizantinsko carstvo pod vodstvom cara Bazila (poznatog i pod imenom "ubica Bugara") uviđa svoju šansu i do kraja 1018. preuzima čitavu teritoriju nekadašnjeg bugarskog carstva.

U ovom periodu dvije nove slavenske države počinju dobivati svoju formu. Raška, sjeverno od Kosova, na teritoriji današnjeg Sandžaka i njen prvobitno močniji susjed Duklja na teritoriji današnje Crne Gore. Vladari Raške koji su prvobitno bili u vazalskom odnosu prema Duklji počinju agresivno širiti svoje posjede i sredinom 11. vijeka Raška postaje dominirajuća slavenska državna tvorevina u ovom dijelu Balkana. Kao i svaka država u regionu Raška ima uzor u bogatim bizantinsko-grčkim gradovimae na jugu. Tokom 1180-ih godina, za vrijeme rata između Mađarske i Bizantijskog carstva, Raška napada Bizantiju i uspjeva pod svoju vlast staviti istočno Kosovo.

1204. godina označava početak kraja Bizantijskog carstva. Te godine križari osvajaju Carigrad i uspostavljaju Latinsko Carstvo. Vladar Raške Stefan Prvovjenčani uviđa pometnju i krajem 1216. čitava teritorija današnjeg Kosova dolazi pod srpsku vlast. 3 godine kasnije Stefanov brat, Sava iskorištava konflikt između pravoslavnog patrijarha u Carigradu i Ohridskog biskopa i uspjeva izdejstovati autonomiju (autocefalnost) Srpske Pravoslavne Crkve.

Srpsko kraljevstvo doživljava svoj zenit sredinom 14. vijeka pod kraljem Dušanom (krunisan 1331. godine) koji širi kraljevstvo južno i prebacuje centar srpske države u današnju Makedoniju (Glavni grad Skoplje). On također uzima titulu car i ojačava status SPC u odnosu na grčku pravoslavnu crkvu. Smrću Dušana u 1355. godini srpsko carstvo se počinje raspadati. Grčke, albanske i makedonske teritorije dolaze u ruke lokalnih feudalaca. Smrću zadnjeg Nemanjića u 1371. godini Kosovo dolazi pod vlast tri različita gospodara. Gradovima Prizren i Peć i ostatkom jugo-zapadnog Kosova upravlja porodica Balšić, Lazar Hrebljanović istočnim Kosovom dok Vuk Branković drži krajnji jug. S' vremenom Branković preuzima cijelo Kosovo.

Osmanlije u 1396. godini preuzimaju teritorije pod kontrolom Vuk Brankovića i prenose ih u vlasništvo lojalnog vazala Stefana Lazarevića (sin Lazara Hrebljanovića). Malo zatim iste vraćaju u posjed Brankovićevih sinova Đurađa i Grgura koji obećavaju lojalnost osmanskom sultanu. U 1455. godini Osmanlije pod ličnom komandom sultana Mehmeda Osvajača preuzimaju čitavu teritoriju današnjeg Kosova.

[uredi] Vlada

[uredi] Zastava

Zastava albanskog naroda u SFRJ
Zastava albanskog naroda u SFRJ
Zvanični prijedlog stranke Ibrahima Rugove za novu zastavu Kosova
Zvanični prijedlog stranke Ibrahima Rugove za novu zastavu Kosova

Za vrijeme SFRJ autonomne pokrajine kao Vojvodina i Kosovo nisu imale zvaničnu zastavu. Između 1945. godine i raspada SFRJ 1991. na Kosovu je često korištena zastava sa žutom zvijezdom i crnim orlom na crvenoj podlozi. Ova zastava je zastava albanskog naroda u SFRJ. Zbog činjenica da je većina Albanaca u SFRJ živjela na Kosovu, ova se zastava na Kosovu mogla i najčešće vidjeti, zbog čega je često pogrešno tumačena kao zastava Kosova. Današnje Kosovo pod upravom Ujedinjenih narodima nema svoju zvaničnu zastavu. Najčešće se koristi zastava sa crnim orlom na crvenoj podlozi, koja je identična sa zastavom Albanije. Stranka rahmetli predsjednika Kosova, Ibrahima Rugove, zvanično je predložila uvođenje nove zastave sa tekstom Dardania. Dardanija je historijski naziv Kosova.

Međunarodni status Kosova je i dalje nerazjašnjen. Zvanično Kosovo je pokrajina Srbije, ali ona nema suverenu vlast nad teritorijom Kosova. Administrativne poslove obavljaju Ujedinjeni narodi bez učešća Srbije (pod rezolucijom 1244 Savjeta bezbjednosti od 10. juna 1999. vlast ima UNMIK). Kosovo ima sopstvenu policiju, carinsku službu, a Kosovski Zaštitni Korpus čini vrstu državne garde i ima vojno-redarstvene atribute.

UNMIK je do sada napravio privremenu skupćinu, privremenu vladu i kancelariju privremenog predsjednika, koje čine zakonodavno i izvršno tijelo pod kontrolom UNMIK-a. Kontrola sigurnosti (unutrašnji poslovi), sudski sistem i spoljni poslovi su i dalje pod punom kontrolom UNMIK-a. Trenutni predsjednik Kosova je Fatmir Sejdiu a predsjednik vlade je Agim Ceku . Sjedišta vlade, skupćine i predsjednika su u Prištini.

