Albanšćina
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije
Shqip |
||
kraje | Albanska, Kosovo, Makedonska, Italska, Grjekska, Serbiska, Montenegro, wupućowarjo do wjele krajow |
|
rěčnicy | ca. 6,5 milionow | |
klasifikacija | indoeuropske rěče
|
|
oficielny status | ||
---|---|---|
hamtska rěč | Albanska, Kosovo, dźěle Makedonskeje a Montenegra |
|
rěčne kody | ||
ISO 639-1: |
sq |
|
ISO 639-2: |
alb |
|
ISO 639-3 (SIL): |
als (Tosk), aln (Geg), aat, aae |
|
Wikipedija | ||
Albanšćina (gjuha shqipe IPA /ˈɟuˌha ˈʃciˌpɛ/) je oficielna rěč w Albanskej, ale tež na Kosovo a w Makedonskej. Je to indoeuropska rěč kotraž twari swoju swójsku skupinu a so dźěli na dwaj hłownej dialektaj - Gegiski a Toskiski.
Wobsah |
[wobdźěłać] Klasifikacija
Albanšćina bu dopokazana być Indoeuropska rěč w lětu 1854 wot němskeho filologista Franz Bopp. Albanšćina předstaji swójsku njewotwisnu hałuzu Indoeuropskeje rěčneje swójby z njeeksistowacymi bliskimi přiwuznymi . Najwjetši linguisća wěrja zo Albanšćina pochadźe z Ilyršćiny, mjeztym zo druzy wobkrućuja zo wona pochadźe wot Dako-Thrakšćiny .
[wobdźěłać] Stawizny
Prěni pisomny dokument bě w lětu 1462. Dźensniši alfabet bu w lětu 1908 tworjeny.
[wobdźěłać] Gramatika
[wobdźěłać] Alfabet
Wot lěta 1908 so bjezwuwzaćnje łaćonski alfabet wužiwa. Prjedy toho bu Albanšćina tež w grjekskim a arabskim pismje pisana.
Albanšćina bu konsekwentnje fonetisce pisana. Wona wužiwa pismiki a, b, c, ç, d, e, ë, f, g, h, i, j, k, l, m, n, o, p, q, r, s, t, u, v, x, y, z. Dalše zwuki buchu přez digrafy dh, gj, ll, nj, rr, sh, th, xh a zh pisane. Tute digrafy płaća jako njerozdźělomne jednoty a buchu (na př. w albanskich słownikach) kaž swójske pismiki wobjednawane.
- ë je neutralny wokal kaž e w němskim słowje Katze
- ç je č
- v je němski w
- x je dz
- xh je dź (Hoxha so kaž "hodźa" wurěkuje)
- y je němski ü
- zh je ž
- q je tj.
[wobdźěłać] Nomina
Albanšćina ma 3 genusy kaž němčina a słowjanske rěče, drje muski, žónski a srjedźny genus.
Albanske substantiwy maja dwaj bazowej formje, drje definitnu a indefinitnu. Definitny substantiw ma kóncowku. Na př. (një) dollap = (němsce) (ein) Schrank; dollapi = (němsce) der Schrank "kamor".
Jara mnohotwarne a njeprawidłowne je tworjenje pluralow substantiwow. Cyłkownje eksistuja něhdźe 100 klasow, po kotrychž bu plural tworjene. Někotre wobsahuja jenož jara małe słowa, druhe su často zastupowane.
Deklinacija wobsahuje 5 padow kaž w łaćonšćinje, drje nominatiw, genitiw, datiw, akuzatiw a ablatiw. Ale často formy genitiwa, datiwa a ablatiwa su identiske. Deklinacija wotwisuje wot genusa, definitnosće a numerusa. Fleksija so přewjedźe a přez słowne kóncowki ale tež z pomocu předstajenych artiklow. Přirunajo z tworjenja plurala su deklinacije jednore a prawidłowne.
Slědowaca tabela pokaza deklinaciju muskeho substantiwa mal (hora):
Indefinitny singular | Indefinitny plural | Definitny singular | Definitny plural | |
Nominatiw | mal (hora) | male (hory) | mali ([ta] hora) | malet ([te] hory) |
Akuzatiw | mal | male | malin | malet |
Genitiw | i/e/të/së mali | i/e/të/së maleve | i/e/të/së malit | i/e/të/së maleve |
Datiw | mali | maleve | malit | maleve |
Ablatiw | mali | maleve/malesh | malit | maleve |
Slědowaca tabela pokaza deklinaciju žónskeho substantiwa vajzë (holca)
Indefinitny singular | Indefinitny plural | Definitny singular | Definitny plural | |
Nominatiw | vajzë (holca) | vajza (holcy) | vajza ([ta] holca) | vajzat ([te] holcy) |
Akuzatiw | vajzë | vajza | vajzën | vajzat |
Genitiw | i/e/të/së vajze | i/e/të/së vajzave | i/e/të/së vajzës | i/e/të/së vajzave |
Datiw | vajze | vajzave | vajzës | vajzave |
Ablatiw | vajze | vajzave/vajzash | vajzës | vajzave |
Definitny artikl so po substantiwje leži jako we wjele druhich Balkanskich rěčach, na př. Rumunšćina a Bołharšćina.
- Definitny artikl móže być we formje substantiwowych sufiksow, kotrež wariěruja po genusu a padźe.
- Na př. w singularje nominatiwa muske substantiwy přidadźa -i, abo kotrež skónča na -g/-k, přidadźa -u (zo by palatalizaciju wotwobroćił):
- mal (hora) / mali ([ta] hora);
- libër (kniha) / libri ([ta] kniha);
- zog (ptačk) / zogu ([tón] ptačk).
- Žónske substantiwy přidadźa sufiks -(j)a:
- veturë (awto) / vetura ([to] awto);
- shtëpi (dom) / shtëpia ([tón] dom);
- lule (kćenje) / lulja ([to] kćenje).
- Na př. w singularje nominatiwa muske substantiwy přidadźa -i, abo kotrež skónča na -g/-k, přidadźa -u (zo by palatalizaciju wotwobroćił):
- Srjedźne substantiwy přidadźa -t.
[wobdźěłać] Pronomina
Wosobinski pronomina w Albanšćinje su: 1. wosoba singulara: unë = ja 2. wosoba singulara: ti = ty 3. wosoba singulara: ai, ajo = wón, wona 1. wosoba plurala: ne = my 2. wosoba plurala: ju = wy ale tež jako wykanje 3. wosoba plurala: ata, ato = woni (muski), wone (žónski)
Jako zdwórliwostnu formu so w Albanšćinje 2. wosoba plurala wužiwa.
[wobdźěłać] Adjektiwy
Adjektiwy steja normalnje po substantiwje, kotrež wone bliže wopisuja. Wjetši dźěl z nich ma předstajeny artikl i (muski) abo e (žónski). Přikład: qyteti i madh = wulke město; motra e madhe = wulka sotra. Druhi dźěl adjektiwow nima žadyn artikl. Přikład: qyteti plak = stare město (dokelž "plak" ma wjace čłowjekski staroba postajować, so w wšědnym rěčnym wužiwanju w tutym padźe "qyteti i vjetër" wužiwa, při čimž "vjetër" najčasćišo nječłowjekse wróći).
[wobdźěłać] Prepozicije
Prepozicije sej kazaja w Albanšćinje pak datiw pak akuzatiw.
[wobdźěłać] Werby
Albanšćina je wuwiwała analytisku werbalnu strukturu město prjedawšeho syntetiskeho systema, kotryž je z Proto-Indo-Europskeje rěče namrěwał. Jeje kompleksny system modus (6 typow) a tempusow (3 jednore a 5 kompleksnych konstrukcijow) je charakteristiski mjez Balkanskimi rěčemi. Eksistujetaj dwaj powšitkownej typaj konjugacije. W Albanšćinje słowoslěd je subjekt werb objekt a negacija so přez partiklu nuk abo s' před werbom zwuraznjuje, na př.:
- Toni nuk flet anglisht "Toni jendźelšćinu njerěči";
- s'e di "Njewěm".
W imperatiwowych sadach so partikla mos wužiwa:
- mos harro "njezabudź!".
Někotre werby maja změna wokalow. Na př. (po gramatice wot Buchholz a Fiedler, na stronach 75, 91-95)
- djeg "pali", digjte "je palił"
- del "won přińdźe", dal "won přińdu", dilni "won přińdźeće", doli "won přińdźe (aorist)"
- vjedh "kradnje", vidhni "kradnjeće", vodhi "kradnješe"
[wobdźěłać] Słowoskład
[wobdźěłać] Ilyrski słowoskład zhromadny z Albanšćinu
- brisa, "husk of grapes"; nar. Alb bërsi "lees, dregs; mash" (< PA *brutia)
- loúgeon, "a pool"; nar. Alb lag "womačować, namačować" (< PA *lauga), lëgatë "pool" (< PA *leugatâ), lakshte "rosa" (< PA *laugista)
- mantía, " ćernjowc"; nar. Alb (Tosk) mën "marušnja", (Gheg) mandë
- rhinos, "mła"; nar. OAlb ren, mod. Alb re, rê "mróčel"
[wobdźěłać] Zažne požčenja z Grjekšćiny
- bagëm "wolij za wolijowanje" < Gk báptisma "baptizm"
- bletë "pčołka" < Gk mélitta
- brukë "tamariska" < Gk mourikē
- drapër "serp" < Gk (NW) drápanon
- kopsht "zahroda" < Gk (NW) kāpos
- kumbull "slowka" < Gk kokkumēlon
- lakër "kał" < Gk lákhanon "greens"
- lëpjetë "orach, dock" < Gk lápathon
- lyej "molować, mazać, wolijować, žałbować" < Proto-Albanšćina *elaiwanja, wotwodźowane wot *elaiwā < Gk elai(w)on "wolij"
- mokër "młynski kamjeń" < Gk (NW) mākhaná "device, instrument"
- mollë "jabłučina" < Gk (NW) mālon "apple"
- pjepër "cokorowa melona" < Gk pépon "melon"
- presh "porej" < Gk práson
- shpellë "jama" < Gk spēlaion "cave"
- trumzë "thyme" < Gk thýmbra, thrýmbē
[wobdźěłać] Žórła
- Oda Buchholz, Wilfried Fiedler: Albanische Grammatik, 1987, ISBN 3-324-00025-4
- Jaenicke: Kauderwelsch Band 65, Albanisch für Globetrotter, 2. Auflage, 1993, ISBN 3-89416-255-4
- Armin Hetzer: Albanisch-deutsches und deutsch-albanisches Taschenwörterbuch, Helmut Buske Verlag Hamburg, 1991, ISBN 3-87118-946-4