Škorpije

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Škorpije (Scorpiones) spadaju u najkrupnije paukolike životinje. To su najstariji kopneni zglavkari. Žive u u suptropskim i tripskim predjelima, a ima ih i u umjerenom pojasu. Danju miruju dok noću idu u potragu za hranom. Veličine su 13 mm do 25 cm. Otrov im je neuroitoksičan. Kod većine vrsta nije otrovan za čovjeka. Otrov pojedinih vesta može da ugrozi život čovjeka. Androctonus australis koja živi u pustinji Sahari. Njen otrov je jak kao i otrov kobre.Serum koji se daje protiv otrova škorpije djeluje samo u određenom periodu.

[uredi] Građa

Tijelo škorpija podijeljeno je na dva dijela

  1. prozomu
  2. opistozomu

One su široko spojene. Prozoma je kratka, četvrtasta pokrivena na leđnoj strani čvrstim oklopom. Na leđnoj strani nalaze se oči: jedan par središnjih i nekoliko pari lateralnih. Na trbušnoj strani nema oklopa . zaštićena je osnovama nogu. Na prozomi se nalaze sledeći ekstremiteti:

  1. . par su helicere smještene ispred usnog otvora i imaju oblik kliješta;
  2. . par su pedipalpi, snažno razvijeni, kliještoliko završeni i glavni znak raspoznavanja škorpija; služe za hvatanje plijena;
  3. . četiri para nogu za hodanje od kojih se svaka sastoji od 7 članaka.

Opistozoma se sastoji od dva dijela:

  1. prednjeg, preabdomena (mezozoma) koga čini 7 članaka;
  2. . zadnjeg, postabdomena (metazoma) koji je izgrađen od 5 članaka, na njegovom kraju se nalazi povijena bodlja.

Opistozomalni segmenti su zaštićeni spoljašnjim skeletom koji je izgrađen od 4 ploče:

  1. tergit na dorzalnoj (leđnoj) strani;
  2. sternit, na ventralnoj (trbušnoj) strani;
  3. pleure postavljene sa strane i membranozne.

Na opistozomi se nalaze ostaci ekstremiteta: Na prvom segmentu (on je, ustvari drugi, jer je prvi redukovan) se nalazi operkulum koji kao poklopac pokriva polni otvor; čuln i izraštaji oblika češlja listolika pluća.

Kada škorpija hvata plijen onda je njen postabdomen podignut i povijen naprijed preko tijela tako da je bodlja upravljena ka žrtvi i spremna za napad. Bodlja, kojom se završava opistozoma se, prema embrionalnom porijeklu, smatra člankom. U njenoj proširenoj osnovi nalazi se parna otrovna žlezda čiji se otvor nalazi na vrhu bodlje. Žlijezda je obavijena mišićima čije kontrakcije ubrizgavaju otrov u žrtvu.

Škorpije se hrane sitnim zglavkarima koje hvataju kliještolikim pedipalpima, a ubijaju ubodom bodlje.

Probava ubijenog plijena počinje radom helicera koje maceriraju plen i izlučivanjem sokova iz prednjeg crijeva na njega. Polusvarenu hranu usisavaju ždrijelom iz koga hrana ide u jednjak pa u srednje crevo i žlijezde za varenje gde se vari do kraja, a zatim i apsorbuje. Nesvareni sastojci hrane se prebacuju u zadnje crevo i preko analnog otvora izbacuju u spoljašnju sredinu.

Izlučivanje se obavlja pomoću:

  1. dva para Malpigijevih cjevčica koje se izlivaju između srednjeg i zadnjeg creva;
  2. dva para koksalnih žlezda koje se izlivaju u bazu trećeg para nogu za hodanje.

Krvni sistem je otvorenog tipa i sastoji se od: Srca smješteno u perikardijumu u preabdomenu; krviz perikardijuma dospeva u srce preko otvora ostija;

Arterije odvode krv iz srca u sve dijelove tijela; sinusa, u koje se krv iz arterija izljeva; venoznih kanala, kojima se krv iz sinusa vraća u srce. Disanje se vrši pomoću 4 para listolikih pluća koja su utopljena u krvi ventralnog sinusa. U njemu se krv oksiduje, a zatim vraća u srce.

Nervni sistem se sastoji od: mozga sedam pari ganglija koje grade trbušno nervno stablo. Čulni organi šorpija su: Taktilni u obliku čulnih dlačica različitih oblika; oči everznog tipa; češljoliki ostaci ekstremiteta na kojima se nalaze čulne ćelije čija funkcija nije dovoljno proučena.

Škorpije su odvojenih polova sa slabo izraženim polnim dimorfizmom koji se uglavnom ogleda u tome što mužjaci na operkulumu imaju kukice i po obliku bodlji i pedipalpi. Gonade kod mužjaka i ženki su vrlo slične građe, sastoje se od grupe cjevčica od koje polaze odvodi koji se izlivaju u genitalni atrijum. Prilikom kopulacije škorpije pokazuju vrlo specifično ponašanje poznato kao igra parenja. Mužjaci polažu spermatozoide na zemlju, a ženke ih unose u telo preko polnog otvora. Razviće oplođenih jaja odvija se u tijelu ženke i traje od nekoliko mjeseci do godinu dana, a nekada i duže. Poslije završenog razvića rađa se od 6 do 90 mladih dužine nekoliko milimetara koji na leđima majke borave oko nedjelju dana, odnosno, do prvog presvlačenja.