[uredi] Politička struktura

Glavni članak: Političke podjele Kosova

Kosovo se sastoji od u 7 regija (albanski: qark). Regije se sastoje od 30 općina (albanski: komuna)

Općine
01.Dečani
(al. Deçan, sr.Дечани)
11.Leposavić
(al. Leposaviq, sr.Лепосавић)
21.Prizren
(sr.Призрен)
02.Dragaš
(al. Dragash, sr.Драгаш)
12.Lipljan
(al. Lipjan, sr.Липљан)
22.Srbica
(al. Skenderaj, sr.Србица)
03.Đakovica
(al. Gjakovë, sr.Ђаковица)
13.Mališevo
(al. Malishevë, sr.Малишево)
23.Štrpce
(al. Sthërpce, sr.Штрпце)
04.Glogovac
(al. Gllogovc, sr.Глоговац)
14.Mitrovica
(al. Mitrovicë, sr.Косовска Митровица/Kosovska Mitrovica)
24.Štimlje
(al. Shtime, sr.Штимље)
05.Gnjilan
(al. Gjilan, sr.Гњилан)
15.Novo Brdo
(al. Novobërdë, sr.Ново Брдо)
25.Suha Rijeka
(al. Suharekë, sr. Сува Река/Suva Reka)
06.Burim
(al. Istog, sr.Исток/Istok)
16.Obilić
(al. Obiliq, sr.Обилић)
26.Ferizovići
(al. Ferizaj, sr. Урошевац/Uroševac)
07.Kačanik
(al. Kaçanik, sr.Качаник)
17.Orahovac
(al. Rahovec, sr.Ораховац)
27.Vitina
(al. Viti, sr.Косовска Витина)
08.Kamenica
(al. Kamenicë, sr.Косовска Каменица)
18.Peć
(al. Pejë, sr.Пећ)
28.Vučitrn
(al. Vushtrri, sr.Вучитрн)
09.Klina
(al. Klinë, sr.Клина)
19.Podujevo
(al. Podujevë, sr.Подујево)
29.Zubin Potok (sr.Зубин Поток)
10.Kosovo Polje
(al Fushë Kosovë, sr.Косово поље)
20.Priština
(al. Prishtinë, sr.Приштина)
30.Zvečani
(al. Zvečan, sr.Звечани)
Kosovo


[uredi] Geografija

Kosovo zauzima 10 887 km², na kojem je 1999. godine po procjeni živjelo oko dva miliona stanovnika. Graniči sa Crnom Gorom na sjeverozapadu, sa Srbijom na sjeveru i istoku, Makedonijom na jugu i Аlbanijom na jugozapadu. Najveći gradovi su glavni grad Priština sa približno 500 000 stanovnika i Prizren sa oko 120 000 stanovnika.

Priština, glavni grad Kosova
Priština, glavni grad Kosova

[uredi] Porijeklo imena

Kosovo se prema geografskim kriterijima može podijeliti na dvije cjeline: istočno Kosovo koje se tradicionalno zove Kosovo i zapadno Kosovo, koje Srbi zovu Metohija, a Albanci Rrafsh i Dukagjinit. S vremenom je istočni dio regije cijelom Kosovu dao ime.

Riječ Kosovo dolazi od slavenske riječi kos, koje je ime za vrstu crne ptice na bosanskom jeziku i drugim slavenskim jezicima u regionu. Postoje indicije da je postojalo mjesto sa istim imenom, po kojem je i čitava regija dobila ime. Kosovo je inače uobičajen naziv mnogih mjesta u Bosni i Hercegovini, Dalmaciji i sjevernoj Albaniji. Albanski naziv Kosova (ili Kosovë) je albanizirana slavenska riječ Kosovo.

Metohija potiče od bizantijsko-grčke riječi μετόχια, izraza koji označava zemlju u vlasništvu pravoslavne crkve. Razlog za ovo je da su se neka od imanja Srpske pravoslavne crkve (SPC) nalazila upravo na ovom području. Ovo zemljište su crkvi dodjelili srpski srednjovjekovni vladari. Dukagjin je bogata albanska srednjovjekovna porodica, koja je upravljala sjevernom Albanijom i zapadnim Kosovom. Po njima je ovaj region dobio njihovo albansko ime - Rrafsh i Dukagjinit.

Kosmet je srpska, politički motivirana skraćenica za Kosovo i Metohiju.

[uredi] Privreda

UNMIK je u 2001. godini proglasio euro zvaničnom valutom na Kosovo. U srpskim enklavama se takođe koristi i dinar Republike Srbije. Na Kosovu je takođe raširena i upotreba Švicarskih franaka i američkih dolara

[uredi] Stanovništvo

Ujedenjeni Narodi u svom raportu iz 2002. godine procjenjuju ukupan broj stanovnika na između 1,7 i 1,9 miliona.

Isti raport procjenjuje slijedeći etnički sastav stanovništva

  • 90% Albanci (1,496,000 - 1,672,000)
  • 5% Srbi (102,000 - 114,000)
  • 3% Bošnjaci (51,000 do 57,000)
  • 2% Romi (34,000 - 38,000)
  • 1% Turci (17,000 - 19,000)

[uredi] Kultura

[uredi] Relevantni članci

[uredi] Vanjski linkovi