Alfabet Guaranišćiny
Z Wikipedije, swobodneje encyklopedije
Alfabet Guaranišćiny (achegety) je do dalokeje měry fonetiski alfabet, kotryž so za pisanje předewšěm w Paraguayju a sosednych krajach rěčana Guaranišćina wužiwa.
[wobdźěłać] Pismiki
Alfabet Guaranišćiny wobsteji z 33 pismikow:
- A, Ã, CH, E, Ẽ, G, G̃, H, I, Ĩ, J, K, L, M, MB, N, ND, NG, NT, Ñ, O, Õ, P, R, RR, S, T, U, Ű, V, Y, Ỹ, '.
Šěsć pismikow "A", "E", "I", "O", "U", "Y" předstaja wokale. Warianty z tildu su wotpowědowace nazale. Apostrof " ' " (Puso mjenowany), předstaji larynksowy kyrkowy łusk. Wšě dalše pismiki (inkluziwnje "Ñ", "G̃" a digraf) su konsonanty.
Łaćonske pismiki B, C a D buchu jenož jako dźěl digrafa wužiwane, mjeztym zo F, Q, W, X a Z scyła njebuchu wužiwane. Pismik "L" a digraf "RR" buchu normalnje jenož w słowach wužiwane, kotrež su z Španišćiny wupožčowane, wot španiskeje fonetiki wobwliwowane, abo njewokalne napodobnjowanje zwukow předstaja. Španiski "LL" digraf njebu w Guaranišćinje wužiwany.
Pismiki z tildu wot "E", "I", "U", "Y" a "G" njejsu w ISO Latin-1 družinach pisma k dispoziciji. Pismik "G" z tildu njeje samo jako předezhotowena pismikowa kombinacija w Unicode znamjenskej sadźe. W digitalnych wokolinach, w kotrychž tute glyfy njejsu k dispoziciji, bu tilda často hłownym pismikej postponowana ("E~", "I~", "U~", "Y~", "G~") abo so wersija z cirkumfleksom wužiwa ("Ê", "Î", "Û", "Ŷ", "Ĝ").
Akut "´" so jako diakritiske znamjo wužiwa, zo by přizwukowanje (muanduhe) pokazowało. Jeli njebu žadyn akcent stajeny, bu poslednja złóžka akcentowana. Přikłady: syva [sy'va] ("čoło"), áva ['ava] ("włosy"), tata [ta'ta] ("wohoń"), tái [taj] ("popjerjowany").
[wobdźěłać] Stawizny
Hač do španiskeho dobyća Južneje Ameriki w 15. lětstotku, njeměli Guaraní žane pismo. Prěnje guaraniske teksty buchu wot Jezuitskich misionarow pod wužićom łaćonskeho alfabeta pisane. Měšnik Antonio Ruíz de Montoya dokumentowa rěč mjez druhim w swojimaj knihomaj Tesoro de la lengua guaraní (Guaranišćino-španiski słownik, ćišćana w lětu 1639) a Arte y bocabvlario de la lengua guaraní (gramatika-ompendium a słownik, ćišćana w lětu 1722).
Alfabet a pisanje, kotrež w tutymaj zažnymaj knihomaj buchu wužiwane, bě inkonsistentne a je signifikantnje wot moderneho alfabet a moderneje pisanja rozdźělałe. W lětu 1867 je Mariscal Francisco Solano López, tehdyši prezident Paraguayja wuběrk k regulowanji spisowneje rěče postajował. Ale wuběrk njebě wuspěšny.
Pismo bu w jeje dźensnišej formje w lětu 1950 wot Guaraní-rěčneho kongresa w Montevideo na iniciatiwje wot Reinaldo Decoud Larrosa rjadowane. Tutón standard bu přez notaciju mjezynarodneho fonetiskeho alfabeta wobwliwowany a bu nětko wšudźe w Paraguayju wužiwany.
Najebać wšo hišće eksistuje njepřezjednosć mjezy literatami wo detailach tutoho standarda. Někotri eksperty měna, zo digraf "CH" do "X" změnjeny měł a pismik "G" z tildu přez jednory "G" narunany a tilda na susodny wokal přeńć měł.
Guaraní-mjeno za alfabet, achegety, je neologizm, kotryž z a-che-ge (mjena prěnich třoch pismikow) a ty, kotryž "zeskupjenje", "ansambl" woznamjenja.