Serbiskochorwatšćina

Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije

Serbiskochorwatšćina je južnosłowjanska rěč.

Serbiskochorwatšćinu wužiwa 21 milionow ludźi w južnej Europje. Dla politiskich wuměnjenjow namakaju so wot nětko tež mjena: serbiska, chorwatska, bosniska a čornohórska rěč, ale to je w praksy jedna rěč.

Na přikład zastojnstwowy komunikat z Bosniskej a Hercegowinje:

  • bosniski: SAOPŠTENJE ZA JAVNOST: Bosna i Hercegovina očekuje povećanje kreditnog rejtinga. U martu 2004. godine, Agencija Moody's dodijelila je Bosni i Hercegovini prvi suvereni kreditni rejting, B3 sa pozitivnim izgledima. U svjetlu značajnog napretka u izgradnji države od dodjele prvog kreditnog rejtinga, Moody's razmatra moguće povećanje rejtinga Bosne i Hercegovine.
  • chorwatski: PRIOPĆENJE ZA JAVNOST: Bosna i Hercegovina očekuje povećanje kreditnog rejtinga. U ožujku 2004. godine, Agencija Moody's je dodijelila Bosni i Hercegovini prvi suvereni kreditni rejting, B3 sa pozitivnim izgledima. U svjetlu značajnog napretka u izgradnji države od dodjele prvog kreditnog rejtinga, Moody's razmatra moguće povećanje rejtinga Bosne i Hercegovine.
  • serbiski (łatyński): SAOPŠTENJE ZA JAVNOST: Bosna i Hercegovina očekuje povećanje kreditnog rejtinga. U martu 2004. godine, Agencija Moody's dodijelila je Bosni i Hercegovini prvi suvereni kreditni rejting, B3 sa pozitivnim izgledima. U svjetlu značajnog napretka u izgradnji države od dodjele prvog kreditnog rejtinga, Moody's razmatra moguće povećanje rejtinga Bosne i Hercegovine.
  • serbiski (cyrylica): САОПШТЕЊЕ ЗА ЈАВНОСТ: Босна и Херцеговина очекује повећање кредитног рејтинга. У марту 2004. године, Агенција Moody's додијелила је Босни и Херцеговини први суверени кредитни рејтинг, Б3 са позитивним изгледима. У свјетлу значајног напретка у изградњи државе од додјеле првог кредитног рејтинга, Moody's разматра могуће повећање рејтинга Босне и Херцеговине.

Serbiskochorwatšćina ma cyłe mnóstwo narěčow, kotrychž hranicy njemakaju sez hranicami krajow.

[wobdźěłać] Narěče

Mapa serbisko-chorwatskich narěčow (w delnoserbšćinje)
Mapa serbisko-chorwatskich narěčow (w delnoserbšćinje)

Su tři hłowne narěče:

  • štokawska (Serbiska, Bosniska a Hercegowina, Čorna Hora a Chorwatska) - za słowo što praji so što, a kotraž ma tři wersije:
    • ekawska (Serbiska a wuchodna Chorwatska) - město starosłowjanskeho (jać) praji so e
    • jekawska (Chorwatska, Bosniska a Hercegowina, Čorna Hora) - město starosłowjanskeho (jać) praji so je abo ije
    • ikawska (Chorwatska, Bosniska a Hercegowina) - město starosłowjanskeho (jać) praji so i
  • kajkawska (sewjerna Chorwatska) - za słowo što praji so kaj a město starosłowjanskeho (jać) praji so e
  • čakawska (zapadna Chorwatska) - za słowo što praji so ča, kaž štokawski ma tež wersije: ekawsku, jekawsku a ikawsku.

[wobdźěłać] Serbisko-chorwatski alfabet

W serbisko-chorwatskej rěči w Bosniskej a Hercegowinje, Čornej Horje a Serbiskej stej wužiwane łaćonske pismiki a cyrylica. W Chorwatskej jenož łaćonske.

cyrylica А а Б б В в Г г Д д Ђ ђ Е е Ж ж З з И и Ј ј К к Л л Љ љ М м
łaćonske A a B b V v G g D d Đ đ E e Ž ž Z z I i J j K k L l Lj lj M m
cyrylica Н н Њ њ О о П п Р р С с Т т Ћ ћ У у Ф ф Х х Ц ц Ч ч Џ џ Ш ш
łaćonske N n Nj nj O o P p R r S s T t Ć ć U u F f H h C c Č č Dž dž Š š
Wikipedija
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije