Moše Pijade
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
![]() |
|
Moše Pijade | |
---|---|
rođen: | 4. januar 1890. Beograd, Srbija |
preminuo: | 15. mart 1957. Pariz, Francuska |
Moša Pijade (Beograd, 4. januar 1890. - Pariz, 15. mart 1957.) je bio jugoslovenski političar, slikar i novinar, član Komunističke partije od 1920. i državni i partijski funkcioner poslije Drugog svijetskog rata.
U Prvom svjetskom ratu, 1914, spasao je tigl (zaglavlje) novina „Politika“, prilikom napuštanja Beograda. Zbog komunističke aktivnosti u Kraljevini Jugoslaviji osuđen na višegodišnju robiju. Tamo se i upoznao sa Titom.
U novembru 1943. u Jajcu organizovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije, Tanjug, a poslije rata bio je predsjednik Skupštine Jugoslavije.
Napisao Ustav. Preveo Marx-ov 'Das Kapital'.
[uredi] Biografija
Rođen je 4. januara 1890. u Beogradu, u bogatoj židovskoj porodici. Završio je nižu gimnaziju, a zatim je studirao i slikarstvo u Beogradu, Minhenu i Parizu od 1905. do 1910. godine.
Pored ovoga, bavio se aktivno i novinarstvom. Svoje novinarske korake započeo je 1910. godine. Bio je sekretar Udruženja novinarskih saradnika (1911 i 1912.). Od 1913. do 1915. bio je nastavnik crtanja u gimnaziji u Ohridu. Od marta do decembra 1919. izdavao je napredni dnevnik „Slobodna reč“.
Član KPJ postaje 1. januara 1920. godine. Od 1921-1922. nalazio se na mjestu Izvršnog odbora KPJ, bio je i urednik „Slobodne reči“ i „Organizovanog radnika“. Od 1925. godine do 1939. proveo je na robiji u Sremskoj Mitrovici i Lepoglavi. U Lepoglavi se upoznao sa Titom i kao dug za dobro prijateljstvo naslikao mu je portret.
Nakon izlaska sa robije, Pijade od 1939. do 1941. živi i radi u Beogradu kao slikar. Tada je po drugi put osuđen i sproveden u koncentracioni logor u Bileći, gdje će provesti do početka rata.
Po izbijanju Trinaestojulskog ustanka u Crnoj Gori, učestvuje u organizaciji ustanka, a od decembra 1941. prelazi u Vrhovni štab NOPOJ, u kome se kao načelnik ekonomskog odjeljenja i odjeljenja za pozadinske vlasti najviše bavio organizovanjem narodne vlasti i pozadine.
Tvorac je Fočanskih propisa, koji su izdate na slobodnoj partizanskoj teritoriji u prvoj polovini 1942. godine.
Novembra 1942. vijećnik je na prvom zasedanju AVNOJ-a, a u novembru 1943. potpredsjednik AVNOJ-a. Jedan je od tvoraca istorijskih odluka koje je donio AVNOJ na svom zasjedanju u Bihaću i Jajcu. U Jajcu je organizovao Telegrafsku agenciju nove Jugoslavije, Tanjug.
U jesen 1944 i početkom 1945. nalazi se u političkoj misiji u Moskvi. Po oslobođenju Jugoslavije, stalno je biran u Beogradu za narodnog poslanika Narodne skupštine FNRJ i Narodne skupštine NR Srbije prvog i drugog saziva.
Bio je Predsjednik Ustavotvornog, a zatim Zakonodavnog odbora Narodne skupštine FNRJ sve do januara 1953.
Od tada do 28. januara 1954. biva potpredsjednik Saveznog izvršnog vijeća, kada je izabran za predsjednika Savezne narodne skupštine. I kao potpredsjednik Saveznog izvršnog vijeća, a u svojstvu predsjednika Koordinacionog odbora, bavio se izgradnjom zakonodavstva i novog ustavnog uređenja.
U službu političke misije, poslan je na Konferenciji mira u Parizu 1946. Kao delegat FNRJ, a bio je i šef jugoslovenske delegacije u Engleskoj, Francuskoj, Turskoj, Grčkoj i Čehoslovačkoj.
Bio je jedno vrijeme i član Izvršnog komiteta CK SKJ i član CK SKS, član predsjedništva Saveznog odbora SSRNJ i centralnog odbora Saveza boraca.
Pored toga, bio je redovan član Srpske akademije nauka, Udruženja novinara i Udruženja likovnih umetnika Jugoslavije.
Iz političkog života se povukao 1955. godine. Odlazi u Pariz, gde je živio jedno vreme i prije rata. Umro je u Parizu 15. marta 1957. godine.
Moša Pijade je u ratu bio poznat pod pseudonimom „Čika Janko“. Naročito je bio poznat kao oštar i besprijekoran komunista. Vladavina Moše Pijade u Kolašinu (od početka 1942. do polovine 1942), praćena je i politikom "Levih skretanja", kojima se i sam Pijade pridružio. Zapamćena je njegova neprijatna epizoda u gradovima širom Crne Gore, kada je bez ikakvih dokaza osuđivao ljude koji ne podržavaju partizanski pokret na streljanje.
Imao je čin general-majora JNA u rezervi.
[uredi] Odlikovanja
Odlikovan je:
- Ordenom narodnog heroja
- Ordenom junaka socijalističkog rada
- Ordenom bratstva i jedinstva
- Ordenom partizanske zvezde
- Ordenom zasluge za narod I reda
- Ordenom narodnog oslobođenja
- Ordenom za hrabrost